Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Stručnjaci na Telegramu diskutiraju o novom zakonu za sukob interesa. Vrlo su suglasni oko toga da je skandalozan

Profesori, političari i bivša predsjednica povjerenstva komentiraju nacrt zakona koji je predložio ministar Kuščević

ZADNJA IZMJENA: svi 30, 2018

Inicijativa ministra uprave Lovre Kuščevića o donošenju novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa izazvala je polemike, osobito zbog dijela koji se tiče Povjerenstva za odlučivanje u sukobu interesa. Novi zakon bi, prema Nacrtu koje je izradilo njegovo Ministarstvo, uvelike promijenio ulogu tog tijela i prema mišljenju najvećeg dijela javnosti, zapravo ga marginalizirao.

Recimo, Povjerenstvo više ne bi moglo izricati novčane kazne ukoliko se utvrdi sukob interesa kod određenog dužnosnika nego bi im kaznu moglo propisati jedino ako zakasne ili pogrešno ispune imovinsku karticu. Iako ministar tvrdi da se sve pogrešno percipira i da zapravo nepropisivanjem kazni ostavlja mogućnost da članovi Povjerenstva sami odrede kada će i s kojom svotom nekoga kazniti, odnosno da im zapravo želi povećati ovlasti, nije u to uvjerio ni same članove Povjerenstva. Radna skupina u kojoj sjede i dva predstavnika Povjerenstva odbila je nacrt koji je stigao iz ministarstva.

Pokušaj marginalizacije Povjerenstva

Telegram je kontaktirao niz sugovornika, među njima i pravne stručnjake, koji su suglasni oko toga da se Nacrtom zakona koje je izradilo Ministarstvo uprave zapravo smanjuju ovlasti Povjerenstva. Među njima je i donedavna predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković. “Ovo je pokušaj da se onesposobe sve institucije koje na preventivan ili represivan način sudjeluju u borbi protiv korupcije. Smatram da se time što se iz zakona brišu postojeći instituti sužava prostor djelovanja i rada Povjerenstva”, kaže Orešković u razgovoru za Telegram.

Kao plastični primjer toga, bivša šefica povjerenstva navodi upravo brisanje članka 7 kojim su definirana zabranjena djelovanja dužnosnika za čiju povredu Povjerenstvo sada može izreći sankciju. “Kada utvrdi tu povredu Povjerenstvo je, u razdoblju od 12 mjeseci nakon prestanka mandata, dužno predmet proslijediti nadležnom Državnom odvjetništvu”, kaže.

S njom se slaže i SDP-ov Peđa Grbin. “Ministar Kuščević bi trebao znati da je jedan od osnovnih pravnih principa da nema kazne bez zakona, odnosno nulla poena sine lege. To znači da Povjerenstvo, da bi ikoga moglo sankcionirati, mora u zakonu imati jasno propisan katalog djela za koja se mogu izreći sankcije i jasno u zakonu predviđenu sankciju koja se u tom slučaju može izreći”, smatra Grbin.

Revolt zbog ministrove primjedbe da je Povjerenstvo tijelo Sabora

Kuščević se prošloga vikenda, u pokušaju da još jednom razjasni cijelu situaciju, dodatno zapleo kada je rekao da je Povjerenstvo zapravo tijelo Hrvatskoga sabora. Odmah mu je kontrirala i predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković koja je za N1 rekla da je čudi da je ministar to rekao i da je Povjerenstvo neovisno i samostalno tijelo. S njom se slažu i ustavni stručnjaci koje smo kontaktirali, profesorica s riječkog prava Sanja Barić te Mato Palić s osječke katedre za Ustav.

“Glavna zadaća povjerenstva trebala bi biti sprječavanje situacija u kojima neki dužnosnik može svojim utjecajem omogućiti nekoj drugoj, povezanoj osobi korist koju ona ne bi ostvarila bez takvog utjecaja. Žalosno je da ministar ne razumije kako novčano kažnjavanje uopće nije ovlast koja je tipična za sudbenu ili istražnu funkciju. Novčane kazne izriču, primjerice, i razna ministarstva koja su dio izvršne vlasti”, kaže Palić u razgovoru za Telegram.

‘Ovo je očita namjera da se izvrši dekonstrukcija Povjerenstva’

I Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava i saborski zastupnik Mosta, tvrdi da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zapravo proteklih godina “po općem sudu javnosti bilo jedno od rijetkih neovisnih tijela koje je svojim stručnim, neovisnim i aktivnim pristupom djelovalo preventivno na području prevencije sukoba interesa i potencijalnog koruptivnog djelovanja”.

Većini Telegramovih sugovornika nije bila neobično ministrova tendencija da novim zakonom promijeni ovlasti Povjerenstva. “Danas možemo reći da je očita namjera vladajućih da se izvrši dekonstrukcija, demontaža Povjerenstva i njegove uloge u sprječavanju sukoba interesa. Prvi korak u tom smjeru bio je izbor većine novih članova i nove predsjednice Povjerenstva, a drugi korak je očito izrada novog zakona koji će tom novom Povjerenstvu maksimalno suziti djelokrug rada”, kaže Mostov Podolnjak.

Kao efikasno rješenje vidi da se ministru oduzme zadaća izrade Zakona te da zakon izradi Povjerenstvo u suradnji sa saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav. “Proces izmjena Zakona bio bi u tom slučaju puno transparentniji i uključivao bi i predstavnike opozicije”, kaže Podolnjak.

Zašto ne bi trebalo ukinuti novčane kazne?

Naši sugovornici spornim smatraju i onaj dio da se Povjerenstvu oduzmu ovlasti izricanja novčanih kazni, osim u slučaju kad zakasne ili pogrešno ispune imovinsku karticu. “Kao neovisno državno tijelo, povjerenstvo može izricati sankcije obustave isplate dijela plaće, odnosno izricati novčane kazne za određene prekršaje propisane Zakonom. Bez tih ovlasti Povjerenstvo bi ostalo bez učinkovitih sankcija za dužnosnike koji ne poštuju Zakon”, kaže Podolnjak.

Profesor Palić također je mišljenja da za takav potez nema opravdanja. “Za takvo rješenje nema nikakvog niti pravnog niti bilo kojeg drugog opravdanja, osim ukoliko se time želi financijski abolirati one koji se nađu u sukobu interesa, iako prije nego što se to dogodi mogu pitati Povjerenstvo hoće li pogriješiti, Nadam se da to nije bio motiv.”

Ministrove dezinformacije u vezi ustavnosti zakona

U svojim istupima u kojima je komentirao potrebe donošenja novog zakona, ministar Kuščević je spomenuo i kako je zakon, između ostaloga, potrebno uskladiti i s Ustavom. No, to je već napravljeno. “Ustavni sud je ocjenjivao sadašnji zakon, dakle, postojeće ovlasti su u skladu s Ustavom”, kaže profesorica Barić. Dodaje i kako se profesori ustavnog prava odavno zalažu i da se sprječavanje sukoba interesa javno upiše u Ustav.

SDP-ov Grbin kaže i kako je, s obzirom da je zakon bio na Ustavnom sudu, “potpuno deplasirana tvrdnja da Povjerenstvo nema ovlasti kažnjavanja i da je kažnjavanje od strane Povjerenstva protivno Ustavu. Tome u prilog govori i čitav niz odluka koje su naknadno, nakon što ih je Povjerenstvo donijelo, potvrđivali viši sudovi”, kaže.

Prostora za poboljšanje zakona ipak ima

No, kažu neki naši sugovornici, to ne znači da se novim zakonom stvari ne bi mogle poboljšati. Iako, ne ovakvim kako je predložilo Ministarstvo uprave. “S obzirom na odluku Ustavnog suda sadašnji Zakon je u skladu s Ustavom, ali on je ipak nepotpuni, krnji Zakon, koji je zbog ukinutih zakonskih odredbi djelomično onemogućio kvalitetniji rad Povjerenstva. Stoga je važno što žurnije donijeti zakonske izmjene koje će ojačati ulogu Povjerenstva. Danas njegova uloga nije ništa manje važna nego u vrijeme kada je Hrvatski sabor donosio Zakon o sprječavanju sukoba interesa, a koji je bio jedan od važnih uvjeta u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji”, kaže nam profesor Podolnjak.

I Palić s osječkog Prava vidi prostora za poboljšanje. “Neke odredbe bi mogle biti pravno dorađenije i preciznije. Osim postojećeg pitanja o eventualnom sukobu interesa dužnosnika trebalo bi predvidjeti dodatne mehanizme kojima će se djelovati preventivno. Postoji čitav niz osoba na koje se ne odnosi taj zakon”, kaže.

Zašto ministar sada inzistira na novom zakonu?

A zašto ministar uopće sada inzistira na novom zakonu? Bivša predsjednica Povjerenstva Orešković za Telegram kaže kako smatra da bi možda paralelu trebalo povući s nekim aktualnim događajima. “Pojedini događaji o kojima svjedoče podaci objavljeni u medijima upućuju da se neki dužnosnici, bilo iz izvršne vlasti ili oni o kojima ovisi parlamentarna većina, nalaze u okolnostima koje bi trebalo preispitati i utvrditi je li došlo do zabranjenog djelovanja. Možda prave motive treba tražiti u tome”, kaže Orešković insinuirajući na slučaj bivše ministrice Martine Dalić i aferu Hotmail.

Ipak, nada se kako namjere ministra Kuščevića neće proći i postati dijelom zakona. “Bilo bi neprihvatljivo da se na ovakav način obezvređuju dosadašnja postignuća Hrvatske u borbi protiv korupcije i ugled Hrvatske u svijetu. Urušavanjem već dostignutih standarda do toga bi sigurno došlo”, kaže.

Moglo bi doći do reagiranja međunarodnih tijela

Ukoliko bi se ovlasti Povjerenstva kao neovisnog tijela stvarno smanjile, to bi moglo dovesti i do reakcije međunarodnih tijela. “Sigurno bi reagirali, ali mehanizmi evaluacije tih međunarodnih institucija su previše spori. Do toga bi puno dužnosnika na neki način prošlog ispod radara”, kaže naša sugovornica Orešković.

I oporba će s povećanim oprezom promatrati što se događa oko Povjerenstva, kaže Grbin. “Jasno im je da se rad Povjerenstva opstruira, prvo su mijenjali sastav Povjerenstva, pa Josipu Rimac postavili da vodi izradu zakona, ali ni to nije bilo dosta. Ovaj prijedlog s kojim su izašli nadilazi sva i najpesimističnija očekivanja koja smo od HDZ-a imali”, kaže u razgovoru za Telegram SDP-ov zastupnik. “Ako prijedlog zakona dođe u ovom obliku kako su ga mediji predstavili prošli tjedna, kao oporba ćemo koristiti sve parlamentarne metode koje nam stoje na raspolaganju pa i parlamentarnu opstrukciju kako bi spriječili da se to donese u ovom obliku”, naglašava.

Tajana Vlašić
Telegram autor
3206 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba