Pitale smo psihologa kako sačuvati mentalno zdravlje u doba koronavirusa. Nama je pomogao, možda će i vama
Uslijed koronavirusa, panika, strah, anksioznost i usamljenost nikoga nisu zaobišli. Pomoć smo potražile kod psihologa Sandra Kraljevića
Koronavirus širi se svijetom, a s njim, naravno i panika, gomila informacija iz sekunde u sekundu te velika neizvjesnost. Broj zaraženih povećava se svakog sata, a u Hrvatskoj je prema posljednjem izvještaju 81 oboljeli, pet uspješno oporavljenih, ali i jako puno onih u samoizolaciji.
No, u cijeloj ovoj zbrci, i sveprisutnoj anksioznosti koja je okrznula gotovo svakoga, treba imati na umu da panika ne donosi ništa dobro. U krizi i ugrozi kao što je ova treba se pokušati osloniti na zdrav razum i učiti – za neki sličan budući scenarij.
S druge strane, zdrav razum isto tako baš i nije jednostavno zadržati, posebice kada se nađemo na nepoznatom terenu kao što je ovaj oko koronavirusa. Tim povodom smo se za pomoć odlučile obratiti psihologu Sandru Kraljeviću, kojeg smo vam već imali prilike predstaviti na Super1 ovdje.
Kako uopće ostati pribran i racionalan
Odmah za početak, u našem telefonskom razgovoru Sandra pitam kako uopće u svemu ovome ostati pribran i racionalan. “Postavlja se pitanje možemo li uopće ostati pribrani u ovoj situaciji. Da, zaista mislim da ne postoji osoba na koju čitava ova zbrka nije ostavila barem neke posljedice. S jedne strane javlja se zabrinutost od zaraze, s druge strane neugodni osjećaj usamljenosti zbog izoliranosti u vlastitim domovima. Kao najvažniji savjet svakako bih napomenuo da se ne trebamo prepuštati vlastitoj panici i iracionalnim mislima, već naše ponašanje modificirati isključivo pod utjecajem provjerenih činjenica.”
Ovo vrijeme od svih nas zahtijeva promjenu nekih vrlo ustaljenih navika, a da bismo navike promijenili potrebno je ponekad i nekoliko mjeseci
Pitam ga odmah i što to onda znači. “Pa, prije svega treba redovito pratiti službene obavijesti iz pouzdanih izvora, te povećati svjesnost naših vlastitih postupaka. Ovo vrijeme od svih nas zahtijeva promjenu nekih vrlo ustaljenih navika, a da bismo navike promijenili potrebno je ponekad i nekoliko mjeseci. Međutim, osvještavanjem činjenice da u rukama svakoga od nas leži velika odgovornost ne samo za naše zdravlje, već i dobrobit drugih oko nas – napravili smo puno.”
Anksioznost i doza panike
Ne skrivajući i potpuno iskreno, kažem Sandru kako mislim da se nikad nisam osjećala ovako anksiozno, odnosno da takav oblik tjeskobe nikad još nisam osjetila. Objašnjavam mu kako me svako malo obuzme neki strah, pa da se onda ipak nekako skuliram, ali da on svejedno dolazi kontinuirano u valovima, ovisno o količini informacija koje primim kroz sat i dan, a ne moram ni reći da mi se dan, uz osmosatni posao, svodi i na refreshanje portala, slušanje i gledanja vijesti, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu te redovito praćenje pressica kriznog stožera. Pitam ga što napraviti sa strahom, kako se s njim nositi, kao i s panikom. Kako sve skupa ublažiti?
Sandro mi govori kako je strah vrlo snažna i neugodna emocija. Kada je intenzivan, može nas natjerati da činimo čudne, ponekad i sulude stvari. Kaže i da je očekivano da se svi plašimo oko stvari koje su nam važne u životu – a zdravlje sigurno spada među top tri najvažnije kod gotovo svakoga od nas. Posljedično, sasvim je razumno da se u ovo doba javlja nešto veća razina straha.
Strah od nepoznatog je očekivan
“Još jedna stvar koju treba napomenuti jest da se ljudi vrlo često boje nepoznatog – ponekad čak više nego smrti. A koronavirus je još uvijek nepoznanica, što strah od zaraze čini još i većim. Super da si spomenula baš paniku, jer velike količine straha posljedično mogu rezultirati i općom panikom. Međutim, ako je koronavirus nešto što nam je nepoznato, možda prvi korak u smanjenju tog straha može biti – informiranje o virusu. Imamo li zaista sve točne informacije o tome kako se prenosi, koliko ima zaraženih i kako samu zarazu možemo prevenirati? Umjesto da se prepuštamo intenzivnim emocijama hajdemo probati sagledati objektivne činjenice.”
Ako je koronavirus nešto što nam je nepoznato, možda prvi korak u smanjenju tog straha može biti – informiranje o virusu
Na temu što onda možemo napraviti dobro za svoj um i smirenost, moj sugovornik predlaže nekoliko različitih tehnika kojima možemo umiriti naš um i vratiti fokus na one stvari koje su zaista bitne, kao što su meditacija ili mindfulness. Podsjeća kako na internetu zaista možemo pronaći pregršt informacija o tome, i odabrati onu koja će odgovarati upravo vama. Pritom preporučuje i neke tehnike koje traju već svega nekoliko minuta – tako da ih možemo primijeniti kad god osjetimo da krene lavina neugodnih misli.
Važnost stručne pomoći
“U ovom vremenu lako je izgubiti fokus i pasti pod utjecaj negativnih misli. Samim osvještavanjem da smo se prepustili panici ili da nam je fokus odlutao napravili smo prvi korak. I tu tim trenucima je važno djelovati, a ne se prepustiti do kraja. Naravno, ako vidimo da osjećaj panike i anksioznosti ne jenjava, štoviše, ako se možda i povećava, toplo preporučujem potražiti neki savjet stručnjaka, u prvom redu psihologa. Neizvjesna su vremena pred nama, i takvi savjeti mogu biti ključni za daljnji razvoj našeg psihološkog stanja” dodaje te naglasak stavlja i na aspekt zaštite mentalnog zdravlja i svega popratnog, oko čega, prema njegovom mišljenju, baš i ne vodimo toliko računa.
Samim osvještavanjem da smo se prepustili panici ili da nam je fokus odlutao napravili smo prvi korak
“Svi pazimo da stalno peremo ruke da se ne bismo zarazili, međutim što je s našim psihološkim zdravljem? Koliko će cijela ova panika i neizvjesnost ostaviti posljedica na našu psihološku dobrobit? Stručnjaci (od kojih su neki moji dragi kolege psiholozi) navode da će psihološke i financijske posljedice biti puno gore od onih tjelesnih, i ja se slažem s njima. Mentalno ćemo se zaštiti prvenstveno osvještavanjem da nam je potrebna zaštita i na tom području života. Svakako valja razmotriti o čemu zaista razmišljamo većinu naših dana, kakve su te misli, javljaju li se neke neugodne emocije zbog tih razmišljanja, te radimo li zbog svega toga nešto što prije nismo? Negativne i neproduktivne misli (posebice one vezane uz zarazu) mogu biti poprilično štetne po naše mentalno zdravlje, međutim – to su samo misli. Nitko ne kaže da moraju ili da će postati stvarnost.”
Prednosti perioda izolacije i ostanka kod kuće
Iako je moj razgovor sa Sandrom išao u svrhe nastajanja ove priče, moram priznati da sam se po završetku osjećala puno bolje, smirenije te da me Sandro potaknuo da neke stvari pokušam sagledati na malo drugačiji način. Naravno, nisam ga propustila pitati i što on sam poduzima po tom pitanju te kako provodi dane. Kaže mi kako se sada, kao i mnogi u ovoj situaciju, može posvetiti onim stvarima i projektima koji su već dugo na to-do listi, a nikako da za njih ulovi vremena.
Slijedi nam period u kojem ćemo morati prisilno usporiti
“Mislim da će nam ovaj period izolacije svima dobro doći, i to iz dva razloga. Prvi je da se uhvatimo ukoštac sa stvarima koje možda već dugo odgađamo, i da odradimo aktivnosti koje nam već dulje vremena vise nad glavom. Drugi je taj da ćemo svi malo stati na loptu i razmisliti o onome što nam je važno u životu. Slijedi nam period u kojem ćemo morati prisilno usporiti, te ga možemo iskoristiti da bismo promislili o nekima od sljedećih stvari: je li vrijeme da usvojimo neku novu vještinu? Da naučim nešto novo? Možda da malo razmislimo o daljnjem strateškom razvoju svoje firme, posla i slično? Je li potrebno nešto mijenjati u vlastitom životu? Je li naš fokus zapravo potreban negdje drugdje? Da, slijedi nam period u kojem će svaka vrsta razvoja biti usporena, ali gledajmo ga s pozitivne strane – sada je napokon vrijeme da napravimo ono što smo možda oduvijek htjeli.”
A što s poslom i na što se fokusirati?
S obzirom na prirodu svog posla, Sandro mi otkriva kako će on primjerice sve kontakte s klijentima prebaciti isključivo online, što uključuje sastanke, savjetovanja i coachinge. Također, kako su mu sva predavanja i edukacije otkazane do daljnjega, posvetit ću se projektima koje je mislio realizirati tek na ljeto. To je u prvom redu osmišljavanje novih edukacija za nadolazeći period, kao i izrada novih psihologijskih testova za procjenu.
Do jučer smo gledali gdje ćemo na skijanje i ljetovanje, a danas kao da je sve palo u vodu. Ruku na srce, borimo se za toaletni papir
Za kraj, pitam Sandra i na što se sada fokusirati. “Bit ću ovdje vrlo direktan – fokusirajmo se na to da izvučemo jednu veliku lekciju iz ovoga. Do jučer smo gledali gdje ćemo na skijanje i ljetovanje, a danas kao da je sve palo u vodu. Ruku na srce, borimo se za toaletni papir. Kao da nas je Zemlja prisilila da se malo smirimo i osvijestimo sve ono na čemu možemo biti zahvalni, a tako lako prelazimo preko toga. Jedan moj dragi mentor me još davno naučio da je svaka kriza ujedno i prilika, i to prilika za promjenu i daljnji rast – na nama je kako ćemo je gledati.”
*Novi pozivni centar za sva pitanja vezana uz koronavirus jest 113, a tu su i telefoni za psihološku pomoć Službe za mentalno zdravlje zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo koji će biti dostupni svakog dana od 8 do 22 sata. Telefoni na koje će se javljati stručnjaci za mentalno zdravlje su: 01/ 2991 356, 4696 376, 4696 107, 4696 297, 6468 334, 6468 335, 6468 337 i 6468 338.