Pitali smo EU povjerenika o novim pravilima za izvlačenje novca za poljoprivredu; mogla bi nas koštati 500 milijuna eura
Phil Hogan, europski povjerenik za poljoprivredu, za Telegram o rezovima proračuna
Bio je to ozbiljan šok za europski poljoprivredni sektor: početkom ove godine nagađalo se da će u sljedećem proračunu Europske unije biti do 30 posto manje novca za poljoprivredu jer zbog odlaska Velike Britanije, u europskoj blagajni jednostavno nema dovoljno novca. “Bilo je to šokantno i za mene”, kaže za Telegram Phil Hogan, Irac koji je u Europskoj komisiji zadužen za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Početkom svibnja europski poljoprivrednici ipak su mogli bar malo odahnuti. Novca će, istina, biti manje, ali bi rez trebao biti puno blaži, tek oko pet posto. Europski povjerenik za poljoprivredu ne krije zadovoljstvo takvim ishodom.
“Vjerujem da sam dao svoj doprinos u uvjeravanju gospodina Oettingera (povjerenika za proračun, op.a.), predsjednika Komisije Junckera i svih povjerenika da je poljoprivredna politika bila uspješna, da ima veliki utjecaj u osiguravanju visokokvalitetne hrane i pića za građane EU-a i da pridonosi brojnim radnim mjestima”, kaže Hogan koji je ovoga tjedna posjetio Zagreb, kako bi sudjelovao u raspravi o europskoj poljoprivrednoj politici nakon 2020. godine.
Hogan ne očekuje masovne prosvjede
Phil Hogan zasigurno jako dobro zna kako izgleda kada se poljoprivrednici naljute. U rujnu 2015. godine, primjerice, u vrijeme njegova mandata, na ulice Bruxellesa izašli su traktori, pred sjedištima europskih institucija gorjele su bale sijena, a zrakom su letjela jaja. No, zbog budućeg EU proračuna, bez obzira što će u njemu biti manje novca, Hogan ne očekuje nove masovne prosvjede. “Otkad je početkom svibnja objavljen prijedlog proračuna, nijedan me poljoprivrednik nije nazvao”, tvrdi povjerenik uvjeren da je, s obzirom na okolnosti, predloženo smanjenje poljoprivrednog dijela proračuna od pet posto “veliko postignuće”.
Manje novca u europskoj kasi, znači potencijalno i manje novca za hrvatsku poljoprivredu. No, osim samog iznosa, hrvatsku Vladu još i više muči najavljena promjena pravila. Pogotovo najava da će se (možda) više novca morati izdvajati iz državnog proračuna. Europska komisija predlaže da se u proračunu za 2021.-2027. godinu tzv. stopa sufinanciranja smanji sa sadašnji 85 posto na 70 posto. To bi, krajnje pojednostavljeno, značilo sljedeće: ako neki projekt vrijedi sto kuna, sada se 85 kuna dobiva iz EU fondova, a 15 kuna mora osigurati država; ubuduće bi, međutim, država morala osigurati dvostruko više novca.
Još manje trošenje europskog novca
U stvarnosti, važnost ovog pitanja ne mjeri se u sitnišu, nego u milijunima eura. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u ovom proračunskom razdoblju (2014.- 2020.) Hrvatska će za sufinanciranje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj iz svog džepa u sedam godina morati izdvojiti oko 357 milijuna eura. Kad bi stopa sufinanciranja bila smanjena na 70 posto, iznos koji bi Hrvatska treba dodati iz svog proračuna, samo za “ruralni” fond, mogao bi se popeti čak i do 844 milijuna eura.
Dakle, prema ovoj, zasad samo teoretskoj računici resornog ministarstva, kroz sedam godina u proračunu bilo bi potrebno pronaći dodatnih 487 milijuna eura i to samo za ovaj “ruralni” fond. U isto vrijeme, predlaže se i da se rok u kojem treba potrošiti EU novac skrati sa sadašnje tri na dvije godine. To bi, strahuju u Vladi, rezultiralo manjim korištenjem europskog novca. A nije ni da smo sad baš rekorderi u njegovom trošenju.
O svemu tome su premijer Andrej Plenković i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u četvrtak razgovarali s povjerenikom Hoganom. “Premijer Plenković i potpredsjednik Tolušić spomenuli su mi to, ali kazao sam im da je to stvar pregovora”, ističe Hogan. Drugim riječima, o tome treba najprije postići dogovor među zemljama članicama, što znači da Hrvatska, želi li zadržati postojeća pravila, mora naći saveznice u Vijeću EU.
Kompromis između sadašnjih i budućih pravila
Prema neslužbenim informacijama, postoje i druge članice kojima ta promjena ne odgovara, pa se navodno priprema prijedlog o tzv. prijelaznim stopama, koje bi bile kompromis između aktualnih pravila i prijedloga Komisije.
U resoru Tomislava Tolušića tvrde, međutim, da Hrvatska “za sada nije izlazila s prijedlogom o prijelaznim stopama, već inzistira na zadržavanju iste iz ovog financijskog okvira”. Istina, “ta opcija spominjana je tijekom pregovora, kao potencijalno kompromisno rješenje, ali je nitko zasad formalno nije predložio”, odgovorili su na naš upit iz Ministarstva poljoprivrede.
Hrvatska će, vele, do kraja inzistirati na zadržavanju stope sufinanciranja iz sadašnjeg razdoblja, a finalnu odluku o poziciji Vijeća donijet će premijeri država članica na sastanku Europskog vijeća. Kakve su, uopće, hrvatske šanse u bitci za proračun? Europski povjerenik za poljoprivredu, prilično je optimističan: “Sve je to stvar pregovora”, poručuje Hogan, uvjeren da se Hrvatska može izboriti za bolji ishod.