Pitali smo Europske pučane jesu li zvali Oreškovića i dali mu podršku. Kažu da baš i nije bilo tako
Telegram je dobio odgovor savjetnka predsjednika europučana
Savjetnik za medije u Političkom tajništvu Europskih pučkih stranaka (PPE) Theodoros Georgitsopoulus potvrdio je Telegramu kako je jučerašnji telefonski kontakt između šefa europskih pučana u Europskom parlamentu, Manfreda Webera i hrvatskog premijera Tihomira Oreškovića došao na inicijativu Banskih dvora.
Telegramovo pitanje bilo je upućeno Weberu kako bi se razjasnile nedoumice tko je koga zvao, koje su se jučer, u poplavi različitih informacija, pojavile u hrvatskim medijima. Iz Banskih dvora, naime, jučer ujutro potekla je neslužbena informacija da je Weber zvao Oreškovća, a onda je, tijekom popodneva, ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao kako je zapravo bilo obrnuto: da je Orešković zvao Webera.
Zašto je Orešković kontaktirao Webera?
”Prema izvorima bliskim predsjedniku Weberu, hrvatski premijer kontaktirao je ured predsjednika Webera i zamolio za telefonski razgovor”, stoji u odgovoru koji je u ime šefa europskih pučana u Europskom parlamentu, Manfreda Webera, na traženje Telegrama poslao njegov savjetnik za medije, Theodoros Georgitsopoulus.
Ono što je Weber, navodno, rekao Oreškoviću, poznato je samo iz izvora bliskih Banskim dvorima i svodi se na njegovu zabrinutost zbog prilika u Hrvatskoj, želju za stabilnošću aktualne Vlade i protivljenju prijevremenim izborima. Dakle, sve ono što u ovom trenutku – kada je HDZ i službeno obznanio pokretanje Oreškovićevog opoziva u Saboru – odgovara hrvatskom premijeru.
Dva su moguća razloga zašto je Oreškoviću bio važan upravo taj kontakt: pučani su najjača politička snaga u EU parlamentu (imaju 221 od 751 zastupnika) pa Weberova podrška Oreškoviću (bar tako tvrde iz Banskih dvora) ima ogromnu težinu.
HDZ-ovi europarlamentarci nisu za Karamarka
Drugi je mogući razlog što su među europskim pučanima u EU parlamentu i petero hrvatskih zastupnika, koji su svi, osim Marijane Petir, članovi HDZ-a: Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Dubravka Šujica. A upravo Plenković, Stier i Maletć (pa donekle i Šujica), ”HDZ-ova bruxelleska dijaspora”, najjače su jezgro otpora prema Karamarku.
“U neformalnim razgovorima HDZ-ovi europarlamentarci vrlo jasno iskazuju silan prijezir prema Karamarku i misle sve najgore o konceptu Vlade, koaliciji i Oreškoviću”, rečeno je Telegramu iz kruga hrvatskih europarlamentaraca u Bruxellesu.
Ta činjenica dobro je poznata. Upravo je Stier, pred prošle parlamentarne izbore bio autor eseja, u kojem je iznio novu razvojnu paradigmu, što se moglo iščitati kao svojevrsni, paralelni program HDZ-a, uvelike različit od onog s kojim su na izbore izlazili Karamarko i ekipa okupljena oko njega. Iako su u HDZ-u i tada govorili da su takve inicijative dobrodošle, ništa od onoga što je predlagao Stier nije usvojeno.
Savez Plenkovića i Vladimira Šeksa
Plenković, pak, koga mnogi vide kao najbolje rješenje za trenutnu Karamarkovu poziciju u stranci, bio je vrlo otvoren u kritici politike HDZ-a na način kako se ona sada vodi, ali i jasan u stavu da stranka ne može biti talac jedne osobe, bez obzira o kome se radilo. Njegov politički saveznik, Vladimir Šeks, koji ga je, kako se čuje, ohrabrivao u suprotstavljanju Karamarku, ovih je dana najžešći u zastupanju teze da Karamarko mora odstupiti. Ivana Maletić također je, na sjednici predsjedništva HDZ-a, prošle subote, stala uz one koji misle da Karamarko mora otići.
Okupljajući saveznike koji bi mu mogli pomoći da ostane na čelu Vlade, Oreškovićev poziv u pomoć Manfredu Weberu, šefu moćnih europskih pučana, u čijem su sastavu i ”HDZ-ovi pobunjenici” zato se čini logičnim, no Oreškovićeva sudbina ipak će biti odlučena u jednom drugom parlamentu – Hrvatskom saboru.