Pitali smo Ministarstvo kulture što će učiniti s vrijednim snimkama koje je Croatia Records otuđila u privatizaciji. Ne znaju
Dio tih snimki predstavlja nacionalno bogatstvo čiju vrijednost treba procijeniti, rekao je sud
Telegram je prošli tjedan ekstenzivno pisao o važnoj presudi protiv diskografske tvrtke Croatia Records koja je, kako je utvrdio sud, godinama koristila fonograme preuzete od Jugotona iako ih u privatizaciji nije platila.
Riječ je o problemu na koji je, jednako tako godinama, najglasnije ukazivao Branimir Johnny Štulić, frontman Azre, prozivajući čelne ljude Croatia Recordsa za krađu. Prema procjenama ogromna je šteta zbog nenaplaćenih prava za korištenje fonograma napravljena i Republici Hrvatskoj.
Nacionalno bogatstvo Hrvatske
Naime, fonogrami o kojima je ovdje riječ nisu 1993. bili procijenjeni u imovinu ondašnje Hrvatske zaklade zvuka i slike, koja je naslijedila Jugoton nakon raspada Jugoslavije, a zatim je sve prešlo u vlasništvo Croatia Recordsa. U pitanju je ogromna vrijednost, prve snimke brojnih hrvatskih autora i izvođača, ali i dio koji spada u nacionalno bogatstvo republike Hrvatske poput opera ili izvedbi ansambla Lado.
Osim što je država izgubila desetke milijuna kuna jer nije naplaćivala postotak od prava za korištenje tih fonograma, država očito svih ovih godina nije zaštitila ni dio svojih kulturnih dobara. Pravna savjetnica Hrvatske glazbene unije, odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak ukazala je, sada nakon pravomoćne presude, što bi Ministarstvo kulture RH konačno trebalo učiniti.
Država mora procijeniti fonograme
Ona smatra da bi Ministarstvo kulture trebalo osigurati naplaćivanje prava za korištenje tih fonograma, kako za same izvođače, tako i za državu za one izvedbe koje predstavljaju dio nacionalnog bogatstva.
Uz to, nužno je, što je uostalom rekao i sud, da se ti fonogrami popišu i procijene.
“Ono što predstavlja nacionalno blago moralo bi se i adekvatno pohraniti, ali i njime adekvatno upravljati, posebice imajući na umu one koji su to blago stvarali. To je, po mom mišljenju, zadatak Ministarstva kulture”, naglašava odvjetnica dodajući kako se preostale fonograme može ponuditi u privatizaciju.
Što će napraviti Ministarstvo kulture?
Nakon analize pravne savjetnice Hrvatske glazbene unije pitali smo Ministarstvo kulture hoće li nakon pravomoćne presude zatražiti procjenu fonograma i zaštititi državno kulturno bogatstvo.
“Zbog iznimne složenosti vezane uz gradivo Croatia Recordsa, a povodom presude Visokog upravnog suda, Ministarstvo kulture i medija će s nadležnim tijelima: Ministarstvom pravosuđa i uprave, Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Županijskim državnim odvjetništvom održati ponajprije podrobne konzultacije i dogovor u vezi poduzimanja daljnjih aktivnosti i postupanja uz navedenu presudu i predmetne fonograme”, poručili su nam.
Iz toga se može zaključiti da se u posljednjih pet godina, koliko je trajao ovaj sudski postupak, Ministarstvo kulture nije pripremilo za ono što će uslijediti nakon pravomoćne presude, niti je isplaniralo na koji način doći do pozicije da počne naplaćivati prava za korištenje fonograma koje je Croatia Records neovlašteno preuzela od Jugorona. Situaciju očito nisu pomno pratili još od 2003. kada je Državna revizija ukazala na ovaj problem.