Psihologinje za Telegram: ‘Izbrišite aplikacije za potrese’
Nataša Jokić Begić i Gordana Kuterovac Jagodić na Telegramu savjetuju traumatizirane građane
Pandemija, potresi i njihove posljedice zajednički su nazivnik protekle, 2020. godine, a po svemu sudeći obilježit će i 2021. u Hrvatskoj. Konstantan stres od izvanrednih situacija s kojima smo suočeni pred ljude postavlja univerzalno pitanje: kako se sa svime nositi? Odgovore smo potražili u razgovoru s psihologinjama Natašom Jokić Begić i Gordanom Kuterovac Jagodić, Telegramovim sugovornicama u nekoliko navrata otkako smo pogođeni višestrukom krizom.
Novi potresi, slažu se profesorice, ljudima su otežali svakodnevno funkcioniranje. Kroničan stres, kojemu smo izloženi od ožujka prošle godine i početka pandemije, sada je multipliciran akutnom stresnom i traumatskom situacijom, objašnjava klinička psihologinja Jokić Begić, osvrčući se na recentne potrese. “Kad se na kronični stres dogodi akutna stresna situacija, naše je očekivanje da će posljedice biti veće no što bi bile da se dogodio samo potres”, ističe Jokić Begić.
Stres na stres
Krajem 11. i početkom 12. mjeseca, upozorava, primijetila je da je situacija s kroničnim stresom zbog pandemije alarmantna. “To vidimo po tome kad nas, kliničke psihologe, puno korporacija počne zvati da im držimo webinare jer vide da im među zaposlenicima vladaju nemir i preopterećenost. U tom su nam smislu korporacije uvijek kao neki lakmus papir toga kakvo je stanje”, kaže profesorica. U takvom nas je stanju, naglašava, pogodio novi potres i dodao novu, veliku količinu stresa.
Prva psihološka pomoć za akutni stres koji proživljavaju ljudi pogođeni potresom, svakako je potrebna, no još je važnije, smatra profesorica Kuterovac Jagodić, da se ljudima osiguraju pravodobne informacije i zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Drugim riječima, da država svojim funkcioniranjem u startu olakša tešku situaciju i ljudima pruži izvjesnost uz koju će se imati neku viziju budućnosti i osjećati se sigurnije.
‘Mičite aplikacije za potres’
Savjetuje ljudima iz Sisačko-moslavačke županije, onima koji žele biti uz svoje razrušene kuće, da organiziraju dežurstva kako bi se ipak naspavali. “Iscrpljeni se moraju čuvati, mora im se osigurati odmor jer će si tako dugoročno pomoći. Bez odmora, posljedice mogu biti i fizičke; od grčeva i bolova u mišićima koji mogu uzrokovati padove među onima koji sada saniraju objekte, do dodatnih komplikacija za dijabetičare, srčane bolesnike i slično”, navodi pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta.
Upozorava i na pretjeranu konzumaciju kave i alkohola, kao i da treba imati na umu da su brojni ljudi s pogođenog područja retraumatizirani s obzirom na prethodno ratno iskustvo. Jokić Begić snažno, pak, savjetuje da uklonimo mobilne aplikacije za potres.
“Mičite aplikacije. One rade to da vas stalno fokusiraju na to je li bio potres ili nije. Naročito notifikacije koje javljaju da je bio potres”, naglašava. Primjerice, taman kada se umirite, dolazi vam notifikacija da je bio potres magnitude 1,8, koji možda niste niti osjetili, ali onda ponovno razmišljate o potresu i vrtite se u začaranom krugu, navodi psihologinja.
Tijelo nas priprema za borbu s nevoljom
Sve su ljudske reakcije, dodaje, sada potpuno prirodne. “Stres koji osjećate za vrijeme potresa je normalan. On nas sprema za borbu ili bijeg. Dočekajte ga ne s time da to više ne možete izdržati, već s osjećajem prihvaćanja reakcije vašega tijela koje vas je pripremilo na borbu s nevoljom”, savjetuje profesorica. Važno je, međutim, “svojim kognitivnim aparatom djelovati na situacije u kojima potresa nema, ali o njemu razmišljamo. Trebamo si reći – ali sada ga nema”, ističe Jokić Begić.
Ljudske reakcije na potres, dodaje, u nas je ugradila evolucija i istovjetne ih možemo pronaći kod životinja koje također bježe ili se sakrivaju. “Sve što sada osjećamo je potpuno prirodno; prirodno je ono što je priroda dala, ono ponašanje koje je priroda ugradila u sve vrste”, poučava profesorica. Kuterovac Jagodić dodaje kako bi bilo dobro da javna televizija emitira sadržaje putem kojih bi se građanima prezentirali psihološki, ali i savjeti u slučaju potresa.
Upute za potres i savjeti za psihu na javnoj TV
“Vidimo da živimo na trusnom području, takve upute ljudima daju razinu kontrole u situaciji koju je zapravo teško kontrolirati. Isto vrijedi i za psihološke savjete, kojima bi se velikom broju ljudi moglo poručiti što da rade ako su uznemireni, uplašeni. Takvim bi sadržajima trebalo dati prostora na javnoj televiziji, ima dovoljno mjesta u programu”, smatra Kuterovac Jagodić.
Obje profesorice od početka koronakrize bezuspješno apeliraju da se psihologe uključi u rad tijela koja koordiniraju višestrukom krizom. “Ja bih molila ponovno, ne znam što drugo osim doslovno moliti Vladu da razmisli. Mi ne moramo biti dio Stožera, ali moramo biti dio Znanstvenog savjeta. Nisu uključeni znanstvenici koji o ljudima i društvu znaju puno, a sve se u ovoj krizi radi upravo zbog ljudi”, ističe profesorica Jokić Begić.
‘Zovu nas mediji, ljudi, ali ne vlastodršci’
U konačnici, Kuterovac Jagodić upozorava da je nužno poraditi na kriznom komuniciranju jer se, kaže, više ne sluša niti one dobre poruke. “Vidim to kao velik problem za Vladu, oni moraju razumjeti zašto ih ljudi ne žele čuti, zašto ih ne žele slušati”, kaže, a Jokić Begić dodaje kako su upravo psiholozi, primjerice, mogli pripremiti teren za cijepljenje i uputiti na načine komunikacije o tome.
“Nas zovu samo mediji, ljudi u nevolji, korporacije, ali vlastodršci ne zovu. Nije mi to jasno. Zemlja smo koja se 20 godina nosi s posljedicama rata, kroničnog stresa i traumatizacije, 20 godina zazivamo psihijatre i psihologe da pomognu oko posljedica. Sada imaju gotovo istu situaciju i nitko ne pita da se oko toga pomogne”, zaključuje Jokić Begić.
U nastavku možete proučiti letak o psihološkoj prvoj pomoći i samopomoći za osobe iz potresom pogođenih područja. Izradile su ga naše sugovornice, profesorice Jokić Begić i Kuterovac Jagodić.
