Pitali smo šefa HDLU-a odakle Tuđman na džamiji; HDZ je tražio, on veselo odobrio

Predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak o instalaciji s Tuđmanom na zgradi Meštrovićevog paviljona

FOTO: Twitter-HDZ/PIXSELL

Dio javnosti digao je obrvu kad je jučer, na obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika, na vrhu zgrade doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika osvanula ogromna instalacija s portretom Franje Tuđmana i plavim svjetlima koja su obojala Meštrovićev paviljon, popularnu zagrebačku Džamiju.

Građani su bili iznenađeni jer je uobičajeno, koliko i tipično, da se rasni umjetnici sklanjaju od politike kako njome ne bi ”prljali ruke”. Takav bi se odmak očekivao i od njihovih udruga čija narav, po prirodi stvari, mora biti nadpolitička.

Utoliko se ne smatra prikladnim da se organizacije čiji su članovi umjetnici na bilo koji način uvezuju s politikom, a pogotovo da fotografije političara stavljaju na krovove ili pročelja objekata u kojima se odvijaju njihove izložbe, premijere, muzički bijenali, kreativne radionice i slični događaji ekskluzivno umjetničke provenijencije.

Tuđmanovo ime u kampanji

Ovdje je taj prešutni princip povrijeđen pa su se mnogi zapitali kako je uopće do toga došlo, pogotovo u izbornoj kampanji u kojoj se više kandidata ne prestaje pozivati na Tuđmana.

Zato sam pozvala predsjednika HDLU, akademskog slikara Tomislava Buntaka, da iz prve ruke objasni odakle na Meštrovićevom paviljonu pano s Franjom Tuđmanom i natpisom ”Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što”.

Čim je čuo pitanje, predsjednik Buntak je odmah replicirao protupitanjem: ”A zar vi mislite da to nije u redu da se na nekoliko sati na zgradu HDLU postavi spomen u čast prvog hrvatskog predsjednika na dvadesetu godišnjicu njegove smrti?”

Proziva novinare zbog upita

Kad sam mu kazala da ga zovem jer je bitno što o tome misle on i vodstvo HDLU-a, a ne neki novinar, održao je malo predavanje.

“Onaj tko smatra da je to problem, taj ne poznaje i ne poštuje svoju tradiciju i povijest svoje države. Predsjednik Tuđman je velikan koji je vodio Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata i ne znam kome može smetati i tko može imati nešto protiv instalacije koja je vezana uz otvaranje izložbe fotografija u njegovu čast”, rekao je Buntak.

“Da se pojavi neka prigoda, mogli smo sličnu stvar, zašto ne, napraviti i u spomen na Račana ili Vladu Gotovca.”

Na moje pitanje o izložbi koju spominje, Gospodin Buntak je pojasnio da je riječ o izložbi fotografija Franje Tuđmana koja nije bila postavljena kod njih, u zgradi HDLU-a, nego preko puta, u sjedištu HDZ-a na Trgu žrtva fašizma. Ne zna točno kakva je to izložba, je li riječ o jednom autoru ili više njih.

Šef HDLU izašao ususret HDZ-u

“Pa tko je od vas tražio da reklamu za tu izložbu – koja se održava u prostoru vladajuće političke stranke, a ne u domu HDLU-a, postavite na krov vaše zgrade”, pitam predsjednika Društva.

“HDZ je to tražio i mi smo im izašli ususret”, kaže.

“A tko je tako odlučio? Neko tijelo HDLU-a?”, pitamo.

“Ja sam odlučio. A onda sam o tome izvijestio upravni odbor HDLU-a”, izjavio je Buntak. “Kad je riječ o obilježavanju 20 godina od smrti Franje Tuđmana, mislim da je bilo sasvim opravdano udovoljiti zahtjevu HDZ-a.”

Kažem predsjedniku Društva likovnih umjetnika kako sigurno ne bi bilo nikakvih pitanja ni potpitanja o svemu ovome da je instalacija bila postavljena na zgradi HDZ-a umjesto na krovu Meštrovićevog paviljona i po statutu nepolitičke udruge HDLU.

Gospodin Buntak na to odgovara kako ”HDZ to vjerojatno nije mogao učiniti kod sebe jer pogled na njihovu zgradu zaklanja drveće pa bi se i efekt onda izgubio”.