Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Planira li ministrica Divjak sa sindikatima još jedan štrajk? Prema internom mailu koji smo dobili, čini se da da

Mail potpisuje Vilim Ribić koji je najavio da bi i njegov sindikat mogao u štrajk ako ne dobiju veće plaće

ZADNJA IZMJENA: lis 12, 2019

Sudeći prema mailu u čijem je posjedu Telegram, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u dosluhu je s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja oko njihovog zahtjeva za povećanjem plaća i potencijalnog štrajka koji bi mogli pokrenuti. U četvrtak u popodnevnim satima, oko 15:30, iz Sindikata su obavijestili javnost o zahtjevima koje su uputili Vladi oko povećanja plaća, no nekoliko sati prije toga, glavni tajnik Sindikata Vilim Ribić o cijeloj inicijativi obavijestio je sindikalne povjerenike diljem zemlje.

Mail nazvan ‘Plaće i mogući štrajk’, Ribić je poslao uz detaljno obrazloženje mogućih poteza. Sindikalnim povjerenicima piše kako će se u petak održati izvanredna sjednica Velikog vijeća Sindikata, koje će donijeti konačnu odluku o poziciji Sindikata. “O svemu smo razgovarali s ministricom”, stoji u Ribićevom mailu.

Maksimalan oprez i tajming zahtjeva

Na tragu zahtjeva sindikata prosvjete, koji su od četvrtka u štrajku zbog svojih plaća, iz sindikata znanosti i visokog obrazovanja traže povećanje plaća nenastavnom osoblju za 6,11 posto, kao i povećanje plaća osoblju u nastavnim zvanjima za 3,5 posto. Zatražili su i vraćanje koeficijenta složenosti poslova od 3 posto svim zaposlenicima što im je, tvrde, oduzeto 2013. godine. Njihov zahtjev je i vraćanje uvećanja koeficijenata složenosti poslova po osnovi ostvarenih godina radnog staža u javnim službama, i to kroz četiri, osam, odnosno 10 posto.

Ribić u mailu sindikalnim povjerenicima objašnjava kako Sindikat vrlo pomno prati sva zbivanja u prosvjeti i zdravstvu, odnosno napore njihovih sindikata. “Međutim, ako podržavamo napore naših prijateljskih sindikata, nikako ne znači da odustajemo od brige za naše ljude”, piše sindikalist svojim kolegama. Ističe tri razloga zbog kojih njegov Sindikat dosad nije javno istrčavao sa svojim zahtjevima: (1) nije bilo jasno mogu li prosvjetari išta postići sa svojim zahtjevima, (2) izlazak u javnost išao bi na ruku Vladi koja bi argumentom o lančanoj reakciji lakše odbila sindikate prosvjete i (3) male šanse za ostvarenje vlastita cilja ukoliko prosvjetari nešto ne postignu prvi.

Disbalansi ako prosvjetari uspiju

U nastavku piše kako su se sada, pak, okolnosti promijenile pa nabraja zašto je tome tako. Prvo, tvrdi, Sindikat više nema vremena čekati jer se bliži usvajanje proračuna. “Bez postavljanja našeg zahtjeva mogli bismo izgubiti priliku na pune dvije godine, budući da se u ovo vrijeme iduće godine očekuju izbori pa tada nema aktivnosti oko Proračuna”, obrazlaže Ribić pa ističe i drugi razlog. Kako kaže, stvari su se razbistrile i postoje šanse da prosvjetari ostvare svoje zahtjeve, koje su proširili i na nenastavno osoblje poput kuharica i domara. “S izgledom da to i dobiju, stvorit će se novi disbalansi”, piše dalje.

Objašnjava kako osoblje u znanosti i visokom obrazovanju, zaposleno na nenastavnim i neznanstvenim mjestima, ne može imati niže koeficijente ili plaće od istog takvog osoblja u drugim sektorima. Dodatno je pojasnio lančanu reakciju koja se mora dogoditi ako prosvjetari ostvare svoje zahtjeve. “Dizanjem plaće nastavnika, automatski mora uslijediti podizanje plaće našem predavaču, umjetničkom suradniku i drugim zvanjima za koje se odnosi poremete. Ako se to ne dogodi, svi ti ljudi obavezni su boriti se za svoja prava, baš kao što to danas čine i prosvjetari”, argumentira gospodin Ribić.

Na kraju, piše da je nakon konzultacija s prijateljskim sindikatima prosvjete zaključeno da im njihovi visokoobrazovni zahtjevi, “s obzirom na povoljnu ekonomsku i proračunsku situaciju”, ne mogu štetiti. Računica: zahtjevi prosvjetara iznose 300 milijuna kuna, a Nezavisnog sindikata znanosti oko 40 milijuna kuna. O svemu su, tvrdi tako Ribić, razgovarali s ministricom Divjak.

Povjerenje poklonjeno HNS-u i ministrici

Dodajmo svemu ovome i crticu kako su se u petak sastali pregovarački odbori Vlade i sindikata ususret pregovorima o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru. Kroz taj će se postupak pregovarati o osnovici plaće u svim javnim službama. Nakon tog sastanka predstavnika Vlade i sindikata, Ribić je izjavio, prenosi N1, kako Vlada “s obzirom na potencijale koje sada ima u državnom proračunu, može bez problema ispuniti zahtjeve sindikata, koji ovaj put sigurno neće biti jednoznamenkasti”.

Radikalno povećanje plaća, kako je rekao glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti, hrvatski je nacionalni interes prvoga reda. U tom smislu, saveznika ne vidi u premijeru i HDZ-u, već u HNS-u. “HNS je sada na strani prosvjetara i u ovom trenutku im vjerujemo”, izjavio je znakovito Ribić.

Dora Kršul
Telegram autor
30 članaka Više o autoru
Više s weba