Plenković bi obnavljao Zagreb iz EU fonda? Sabor nije u stanju povući sredstva ni za popravak vlastite zgrade
Odobreno im je 87,6 milijuna kuna za obnovu nakon potresa, veliko je pitanje hoće li ih uspjeti iskoristiti
Premijer Andrej Plenković rado spominje milijarde koje je Hrvatska dobila od Europske unije za obnovu nakon potresa. Posebno ih rado spominje pred saborskim zastupnicima. „Osigurali smo 5,1 milijardu kuna iz Europskog fonda solidarnosti“, podsjetio je u sabornici kada je krajem listopada predstavljao godišnje izvješće o radu Vlade. „(…)Munjevito smo osigurali i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti…“, govorio je u Saboru sredinom rujna.
Sabornica je, ustvari, sasvim prikladno mjesto da se u njoj govori o Fondu solidarnosti: još početkom lipnja Hrvatskom saboru je, upravo iz tog europskog fonda, odobreno 87,6 milijuna kuna za obnovu nakon potresa. Pet mjeseci kasnije, međutim, opravdano je pitati hoće li hrvatski parlament uspjeti u cijelosti iskoristiti taj novac.
Natječaj tek u pripremi
Europskim sredstvima Sabor planira platiti izradu projektno-tehničke dokumentacije te radove konstrukcijske obnove, potvrdili su nam s Markovog trga. Dio novca, oko 1,3 milijuna kuna, iskoristit će i za već odrađene hitne sanacije nakon potresa. Ti troškovi su im priznati i bit će refundirani iz EU sredstava i uplaćeni u državni proračun. No, ostatak ide kroz javnu nabavu, a natječaj još nije raspisan.
Ovoga tjedna završeno je prethodno savjetovanje o dokumentaciji o nabavi u kojoj Sabor precizira što sve traži od budućeg ponuđača. Detaljizirano je što planiraju financirati novcem EU fonda, kolika je vrijednost javne nabave – 67,2 milijuna kuna bez PDV-a – te koji su rokovi: „krajnji rok izvršenja predmeta nabave je 30. svibnja 2022. godine”.
Kratki rokovi EU fonda
Dotad bi, želi li Sabor iskoristiti sva EU sredstva za obnovu koja su mu na raspolaganju, morao bi biti odrađen opsežan posao – od raspisivanja i provedbe natječaja do izrade dokumentacije i konkretnih radova koji se odnose na konstrukcijsku obnovu (cjelovita obnova zgrade i povećanje njezine energetske učinkovitosti također bi trebale biti financirane europskim novcem, ali kroz plan oporavka).
Rokove Sabor nije, dakako, sam birao. Sredstva Fonda solidarnosti, kako smo u više navrata pisali, imaju rok trajanja, a u slučaju zagrebačkog potresa on istječe za nešto više od pola godine. Hoće li, dakle, parlament stići sve odraditi na vrijeme, kad se uzme u obzir da javni natječaj tek treba biti raspisan?
“Rokovi izvedbe konstrukcijske obnove saborske zgrade su propisani i ne možemo odgovarati na hipotetska pitanja, a javni natječaj za radove konstrukcijske obnove bit će raspisan u najkraćem mogućem roku po svršetku javnog savjetovanja”, napominju iz Sabora.
Iskustvo javne nabave
‘Hipotetska pitanja’ na koja se referiraju su ona iz našeg upita: smatraju li da je radove moguće završiti u postojećem roku do 30. svibnja sljedeće godine i što ako to ne bude slučaj, imaju li već alternativni izvor financiranja – državni proračun, plan oporavka ili uobičajene EU fondove. O takvom ishodu, očito, u Saboru ne žele unaprijed govoriti.
Stručnjak za europske fondove, s kojim je Telegram neslužbeno razgovarao, ocjenjuje da je krajnje neizvjesno može li parlament doista ‘uhvatiti’ tako kratke rokove. Iskustvo pokazuje da javne nabave, pogotovo ovako velike, zahtjevaju daleko više vremena. Uostalom, to je iskustvo i samog Sabora.
Prije tri godine, u lipnju 2018., Sabor je raspisao natječaj vrijedan 2,4 milijuna kuna, za izradu projektne dokumentacije za prenamjenu dijela sadržaja i energetsku obnovu zgrade. Ugovor s odabranim ponuditeljima sklopljen je u veljači 2019. – osam mjeseci nakon objave natječaja. U slučaju Fonda solidarnosti vremena je, ponovimo, manje.
Može li se stvar spasiti?
A da u Fondu solidarnosti stvari mogu poći ukrivo, svjedoči primjer Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je još u lipnju pokušalo europskim novcem financirati projektnu dokumentaciju za obnovu jedne zgrade u centru Zagreba čiji su većinski suvlasnik. Natječaj im je propao, pa su u rujnu raspisali novi. Rezultati tog novog natječaja još nisu objavljeni.
Za Sabor i sve ostale korisnike Fonda solidarnosti najelegantnija opcija bilo bi produljenje rokova. Premijer Plenković najavio je tu mogućnost krajem kolovoza, ali zasad se javno ne spominje što je oko toga s Bruxellesom dogovoreno. Neslužbeno, hrvatski su argumenti da je petrinjski potres izazvao dodatnu štetu i u Zagrebu, pa da bi to trebalo uzeti u obzir pri određivanju krajnjeg roka za trošenje novca.
Dobro upućeni izvori već su ranije upozorili da – mada su u Bruxellesu spremni razmotriti takav zahtjev – od uspostave Fonda prije gotovo 20 godina nikada nije bilo produljenja rokova. Država, prema postojećim pravilima, mora dodijeljena sredstva iskoristiti u roku od 18 mjeseci. Hrvatskoj je novac za zagrebački potres isplaćen u prosincu 2020. Hipotetska pitanja mogla bi vrlo brzo postati tvrda realnost.