Plenković je angažirao PR-a, sugeriramo 7 stvari kojima bi se odmah mogao početi baviti

Krešimir Macan novi je Vladin PR, pobrojali smo stvari koje će vjerojatno raditi

Na sjednici u četvrtak Vlada je donijela odluku kako ministarstva, ustanove i javna poduzeća ponovno mogu angažirati PR stručnjake. Ukinuta je tako odluka Vlade Zorana Milanovića iz 2012. kojom je Vladi i tijelima državne uprave zabranjeno angažiranje stručnjaka i tvrtki koje se bave odnosima s javnošću.

Prije otprilike mjesec dana u medijima se pojavila vijest kako će premijer Andrej Plenković angažirati jednog od prominentnijih domaćih stručnjaka za odnose s javnošću Krešimira Macana. HRT-u je, izgleda, nekako promakla ta vijest, pa su premijerovog PR-a u svojim emisijama predstavljali kao neovisnog komunikacijskog stručnjaka.

Vlada je u petak priopćenjem potvrdila kako je Plenković imenovao Macana svojim spin doktorom, odnosno “posebnim savjetnikom za strateško komuniciranje”, a nama je palo na pamet nekoliko stvari kojima će se gospodin Macan kao Plenkovićev savjetnik sasvim sigurno morati baviti.

1. Uvjeriti ljude da je Vlada super riješila krizu u Agrokoru

U brojnim javnim istupima premijer je naglašavao kako su spriječili negativne efekte Agrokora na gospodarstvo i kako su donošenjem Zakona o Agrokoru spriječili katastrofu. Naše gospodarstvo dosad zbog Agrokora zaista nije potonulo, no oko cijelog procesa izvanredne uprave postoji niz dubioza.

U očima dijela javnosti sporan je roll up kredit kojim je američki Knighthead dobio ovlasti koje se mnogima čine nepripadajuće, a Macan će javnosti morati objasniti i zašto je dobar nacrt nagodbe Agrokora koju je predstavio Vladin povjerenik Ante Ramljak. Takvoj se nagodbi protivi Plenkovićev koalicijski partner HNS jer, kažu, štiti banke, a ne dobavljače, ali i predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vijeću Agrokora Marica Vidaković koja je pred novinarima teatralno poderala Ramljakovu nagodbu.

2. Isto tako, da je premijer na udaru hibridnog rata

Otprilike u vrijeme kada je u javnost procurila vijest o Macanovom angažmanu, premijer je počeo koristiti sintagmu o “hibridnom ratu”. Macan će tu imati izuzetno težak zadatak jer je teško vjerovati kako je zapravo cijela predstava o hibridnom ratu tek metoda ušutkavanja i diskreditiranja kritičara.

U takvim je nastupima premijeru sekundirao ministar obrane Damir Krstičević koji je, prema vlastitom uvjerenju i sam meta hibridnog rata, dok je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović premijeru javno poručila da nismo ni u kakvom hibridnom ratu i da nije dobro stvarati paranoično stanje u društvu. Macan će morati pronaći i komunikacijski pristup u odnosu prema predsjednici čiji rejting nakon recentnih napada na Vladu ponovno raste.

3. Prevesti premijerove izjave na razumljiv jezik

“Plenković je vrhunski potencijal, u to nema sumnje, školovani diplomat koji je prošao sve faze posla, zna kako sistem funkcionira, ali ipak ima problem… On je potpuno u rječniku Europskog parlamenta koji je primjeren parlamentu, ali nije običnom čovjeku.

Kad on kaže ‘potrebna je dodatna edukacija’, ‘požar je atraktivan’ ili kad upotrebljava izraze kao što su ‘konvencije’ ili bilo što primjenjivo u Europskom parlamentu – to ovdje nikom ništa ne znači. Često samo prevede s engleskog. Zvuči pametno, ali raja ne konta šta je majstor htio reći. Kad ga ne shvate, onda ga dožive kao bahatog”, izjavio je Macan prije mjesec dana. Uz prigodne hvalospjeve novom šefu, čini se kako je novi premijerov savjetnik ispravno detektirao kako će Plenkovićeve izjave o “dedramatiziranju” ili stvarima koje “nisu prinesene pozornosti”, premijer ipak morati uobličiti u svakodnevniji govor.

4. Napadi na novinare

U prvoj polovici studenog, neposredno prije nego što je u medije procurila vijest o njegovom novom poslu, Macan je govoreći o premijerovoj verbalnoj agresiji prema novinarima, rekao kako i sami “vidite da je sve manje tih nervoznih ispada prema novinarima”.

Istina je, naravno, upravo suprotna – premijer je u našu politiku ušao kao uglađen diplomat odmjerenog stila, kao suprotnost svojem prethodniku u stranci Tomislavu Karamarku, ali i bivšem šefu SDP-a Zoranu Milanoviću. U međuvremenu, to se drastično promijenilo pa je tako premijer počeo sve češće javno pucati pod pritiskom. Umjesto da uvjerava javnost da je Plenkovićevih nervoznih ispada prema novinarima sve manje, premda ga stvarnost i činjenice demantiraju, bolja taktika za Krešimira Macana čini se pokušaj uvjeravanja premijera da te napade zaista i izbaci iz svog javnog djelovanja.

5. Opravdati katastrofe u vanjskoj politici

Sudeći prema njegovoj biografiji europarlamentarca i čovjeka koji se u svojoj karijeri uglavnom bavio vanjskom politikom, kada je dolazio na mjesto premijera upravo je taj segment bio percipiran kao Plenkovićev forte. Međutim, to se nije pokazalo tako – da spomenemo samo neke novije vanjskopolitičke dubioze – Plenkovićev HDZ udaljio je Hrvatsku od stava većine zemalja EU oko sankcija Poljskoj i nepriznavanja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela, a situacija oko granice sa Slovenijom i arbitraže je neizvjesna.

Hrvatsku na putu u OECD blokiraju Slovenija i Mađarska, a kao jedini izgledan kupac za MOL-ove dionice figuriraju ruske kompanije što onda otvara čitav niz geopolitičkih pitanja koje će novi Vladin PR morati dobro iskomunicirati i to ne samo pred domaćom javnošću.

6. Objasniti svima kako se kreće s reformama

Premda se premijer, kako je to napisao Telegramov kolumnist Božo Kovačević, dosad pokazao odlučnim jedino u izbjegavanju odgovornosti, 2018. najavljuje kao godinu reformi. Macan će, za 9 tisuća kuna neto koliko će mu iznositi mjesečna plaća kao premijerovog savjetnika, morati uvjeriti javnost kako će premijer u 2018. reformirati školstvo i poboljšati poslovnu klimu te započeti reforme zdravstva, mirovinskog sustava, uprave i pravosuđa.

7. I kako Plenković kontrolira stvari

Gotovo od samog početka njegovog mandata, u javnosti je prisutan narativ o sukobu Plenkovića i njegove konzervativne stranačke baze. Na mjesto neformalnog predvodnika tog desnog krila često se sam voli postaviti Plenkovićev stranački zamjenik i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić.

Ne ulazeći u to koliko je zapravo cijeli taj sukob iskonstruiran i prenaglašen, a koliko stvaran, činjenica je da su oko izbora u Hrvatskom nogometnom savezu srednje i niže rangirani HDZ-ovci ignorirali premijerove javne vapaje za promjenama i izabrali Davora Šukera, nasilni župan Alojz Tomašević ostao je na funkciji, a Brkić je s Praljkove komemoracije Plenkoviću koji tamo nije bio poručio kako je “svatko tko osjeća Hrvatsku, Domovinski rat i hrvatske branitelje danas tu”.