Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Plenković je upravo na sjednici Vlade najavio povećanje minimalca od 1. siječnja

Na dnevnom redu su rebalans proračuna, proračuna za iduću godinu, porezna reforma i minimalna plaća

ZADNJA IZMJENA: lis 31, 2019

U 9 sati počela je sjednica Vlade, na čijem je početku premijer Andrej Plenković zadovoljno konstatirao da su se pojavili svi ministri, zbog čega im je i čestitao. Na dnevnom redu trebali bi se naći rebalans proračuna za ovu godinu, prijedlog proračuna za iduću godinu, te paket zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme, o kojima je dogovor postignut nakon jučerašnjeg sastanka koalicijskih partnera u Vladi te dogovora s HNS-om u vezi s koeficijentima u prosvjeti.

Očekuje se i da će biti usvojena uredba o minimalnoj plaći, na što se premijer osvrnuo na početku sjednice. ”Posebno je važna odluka o povećanju minimalne plaće. Minimalna plaća na početku ove Vlade bila je 2496 kn neto, danas je ona 3000 kuna, a od 1. siječnja će minimalna plaća biti 3250 kuna neto”, kazao je Plenković, koji se pohvalio kako se u mandatu njegove Vlade minimalna plaća u Hrvatskoj povećala za stotinu eura. “Mislim da smo našli dobar balans onoga što je potrebno za podizanje životnog standarda, a vodili smo računa i o položaju poslodavaca u tim osjetljivim sektorima”, kazao je.

Premijer očekuje rast BDP-a od 2,8 posto

Kao posebno važnu temu premijer je istaknuo četvrti paket porezne reforme, kazavši da će se njime doseći svotu od devet milijuna kuna poreznog rasterećenja u mandatu ove Vlade. „S tim paketom nastavljamo našu politiku koja je pridonijela i gospodarskom rastu u Republici Hrvatskoj”, rekao je Plenković. Govoreći o rebalansu proračuna, Plenković se pohvalio time da je rashodna stavka na nuli, kazavši kako rebalans ostaje u okvirima planiranih rashoda. To je nazvao porukom o pouzdanosti i ozbiljnosti ove Vlade.

„Što se tiče državnog proračuna za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022., ministar Marić će održati prezentaciju. Predviđamo realni rast BDP-a od 2,8 posto za ovu godinu, a za iduću predviđamo rast od 2,5 posto. Idemo prema cilju od 6.3 posto nezaposlenosti, tu je i smanjenje javnog duga, i to ubrzano, što jača naš međunarodni i financijski položaj”, kazao je premijer. Premijer je potvrdio da neće biti smanjenja PDV-a, što je bilo jedno od njegovih obećanja, objasnivši da se tako oslobađa 1,8 milijardi kuna za plaće i mirovine.

Rastu mirovina i plaće

Uz već najavljeno povećanje osnovice plaća državnim i javnim službenicima i namještenicima u idućoj godini po formuli “2+2+2 posto” dogovoreno da nova uredba o koeficijentima bude donesena do konca lipnja iduće godine, a ako tako ne bude onda bi se išlo na povećanje koeficijenata za 2 posto u prosvjeti te još neke potplaćene resore, pri čemu je za sada izrijekom spomenuta još policija.

Točne brojke o rebalansu ovogodišnjeg i prijedlogu proračuna za iduću godinu na sjednici Vlade predstaviti potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, koji je prošlih dana najavljivao da će oni biti na dosadašnjem tragu odnosno biti uravnoteženi. Proračun za 2020. godinu bit će na razini od oko 140 milijardi kuna, izjavio je Marić, gostujući u srijedu ujutro u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”. Istaknuo je kako u nacrtu proračuna za 2020. dvije stavke bilježe najveći rast – mirovine i plaće.

“Nije to ni nerazumljivo, jer su to ujedno i dvije stavke koje imaju najveću zastupljenost u proračunu: mirovine su ove godine na razini od oko 41 milijarde kuna, za iduću godinu planiramo dodatnih 1,7 milijardi kuna s obzirom na efekt prijenosa indeksacije iz ove godine, priljeva novih umirovljenika i nove indeksacije. S druge strane imamo efekt plaća, odnosno rast osnovice u tri navrata po dva posto”, rekao je.

Rebalans proračuna

Vlada bi u saborsku proceduru trebala uputiti i prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu u kojem će, prema najavama ministra financija, na rashodnoj strani doći do određenih preraspodjela kako se ne bi probijala rashodna strana proračuna. Također, konstatiramo da su prihodi dobri, neki od njih i iznad naših očekivanja, tako da možemo očekivati da će ukupni rezultat za ovu godinu biti bolji, rekao je jutros Marić, ističući kako se ponovno može računati na uravnotežen proračun.

Prema njegovim ranijim najavama, rebalansom će uz ostalo osigurati dodatnih 900 milijuna kuna za mirovine zbog njihove veće indeksacije, čime će ukupni izdaci za mirovine u ovoj godini porasti sa 40,1 milijardu kuna na 41 milijardu kuna. Također će se povećati i iznos za plaće s obzirom na ranije dogovoreni rast plaća “3+2 posto’ u ovoj godini, a s obzirom da mnoga ministarstva nisu imala osigurana sredstva za tih dva posto ta će se sredstva pronaći internim preraspodjelama. Najvećim dijelom će se potrebna sredstva naći na uštedama na kamatama, najavio je nedavno Marić.

PDV ostaje 25 posto

Uz prijedloge rebalansa za ovu i proračuna za iduću godinu, Vlada će u saborsku proceduru uputiti i devet zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme, a koji bi stupili na snagu s početkom iduće godine. Iako je važećim odredbama Zakona o PDV-u predviđeno smanjenje opće stope tog poreza s početkom iduće godine s 25 na 24 posto, Vlada najnovijim izmjenama odustaje od tog smanjenja. Zadržavanjem stope PDV-a na 25 posto državnoj blagajni će ostati između 1,7 i 1,8 milijardi kuna, čime će se namaknuti i novac za najavljeno povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 posto” u idućoj godini, kao i za povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna.

Naime, računice koje je još ranije iznio ministar financija pokazale su da će najavljeno povećanje plaća državnih i javnih službenika i namještenika na godišnjoj razini stajati oko 1,1 do 1,2 milijarde kuna, a ukupni efekt najavljenog povećanje osobnog odbitka je oko 500 milijuna kuna. Kako je porez na dohodak prihod lokalnih jedinica, Marić je najavio kompenzacijske mjere. U sustavu poreza na dohodak je, uz povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, najavljeno i porezno rasterećenje rada mladih odnosno umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.

Smanjuje se PDV u ugostiteljstvu

Uz već spomenuto odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a, Vlada u sustavu PDV-a od početka iduće godine najavljuje sniženje stope tog poreza za ugostiteljstvo s 25 na 13 posto. Planira se uz ostalo i olakšati poslovanje poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dobit bi se prag ostvarenih prihoda za plaćanje tog poreza po stopi od 12 posto podigao s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna.

Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna. Uz te zakonske izmjene, u setu poreznih zakona su i izmjene u sustavu posebnih poreza na bezalkoholna pića te na motorna vozila, kao i izmjene zakona o trošarinama, o fiskalizaciji, o administrativnoj suradnji te Općeg poreznog zakona.

Vedran Vrabec
Telegram autor
801 članak Više o autoru
Više s weba