Vlada se oglasila priopćenjem o arbitraži: 'Spor s MOL-om posljedica je odluka prethodnih hrvatskih vlada'

Plenković tvrdi da je njegova Vlada poduzela sve da vrati Inu u hrvatsko vlasništvo

22.09.2020., Koprivnica- Vecernjakova konferencija "Hrvatska kakvu trebamo-porezna politika" odrzana je u Podravkinom rekreacijskom centru.Andrej Plenkovic i Zdravko Maric.rPhoto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković danas je na konferenciji za medije komentirao odluku arbitražnog suda u slučaju Ina-MOL. Opisao je da je to dugotrajni postupak koji je pokrenut 2013. godine od strane MOL-a te da je trajao više od osam godina. “Mi smo naslijedili to pitanje u potpunosti i držali smo jedinu moguću liniju, a to je da smo započete postupke nastavili. Nastojali smo argumentirati hrvatska stajališta uz savjete pravnih zastupnika i ostalih uključenih u postupak.”, rekao je Plenković.

Kazao je da su za odluku saznali kasno navečer. Dodao je da Hrvatska poštuje odluke suda, kao i inače te da sada stručnjaci analiziraju odluku. “Mi smo vodeći računa o našoj ambiciji i želji da vratimo Inu u hrvatsko vlasništvo poduzeli sve što je bilo potrebno, angažirali stručnjake, napravili valuaciju vrijednosti MOL-ova udjela u Ini, signalizirali koliko bi bili spremni dati ali oni to nisu prihvatili i tražili su puno više sredstava”, kazao je.

“Mi kao pojedina osoba možemo imati afektivni odnos prema nekoj slici ali kao vlada se ne možemo ponašati da plaćamo afektivnu cijenu za nešto što prođe stručnu evaluaciju”, zaključio je na tu temu.

Detalji odluke se ne objavljuju

Što točno piše o odluci Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu pred kojim je Hrvatska jučer izgubila arbitražu s MOL-om zapravo se nikada neće doznati. Naime, MOL i Hrvatska dogovorili su da se detalji odluke ne objavljuju.

Ipak, Vlada je danas potvrdila da je Hrvatska izgubila spor jer je propustila liberalizirati tržište plina u razdoblju od 2011. do 2014., a zatim je u veljači 2014. donijela još neke odluke kojima je regulirala tržište plina. Zbog toga će morati platiti 184 milijuna dolara odštete, te još milijun eura sudskih troškova.

Inače, riječ o arbitraži koja je započela još u prosincu 2013. kada je mađarska kompanija MOL pokrenula spor tvrdeći da je Hrvatska prekršila Ugovor o energetskoj povelji i prava koja on jamči MOL-u kao stranom ulagaču. Zbog toga je tražio gotovo 1,1 milijardu dolara odštete, no većina zahtjeva im je odbijena. Hrvatska se morati platiti samo onih 184 milijuna dolara uz zatezne kamate koje se još obračunavaju.

Dugotrajna arbitraža

Ova arbitraža, prema objašnjenju Vlade RH, posljedica je procesa privatizacije što ga je započela Vlada Ivice Račana koja je 2003. s MOL-om potpisala ugovor o prodaji 25 posto plus jedne INA-ine dionice. Zatim je Vlada Ive Sanadera sklopila Prvu izmjenu i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju, dok je Vlada Zorana Milanovića donijela odluku o regulaciji tržišta plina, objašnjeno je.

Hrvatska je u postupku osporavala samu nadležnost Arbitražnog suda, no to je odbijeno. Odbijen je i zahtjev MOL-a koji je tražio i naknadu štete zbog navodno neopravdanog vođenja kaznenog postupka protiv bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija.

Njih dvojica dogovorili su sklapanje Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu, te Ugovora o plinskom poslovanju od 30. siječnja 2009. godine. No podloga za to bilo je mito što ga je dobio Sanader, zbog čega su obojica pravomoćno proglašena krivima. MOL je tražio da se taj kazneni postupak prekine i da se Hrvatska ispriča, kao i da prizna svoju odgovornost za povredu prava MOL-a. I ti MOL-ovi zahtjevi su odbijeni.

Što će RH učiniti?

Osim toga, potvrđeno je iz Vlade, MOL je tražio i naknadu štete po osnovi navodnog sprječavanja preuzimanja Ine i smanjenja vrijednosti MOL-ovog udjela u Ini, što je Arbitražni sud također odbio. Isto se odnosi i na MOL-ove zahtjeve po osnovi navodne povrede Glavnog ugovora o plinskom poslovanju, kao i po osnovi navodnog oduzimanja odobrenja za istraživanje ugljikovodika.

Premijer Andrej Plenković kazao je kako arbitražna odluka ima 216 stranica te ju predstavnici Vlade zajedno s DORH-om i pravnim savjetnicima još uvijek proučavaju.

“U idućim danima ćemo ju analizirati i donijeti odluke o daljnjim koracima, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena”, kazao je Plenković podsjećajuću kako ovaj arbitražni postupak nema veze s onim koji se vodi pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom.