Plenković: 'Mi smo kao neka mala kornjača sustavno radili. Trebali bismo prvi ući u OECD'
'Kada smo mi krenuli 2017., jasno da smo bili nekakav outsider', kazao je
Održana je sjednica Gospodarsko-socijalnoga vijeća na kojoj sudjeluje i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Uvodno se osvrnuo na pristupanje OECD-u (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), što je i glavna tema današnje sjednice.
“To je posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska po svojoj veličini, geografskom mjestu i snazi može pristupiti. Kad uđemo u OECD, sve ambicije našeg međunarodnog pozicioniranja bit će zaokružene”, rekao je Plenković pa podsjetio na 2017. godinu, prenosi HRT.
“Tada smo rekli da želimo Hrvatsku u srcu europske integracije, što je značilo ozbiljno bavljenje i ispunjavanje više od 260 kriterija za šengenski prostor, što je značilo u partnerstvu između vlade i HNB-a izrada strategije uvođenja eura u Hrvatsku, puštanje u njeno javno savjetovanje i značilo je formalni korak zahtjeva za članstvo Hrvatske OECD, koji sam potpisao u proljeće 2017. godine”, rekao je.
‘Kao neka mala kornjača sustavno i polako radili svoj posao’
Istaknuo je da je OECD globalna organizacija najrazvijenijih zemalja svijeta koja nastoji u svojoj politici proširenja voditi računa o nekom globalnom balansu.
“Kada smo mi krenuli, 2017., jasno da smo bili nekakav outsider, onaj koji dolazi zadnji, koji je najudaljeniji od konvencija, standarda i različitih pravnih instrumenata OECD-a, a ispred nas su bile zemlje poput Brazila, Argentine, Perua i na razini Europske unije, Bugarske i Rumunjske”, rekao je.
“Međutim, kako je vrijeme prolazilo, mi smo kao neka mala kornjača sustavno i polako radili svoj posao i svoje zadaće, pa smo u odnosu na ove koje su krenule malo ranije u utrku, došli prije Bugarske i Rumunjske i u šengenski prostor i u europodručje, a okolnosti koje su se u političkom, ekonomskom i financijskom smislu događale usporedo s time i u Brazilu, i u Argentini, i u Peruu, odvele su njih, što stiče fokusa na članstvo u OECD, u neke druge smjerove”, dodao je.
‘Hrvatska je izrazito napredovala’
Podsjetio je i na sastanak s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom u rujnu 2023. “U razgovoru s njim, a i u njegovim javnim nastupima mogli vidjeli smo da je Hrvatska zemlja koja je izrazito napredovala i sada se nalazi među onima koji bi izgledno trebali prvi ući u OECD”, istaknuo je Plenković.
Dodao je da OECD za Hrvatsku planira još jedan ekonomski pregled, koji bi trebao biti u rujnu 2025. “I taj zadnji ekonomski pregled trebao bi dati jednu cjelovitu sliku Hrvatske spremnosti za članstvo OECD”, naglasio je.
‘Organizacija najrazvijenijih, najbogatijih…’
Objasnio je i zašto je članstvo u OECD-u bitno. “Oni imaju jedan lijepi slogan ‘Bolja pravila za bolji život’. OECD je organizacija najrazvijenijih, najbogatijih s najboljim pravnim sustavima, s najboljim poreznim sustavima, s najboljim sustavima suzbijanja korupcije koji žele imati jednak standard u svakoj od članica OECD-a.
Da svaki gospodarski subjekt kada dolazi ulagati u neku zemlju zna s etiketom EU-a, s etiketom OECD-a u kakvo poslovno okruženje dolazi, što očekuje jer je navikao na visoke standarde ako dolazi iz neke od tih zemalja da upravo tako i uvjeti pravne sigurnosti, predvidljivosti, administrativnih procedura i sprječavanja bilo kakvih birokratskih ili drugih zastoja njemu neće stajati na putu.
A pritom se očekuje da u članicama OECD-a i prava radnika budu zaštićena na najvišoj razini. I zato OECD, osim što se odvija na takozvanoj međuvladinoj razini, ima i tijela koja se bave i s poslodavcima, sa svojim savjetodavnim odborima i sa sindikatima”, kazao je.