Plenković najavio rebalans proračuna; očekuje se minus od 25 milijardi kuna
Najvažnije točke dnevnog reda su rebalans proračuna i pomoć stradalima u potresu
U 12 sati počela je sjednica hrvatske Vlade, a najvažnije točke dnevnog reda su nacrt prijedloga izmjena i dopuna proračuna za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu te Zakon o obnovi u potresu razrušenih dijelova Zagreba i okolice. Sjednicu je otvorio premijer Andrej Plenković koji je najavio veći broj uvodnih napomena.
„Želim podsjetit da se nalazimo u tjednu u kojem obilježavamo 70. Dan Europe i 75. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata“, kazao je premijer, nakon čega je izvijestio o jučer održanom Zagrebačkom samitu, sastanku na vrhu EU-a. Plenković je spomenuo i 25. obljetnicu održavanja operacije Bljesak, ali nije se osvrnuo na incident koji je nastao zbog nezadovoljstva predsjednika Zorana Milanovića pozdravom Za dom spremni.
Minus od 25 milijardi kuna
„Europska komisija u svojim predviđanjima procjenjuje da će pad Hrvatskog gospodarstva iznositi 9,1 posto. Prva procjena rasta BDP-a u idućoj godini iznosi 7,5 posto, što je optimističnije od naših predviđanja koja iznose 6,1 posto. Veseli me njihovo mišljenje da je Hrvatska ovu krizu dočekala znatno spremniju nego onu 2008. godine“, kazao je premijer, nakon čega je najavio rebalans Državnog proračuna.
“Odlučili smo ostati na razini planiranih rashoda od 147,3 milijarde kuna. Što se tiče prihoda, očekujemo da će oni pasti na 122 milijarde kuna. Dakle, minus u proračunu će biti 23 do 25 milijardi kuna. Naš je zadatak da kompenziramo taj minus”, istaknuo je. Potom je premijer prešao na prvu točku dnevnoga reda, Izvješće o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana RH za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, koje je Vlada prihvatila.
Vrlo povoljna epidemiološka situacija
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je Vladu o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus u Hrvatskoj. Kazao je da je Hrvatska na zavidnom mjestu s obzirom na ostatak Europe, i naglasio koliko je važno da se građani nastave pridržavati propisanih zaštitnih mjera. „Imamo jednu od najpovoljnijih epidemioloških situacija u Europi i svijetu. Stvorena je uzornim reakcijama građana, i pravovremenim odlukama Vlade“, kazao je Beroš.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović dao je pregled situacije s pozicija civilne zaštite. Kazao je da usprkos popuštanju mjera nije došlo do rasta broja zaraženih, što ohrabruje uoči treće faze otvaranja. „Pozvao bih sve poslovne subjekte, naše građane, na poštivanje svih propisanih mjera. Sve više toga se otvara, ali opuštanje ne bi trebalo biti. Ostanimo odgovorni“, kazao je Božinović.
Prijedlog zaključka o izvješću o vladavini prava u Republici Hrvatskoj za potrebe izrade Godišnjeg izvješća Europske komisije o vladavini prava u državama članicama Europske unije predstavio je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova. Na red je došla šesta točka dnevnog reda, Prijedlog akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, koji je predstavio ministar gospodarstva Darko Horvat. Ukupno, gospodarstvo je do sada rasterećeno davanja u visini 752 milijuna kuna“, kazao je Horvat. Vlada je usvojila Prijedlog akcijskog plana.
Prvi rebalans u prvoj polovici godine
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2019. za razdoblje studeni 2019. – travanj 2020. Potom je na red došao rebalans proračuna. „Ovo je prvi rebalans proračuna ove Vlade u prvoj polovici godine“, istaknuo je ministar Marić. „Kada smo sastavljali ovaj proračun, nismo mogli predvidjeti ovakve okolnosti. Krenut ću od prihodne strane. Ukupna prihodna strana u odnosu predviđenih 145,14 milijardi kuna smanjena je za 23,2 milijarde kuna, na 122,9 milijardi“, potvrdio je Marić.
„Značajni su pritisci za veće rashode, poput sedam milijardi za mjere potpore za očuvanje radnih mjesta“, prešao je Marić na rashodovnu stranu proračuna. „Tu su i stotine milijuna kuna dodatnih rashoda u zdravstvu. No, uštedama na svim rashodnim stavkama uspjeli smo ukupnu razinu rashodne strane ostati nepromijenjenu. To je najznačajnija karakteristika ovog proračuna“, rekao je Marić, pohvalivši sve ministre. Ukupni minus u proračunu bit će 24,843 milijardi kuna, ili 6,8 posto BDP-a, zaključio je Marić.
Zakon o obnovi
Deseta točka dnevnog reda je Prijedlog odluke o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice. Predstavio ga je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar. „Prošlo je više od 40 dana od potresa. Ti dani su puno dulji i neizvjesniji onima koji su 22. ožujka doživjeli tu traumu“, počeo je Štromar.
„Obnova će trajati godinama, posebno obnova zaštićenih kulturnih spomenika. No, ljudi koji ne mogu u svoje kuće i stanove ne mogu toliko čekati. Statičari svoj posao privode kraju, pregledano je više od 18 tisuća objekata. Pomoći ćemo svakom kućanstvu s iznosom do 20 tisuća kuna. Ministarstvo će dati 12 tisuća kuna, a do osam tisuća kuna će doći iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Sufinancirat će se zamjena kondenzacijskih bojlera do 80 posto cijene, ali do iznosa osam tisuća kuna”, kazao je ministar Štromar.
Sredstva za privremenu i nužnu zaštitu Hrvatska će povući iz europskih fondova. „Jako ćemo paziti na transparentnost, pa će biti puštena i aplikacija koja će tome doprinijeti“, kazao je Štromar. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potvrdio je pomoć pri kupnji kondenzacijskih bojlera. „Ministarstvo zaštite okoliša sudjelovat će u namirenju troškova financiranja zamjene bojlera koji nisu kondenzacijski onima kondenzacijskim, do iznosa od osam tisuća kuna“, kazao je ministar Ćorić. Vlada je prihvatila tu odluku.