Plenković pohvalio kontroverzni Zakon o jeziku, demantirao kažnjavanja: 'Neće biti penalizacije'
Pisalo se o kaznama za one koji koriste previše engleskog
Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković održao je uvodni govor. Počeo je s nabrajanjem niza sastanaka i posjeta održanih prošlog tjedna s visokim dužnosnicima iz drugih zemalja, kao i posjet premijera Osijeku, gdje je otvoren novi gospodarski centar vrijedan 10 milijuna eura.
Napomenuo je i da je ministar promet Oleg Butković jučer bio na otvaranju brze ceste Bjelovar – Virovitica – granični prijelaz Terezino Polje, kao i da je Vlada bila u nedjelju u Jasenovcu. “Ovog puta smo imali jedinstvenu komemoraciju”, rekao je. Podsjetio je i da je jučer iz Ukrajine stiglo 19 ukrajinskih ranjenika.
Iskoristit će se milijarda iz EU fondova
“Riječ je o dogovoru koji smo postigli tijekom posjeta Kijevu. Oni su svi zbrinuti u liječničkim ustanovama za rehabilitaciju ranjenika. Želim im dobar oporavak u Hrvatskoj”, rekao je. Podsjetio je i na telefonsku sjednicu Vlade na kojoj je odlučeno pojeftinjenje goriva.
“Podsjećamo da bi bez mjera koje ova Vlada drži sve gorivo bilo 20 centi po litri skuplje”, rekao je. Danas će se na Vladi govoriti o obnovi, rekao je, pa podsjetio da je iskorišteno 780 milijuna eura iz EU fondova solidarnosti, čime se pokazuje da će se do kraja lipnja iskoristiti svih milijardu na koje Hrvatsku ima pravo.
“S tim u vezi danas ćemo usvojiti nacionalni program reformi za 2023. godinu. Ove godine se taj plan naslanja na Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji predstavlja temeljni plan reformskog procesa, pa ona i ulaganja od od 85 mjera. Njih 56 je stalnih koji su u nastavku, a dodano je 29 mjera povrh toga koji su iz različitih područja: gospodarstva, državne imovine, zdravstva..”
Smanjit će se udio javnog duga u BDP-u
Danas će se usvojiti i Program stabilnosti, rekao je, što je vrlo važno. “Glavnu okosnicu vođenja ekonomske politike u sljedećem razdoblju, od 2023. do 2026., bit će i dalje odgovorno vođenje javnih financija. Možemo reći da je to odlika naše vlade od samog starta i da smo upravo zahvaljujući ustrajnosti toj politici stekli kredibilitet prema međunarodnim financijskim institucijama. Cilj ovoga je povećati rast gospodarstva, održati društvenu uključenost, koheziju i biti na tragu dva velika pravca: klimatska politika i digitalna transformacija”, rekao je.
Fiskalna politika bit će usmjerena na smanjenje javnog duga u BDP-u te fiskalnog salda. “U tom kontekstu, koristit ćemo sve instrumente koje imamo na raspolaganju, a to su strukturni fondovi, te instrument EU iduće generacije.
Krenuo je zatim na projekcije za srednjoročno razdoblje, a kaže da su one realne. “Mi smo lani ostvarili rast od 6,3 posto i, u okružju raznih napetosti, mi smo omogućili brojne pakete pomoći građanima u prošloj godini kad ubrojimo i COVID i energetsku krizu. Dali smo 6,8 milijardi eura pomoći hrvatskim građanima i gospodarstvu kako bi sačuvali društvenu koheziju”, kazao je te se pohvalio proračunskim viškom od 0,4 posto BDP-a i smanjenje javnog duga u BDP-u za 10 posto.
Bit će rekordne turistička godina
Podsjetio je i da je Hrvatska jedina zemlja koja je po sve agencije za kreditni rejting imala podignut kreditni rejting, u dvije agencije za čak dva stupnja. “Komparativno gledajući, napravili smo iskorak u osnaženju međunarodne ekonomske i financijske reputacije Hrvatske”, istaknuo je.
Rekao je da je stigla i jedna novost, a to je da se u 2023. godini očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za 2,2 posto, što je za 1,5 postotni bod veća projekcija u odnosu na ranije. “To vidimo i na temelju sjajnih rezultata u turizmu, a ja sam siguran da će ova godina biti rekordna i u odnosu na 2019. i 2022. godinu. U 2024. je projekcija raste 2,6 posto, u 2025. će biti 2,5 posto, a u 2026. očekuje se rast od 2,2 posto”, pohvalio se.
Očekuje se usporavanje inflacije, najavio je još, i nastavit će se obuzdavati cjenovne pritiske. Što se tiče stabilnosti i rasta, Hrvatska je ispunila sve kriterije. “Mi ćemo iduće godine ići i dalje tom putanjom. Ova godine bi trebala završiti sa 62,6 posto udjela javnog duga u BDP-u, sljedeće ispod 60 posto”, rekao je, pojasnivši da se time smanjuje cijena kamata.
O Zakonu o hrvatskom jeziku
Zadnja tema o kojoj je govorio je priprema Zakona o hrvatskom jeziku. O Zakonu je govorio s mnogo pohvala. “Vlada je podržala ovu inicijativu, smatramo da je pozicija Hrvatske da kao i mnoge druge države EU-a donose ovaj zakon. Mi ćemo na temelju ovog prijedloga, u suradnji sa svima u struci, pripremiti konačni prijedlog zakona koji ćemo uputiti i u javno savjetovanja, a onda i usvajanje. Vrlo je dobra polazna osnova ovog prijedloga Matice Hrvatske, želimo da se jezik razvija i obogaćuje, da se to radi sustavno i uz pomoć struke”, rekao je.
Što se tiče kažnjavanja zbog upotrebe previše stranih riječi o kojem se mnogo pisalo, naglasio je da neće biti nikakve penalizacije. “Činjenica da se u javnom prostoru govori o penalizaciji, želim jasno otkloniti – neće biti nikakve penalizacije u zakonu. Dapače, riječ je o provedbi članka 12. Ustava Hrvatske. Mi smo zemlja koja ima kvalitetno regulirano i pitanje Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih pisma. Mislim da je donošenje ovog jezika komplementarno, a preliminarne rasprave pokazale su podršku partnera u koaliciji i nacionalnih partnera”, kazao je.