Plenković predstavio zakon o euru: 'Od 5. rujna cijene u dućanima morat će biti istaknute u kunama i eurima'

“To se treba dogoditi u mjesecima pred nama nakon što je Hrvatska ispunila kriterije”, rekao je. Podsjetio je kako je 2017. počela rasprava o uvođenju eura, kada je usvojena strategija o pristupanju europodručju pa počeo govoriti što to za nas znači. Govorio je o uvozu i izvozu, prihodima od turizma, kreditima koji su u euru i štednji. “Sve to je vezano uz europodručje”, rekao je.

Plenković: Za godinu dana će jedino platežno sredstvo biti euro

Premijer je podsjetio kada smo primljeni u europski tečajni mehanizam čime smo, kaže, potvrdili svoju reputaciju i kredibilitet. “Cilj pressice je da kažemo nešto o samom zakonu ali i smjernicama prilagodbe gospodarstva euru”, dodao je. Ispričao je da je preko 70 zakonskih prijedloga koji ove godine idu pred Sabor vezano za uvođenje eura. Dodao je da je cilj da ta prilagodba ide nesmetano i neprekidno kao i da omogući neprekidno funkcioniranje gospodarstva, da se na euro prilagode svi građani kao i državni sustav te da prelazak na euro prođe korektno.

“Mi moramo u sljedećih nekoliko mjeseci osvijestiti neke stvari, prvo da će za godinu dana od sada jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biti euro. Kada budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo u eurima”, rekao je. Počeo je govoriti o zaštiti građana od neopravdanog poskupljenja i dodao da je plan od prvog ponedjeljka u rujnu, 5. rujna, uz kune budu istaknute cijene u eurima.

“Želimo da proces bude jednostavan i da prođe bez problema za građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kući da ga već sada polažu u banke, jer će se sve ono što je u kunama u bankama automatski pretvoriti za eure, tu za građane nema nikakvog dodatnog posla”, kazao je. Dodao je da će kroz cijelu 2023. cijene biti istaknute i u kunama i u eurima. Istaknuo je da će građani i pet godina nakon uvođenja eura moći doći u HNB i zamijeniti kune u eure.

Marić kaže da se mijenjaju i sve valute u zakonima i podzakonskim aktima

Riječ je preuzeo ministar Marić koji je počeo govoriti detaljnije o Zakonu o uvođenju eura. Ispričao je da su prilikom izrade Zakona analizirali zakone drugih zemalja koje su među zadnjima ulazile u europodručje. Napomenuo je da je plan uvođenje eura 1. siječnja, uz uvjet da ispunimo sve kriterije.

Ispričao je kako će se s datumom uvođenja eura svi iznosi drugih valuta u zakonskim i podzakonskim aktima smatrati iznosima u eurima te dodao da će zbog toga trebati promijeniti brojne akte. Govoreći o zaštiti prava građana rekao je da će se to, između ostalog, raditi dvojnim iskazivanjem cijena.

Tko će kako od 5. rujna morati isticati cijene? Ima više kategorija

Govoreći o 5. rujna kada će se cijene iskazivati i u kunama i u eurima naglasio je da je od tada takvo iskazivanje cijena obavezno, ali da ih netko može početi dvojno iskazivati i ranije na dobrovoljnoj bazi. “U obvezi dvojnih cijena su prodajni objekti, web shopovi i drugi ali ima i iznimki. Recimo, od toga su izuzeti automati za npr. kavu, slatkiše i slično. Štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodna prodaja, OPG-ovi, prodaja putem kioska jer im je prostor ograničen a broj artikala je velik i mislim da već sad nisu iskazane brojne cijene”, počeo je.

“U drugoj kategoriji su oni koji bi imali značajan trošak, npr. benzinske postaje koje bi na onim velikim stupovima morale raditi npr. možda još jedan takav stup za cijene u eurima. Igre na sreću, taksimetri. Imamo i još kategoriju artikala koju su već otisnuti. Takse, lutrijske srećke, iznosi na karticama i slično. Oni će vrijediti do isteka zaliha. Ali, za njih nema iznimke na računu jer im završi račun mora biti iskazan i u kunama i u eurima”, rekao je. Govoreći o izlistu plaća rekao je da je dogovoreno da samo neto plaća bude izlistana i u kuni i u euru.

Novac će se godinu dana moći zamijeniti u banci, pošti, Fini

Ministar je govoreći o nekim važnim datumima rekao kako će se još dva tjedna nakon uvođenja eura moći plaćati i kunama i eurima. “Inače, od samog dana uvođenja eura kreće mogućnost zamjene gotovog novca. Godinu dana je moguće bez naknade zamijeniti novac u bankama, Fini, pošti, a nakon toga samo u HNB-“, istaknuo je.

“Do maksimalno 100 novčanica, odnosno 100 kovanica će se moći zamijeniti po jednoj transakciji. Možete i više, ali tada će vam se možda naplatiti određena naknada”, rekao je. Govoreći o limitima rekao je da je i danas limit 75.000 kuna i da se u tom iznosu može trgovati u gotovini a nakon tog iznosa se mora ići preko transakcijskoj računa što će, čini se, ostati isto i uvođenjem eura. Ministar Marić je rekao da će cijeli proces nadzirati cijeni niz tijela među kojima su HNB, Hanfa i državni inspektorat.

‘Stavljen je veliki naglasak na sprječavanje neopravdanog porasta cijena’

Potom su počela pitanja novinara, prvo ona vezana uz temu. Prvo je bilo kako će budžeti građana izdržati porast cijena do kojeg će doći uvođenjem eura uz najavljenu inflaciju. Marić je rekao da se ljudi fokusiraju na negativni dio kod uvođenja eura što je bio slučaj i u drugim zemljama.

“Sedam zemalja koje su zadnje uvele euro su taj efekt imale jednokratno na razini od 0,2 postotna boda. Zadnjim mjeseci smo svi suočeni s ubrzanjem inflacije. Naša očekivanja su da će se ubrzavanje inflacije nastaviti, ali kakogod bilo, to su činjenice s kojima sada raspolažemo”, rekao je. Naglasio je da je baš zato stavljen veliki naglasak na sprječavanje neopravdanog porasta cijena.

Ministru je postavljeno i pitanje koji su još drugi rizici za eventualno poskupljenja uz inflaciju. “Nije samo stvar cijena, dosad se spominjao i gubitak monetarne samostalnosti kao i neki drugi elementi koji su, kada smo ih vrednovali, postali jednokratni”, rekao je.

Vujčić: ‘Konkurencija je najbolja za kontrolu cijena, moramo je poticati’

Riječ je preuzeo guverner Vujčić koji je rekao da je inflacija najveći problem. “Mi držimo tečaj fiksnim od 1993. ili 1994. godine. Ako uzmete dug svih hrvatskih sektora, ukupan indeksiran, vezan uz euro u odnosu na onaj u kuni je preko 500 milijardi kuna. To znači da ako kuna padne prema euru, dug sve povećava za 50 milijardi”, rekao je.

“Imamo primjere drugih zemalja koje pokazuju da je inflacija porasla između 0,2 i 0,4 kada se uvodio euro. U ovoj godini će god nas taj učinak biti manji od 10 posto. Ona će doći iz drugih izvora, prvenstveno iz cijena energije. Mislim da će ona još do sredine godine rasti a onda bi se trebala početi ispuhivati. Nema opravdanog i neopravdanog povećanja cijena, ako imate monopolističku firmu ona će dizati cijene dok je konkurencija u tome ne spriječi. Konkurencija je najbolja za kontrolu cijena i zato je moramo poticati. To će najbolje vidjeti potrošači. Ako vidite da vam netko diže cijene, odite kod drugoga koji neće. Tamo gdje konkurencije nema, to je posao za državu”, rekao je.

Plenković o informiranosti: ‘Sve europske teme su hrvatske teme’

Premijer se ubacio da bi i on odgovorio na pitanje informiranosti. Rekao je kako njegova Vlada nakon svakog Europskog vijeća raspravlja teme pred Saborom kako bi javnosti predstavili supstancu onoga u čemu Hrvatska je. “Sve europske teme su hrvatske teme”, rekao je. Ispričao je da temu eura žele u javnom prostoru. “Zato mislim da je sada važno da se svi senzibiliziraju kada ulazimo u tu zadnju godinu. Ako mijenjate kunu u euro to nitko ne može ne primijetiti, jer se svih tiče”, ispričao je. Dodao je da su otvoreni za sugestije nekih aktera koje, eventualno, u ovom trenutku ne vide te da su sada predstavili stvari za koje oni smatraju da su dobre.

Ministru Mariću je postavljeno pitanje strahuje li da zbog inflacije nećemo moći uvesti euro rekao je da je do sada fokus bio na dugu te da se naš dug smanjivao četiri do pet puta brže nego što je predviđeno. “Da nije došlo do covida najkasnije 2023. bili bismo ispod 60 posto udjela BDP-a u javnom dugu. Međutim, dinamika je adekvatna. Kriteriji su da ne bi smjeli imati veću fluktuaciju od 1,3 postotna boda u odnosu na tri najbolje zemlje. Mi smo i dalje na prosjeku ili ispod njega”, rekao je.

Guvernera s novinari pitali koliko kuna u gotovini očekuju za zamjenu u eure. “Imamo procjenu od 36 milijardi kuna, to je jako puno gotovine. Pozvao sam da svi koji mogu donesu gotovinu u banke, to će omogućiti sigurnost, odmah će se ići u konverziju u fiksnom tečaju. Ako se to u tom trenutku bude nosilo u Finu, poštu, banke, to će biti kompleksno”, rekao je.

Plenković: ‘Dao sam intervju koji se dva dana ignorira’

Premijera su novinari pitali i o rezultatima popisa stanovništva. Jesu li s obzirom na njih političari podbacili. On je rekao da je to već komentirao. “Dao sam intervju jednoj vašoj uglednoj kolegici i onda sam dva dana mogao gledati kako se taj intervju ignorira čak i na televiziji na kojoj sam ga dao, kao da sam ga dao na nekom drugom kontinentu. Mislim da to nije normalno”, rekao je.

“Negativni prirodni priraštaj ili razlika između broja umrlih i rođenih je 165.000 ljudi. 1948. godine je u Hrvatskoj bilo 95.000 beba godišnje 2021. ih je bilo 35.000, to je 60.000 manje”, rekao je i dodao da je demografija najbitnije pitanje Hrvata. “Ona je negativna praktički zadnjih 70 godina. Jedini mali skok bio je 1996. ili 1997. što je bilo iza Oluje i Bljeska, to je bio pozitivni optimizam koji se vidio”, rekao je.

Plenković pita kako prisiliti ljude koji su otišli da se odjave s HZZO-a

Govoreći o ljudima koji su otišli u EU rekao je da je članstvo u EU bilo jedinstvena prilika i da se radi o obrazovanim ljudima koji mogu otići vani, zaraditi nešto i kasnije se vratiti. Ispričao je i kako ćemo još cijelo desetljeće morati raditi na tome da sustignemo neke druge zemlje koje su ranije ušle i EU i radile na svemu na čemu mi radimo sada 1990-ih. Govoreći o pitanju broja djece rekao je kako je to i kulturološko pitanje, kako stvari nisu iste kao 1950-ih i da je kultura sada drukčija.

“Nije to pitanje samo jedne Vlade i politike, nažalost su tendencije takve da neke druge zemlje te trendove negativnog priraštaja kompenziraju useljavanjem. Mi još nismo u takvoj situaciji. Kada gledate u nekim drugim zemljama trendove vidjet ćete da su broja djeca zapravo djeca useljenika”, rekao je i zaključio kako ovi trendovi naravno nisu dobri i da će se raditi na tome da se poprave.

Na pitanje kakva je to država kojoj su stanovnici otišli ali nisu se odjavili odgovorio je: “Realno, kako ćemo ih mi prisiliti da se odjave? Ima mehanizama za zdravstveno, da se svi oni koji žive negdje drugdje a koriste prava tu, odjave. O tome je govorio ravnatelj HZZO-a.”

Kaže da se iseljavanje dogodilo brojnim zemljama koje su ušle u EU

Novinare je zanimalo i zašto nije nazvao predsjednicu EK i tražio produljenje roka za financiranje sanacije štete od potresa, kako je svojevremeno rekao da može napraviti, odgovorio je: “Pa dobro, možete to i tako staviti, ali dali smo zadatak ministru Horvatu i provedbenim tijelima da ubrzaju procedure i pokrenu projekte kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti.” Novinare je zanimalo tko je odgovoran za nisku iskorištenost sredstava. “Odgovorni su svi koji su sudjelovali u procesu”, dodao je.

Upitan smatra li osobnim porazom to što se ljudi i dalje iseljavaju rekao je da ne. “Nema tu osobnih elemenata u cijeloj priči. Okvir je taj da nema više ni tranzicijskog razdoblja koje su imale neke države, sve to je davno otišlo i svatko tko ima mogućnost slobodno se može kretati. Dio naših ljudi je to učinio, to se dogodilo svim zemljama”, rekao je i dodao da je taj proces bio brži do 2017. te da se od tada smanjuje.