Plenković se danas sastao s Macronom; izvukli smo nekoliko bitnih tema o kojima bi mogli razgovarati
Razgovor o Europskoj uniji obojici je dobar predah od domaćih problema
Premijer Andrej Plenković danas se u Parizu sastaje s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, jednim od ključnih ljudi u Europskoj uniji o kojem će dijelom ovisiti u kojoj će mjeri za šest mjeseci hrvatsko predsjedanje EU-om Plenković moći proglasiti uspješnim.
Macron je prvi EU državnik s kojim se hrvatski premijer sastaje nakon što je Hrvatska 1. siječnja preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije. Francuska je, uz Njemačku, ključna članica EU-a, a francuski predsjednik u ovom trenutku još i bitniji od njemačke kancelarke Angele Merkel. U najmanju ruku, pokazuje veću ambiciju da se nametne kao novi europski lider, budući da je Merkel zapravo na odlasku.
Težak politički trenutak
Plenković i Macron sastaju se u politički teškom momentu za obojicu: kandidatkinja Plenkovićevog HDZ-a upravo je pretrpjela poraz na predsjedničkim izborima, dok je Macron u novu godinu ušao s rekordnim štrajkom protiv vladinih planova za mirovinsku reformu. EU teme će, stoga, za jednog i drugog biti dobrodošao predah od domaćih problema.
Cilj konzultacija je, kako je novinarima kazao Plenković po dolasku u Pariz, „vidjeti kojom dinamikom raditi zajedno na najbitnijim političkim dosjeima ovih šest mjeseci”. Tema ima više, ali iz perspektive hrvatskog predsjedanja Macron će biti ključan za barem dvije: proširenje Europske unije i Konferencija o budućnosti Europe.
Što s proširenjem?
Francuska je u listopadu bila jedina koja se usprotivila otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom, mada je ta država radi početka pregovora s EU-om čak i promijenila ime. U slučaju Albanije, gdje također postoji otpor prema otvaranju pregovora, Pariz je imao nekoliko saveznika. Francuski predsjednik u međuvremenu je predložio i reformiranje procesa pregovaranja, a ako se tome pristupi, jasno je da će se cijeli proces dodatno oduljiti.
Plenkovićeva Vlada nada se da će u narednih nekoliko mjeseci ipak uspjeti ublažiti taj otpor i pronaći rješenje koje će biti po volji Parizu, a neće na neodređeno vrijeme blokirati proširenje EU-a. No, ambicije pritom nisu prevelike.
Deklaracija političke volje
Neslužbeni izvori iz Banskih dvora, primjerice, uopće ne žele prognozirati hoće li u narednih šest mjeseci biti otvoreni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i/ili Albanijom. „Prva prilika da se o tome formalno razgovara bit će Europsko vijeće u ožujku”, podsjećaju neslužbeno. U Francuskoj se, međutim, u ožujku, malo prije EU summita, održavaju lokalni izbori, važan politički test za Macrona. Zato je prije toga teško očekivati značajno popuštanje Pariza oko proširenja.
Za summit u Zagrebu, po svemu glavno događanje u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja – na kojem će se početkom svibnja okupiti čelnici država EU-a i jugoistočne Europe – ambicija je tek da potvrdi europsku perspektivu zemalja regije i da je konačni cilj pregovora punopravno članstvo. No, to je tek deklaracija dobre političke volje, a ostaje otvoreno pitanje hoće li dotad biti uklonjene francuske rezerve.
O budućnosti Europske unije
Druga ključna tema, koja je dopala Hrvatskoj u ruke – a usko je vezana upravo uz Macronovu europsku politiku, a to znači i njegov politički utjecaj – tiče se organizacije Konferencije o budućnosti Europe. Prije nego što se počne razgovarati o budućnosti, treba dogovoriti kako će taj razgovor uopće izgledati. Macronove ideje o tome imat će posebnu težinu.
Upravo je on, još u ožujku prošle godine, u svom predizbornom proglasu pozvao da se organizira Konferencija za Europu (tako ju je bio nazvao) koja bi predložila promjene u EU, a ako treba i reviziju njezinih temeljnih ugovora (takva revizija je, usput rečeno, za mnoge otvaranje Pandorine kutije i pitanje je može li se oko toga postići suglasje). Izvjesno je stoga da će francuski predsjednik poželjeti imati istaknutu ulogu u oblikovanju Konferencije o budućnosti Europe.