Politika & Kriminal Plenković se obožava hvaliti rezultatima anketa. Možda bi ih, ipak, trebalo malo pažljivije čitati

Dominantni na političkoj sceni

Početkom mjeseca, kad su objavljeni rezultat Cro Demoskopa, koji redovno ima ipak nešto manje entuzijastične brojke za njegovu stranku (taj put 25,7 posto), Plenković je također preo od zadovoljstva. “Koalicija je i dalje čvrsta, mandat će biti izvršen do kraja, a komentirali smo i anketu koja je izašla u nedjelju, anketa je pokazala premoćnost HDZ-a, potpora je neupitna, mi smo dominanti na političkoj sceni”, kazao je premijer.

Ili krajem studenog prošle godine: “Sve ankete potvrđuju da je HDZ, unatoč svim izazovima s kojima se suočavamo, i u 7. godini mandata daleko najjača stranka, s dominantnim rejtingom od oko 30 posto. To nam je poticaj da nastavimo sa svojom agendom, da nastavimo raditi na dobrobit hrvatskih ljudi i gospodarstva”, pričao je Plenković, praktički utkavši rezultate anketa u svoje uobičajeno evanđelje na svakom obraćanju javnosti – u kojem se hvali pažljivo probranim statističkim brojkama i ostvarenjima njegove Vlade.

Tri četvrtine nezadovoljnih

Što se tiče anketnih brojki – nije u krivu. Njegova stranka je premoćno prva, drugoplasirani SDP ne bi dobacio do HDZ-ovih brojki ni da svoj sadašnji rejting pomnoži sa dva. Štoviše, unatoč svoj sili afera, rezultat potpore koji je bliži trideset nego 25 posto je za HDZ konstantan i ozbiljno dobar. Kako god bilo, međutim, osim što se i litanijom o anketama prijeti ozbiljno popeti na glavu dobrom dijelu publike, Plenković jako, možda i fatalno griješi ako mu sve to skupa daje takav osjećaj sigurnosti kakav on sam nastoji prenijeti javnosti.

Prvo, pokazuju da je, unatoč velikoj podršci HDZ-u, još veće, daleko veće nezadovoljstvo smjerom u kojem se zemlja kreće. Ta brojka je sad već na dramatičnih 74 posto. Jasno je da će od te tri četvrtine nezadovoljnih ljudi jako malo, kad za to vrijeme dođe, dati glas aktualnoj vlasti.

Prazan bazen i nove ribe

Drugi problem je činjenica da su baš sve stranke s iole značajnijom podrškom javnosti, od Centra (oko tri) do SDP-a (cca 14 posto), žestoka oporba baš HDZ-u, pogotovo HDZ-u kojeg vodi Andrej Plenković. Štoviše, one svoj politički profil upravo grade na suprotnosti svemu što Plenković i njegova stranka, barem ovakva kakva je sad, predstavljaju. Stoga bi koalicijski bazen, bez obzira na lijepu podršku i veliku prednost u odnosu na pratnju, mogao biti ozbiljno ispražnjen.

Naposljetku, kad god su ankete u pitanju, valja imati na umu dvije stvari: da se radi o gruboj skici i da se radi o gruboj skici jednog trenutka u vremenu. Jedini trenutak u vremenu koje se u politici računa je izborni dan – sve brojke prije i poslije toga su samo indikacija. U nekoliko posljednjih izbornih ciklusa se dogodilo da su u zadnji tren isplivali kandidati i liste koji su odnijeli, potpuno neočekivano, vrlo velik broj glasova.

Pouka predsjedničkih izbora

A o koliko se gruboj slici radi govori i sama razina uračunate statističke pogreške, ona obično bude i plus/minus 3,5 posto. Što je već dovoljno da se čovjek zapita je li se pametno previše uljuljkati u sigurnosti koju mogu davati rejtinzi agencija za ispitivanje javnog mnijenja (ili bijesniti kad nisi zadovoljan njima, što također nije strano Plenkoviću).

Uostalom, dosta je citirati rečenice objavljene samo 27 dana prije prvog kruga posljednjih predsjedničkih izbora: “Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore”.