Plenković tvrdi da imamo 50 tisuća radnih mjesta više nego prije krize. Ne znamo odakle mu ta brojka
Marko Repecki analiza brojke nakon premijerove začuđujuće izjave
Hrvatska je, barem što se tiče zaposlenosti, relativno bezbolno prošla kroz koronakrizu. Vlada je radnicima u djelatnostima kojima je ograničen rad odlučila isplaćivati plaću od četiri tisuće kuna mjesečno, kako bi izbjegli eksploziju nezaposlenosti i tako si narušili politički rejting. Osim toga, da su svi ti radnici iz ugroženih djelatnosti završili na zavodu za zapošljavanje, i tako bi imali pravo na naknadu za nezaposlene, što bi bio jednak, ako ne i veći trošak proračun.
Doduše, to je ostavilo prilično dubok trag na javnim financijama. Imali smo snažan pad poreznih prihoda, zbog smanjene ekonomske aktivnosti, što uz povećane troškove neminovno vodi u minus i zaduživanje, tako da se javni dug opet počeo penjati prema 90 posto BDP-a.
Turizam i građevinarstvo iznad očekivanja
Imali smo i malo sreće, jer je Hrvatska, kao turistička destinacija, blizu glavnim turističkim emitivnim tržištima, poput Njemačke, Austrije, Slovenije ili Češke, pa je i sezona, a i postsezona bila prilično dobra. Najnoviji podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju da su ugostitelji ovog rujna imali rekordan promet, veći čak i od onog u pretpandemijskoj 2019. godini.
Građevinski sektor također se nalazi u svojevrsnom boomu, iako obnova potresom oštećenih područja nije ni počela, može se primijetiti da građevinski sektor snažno raste, cijene nekretnina su u porastu, pa su u realizaciju krenuli brojni stambeni projekti. Gotovo svugdje osjeti se nedostatak radnika, pa se poslodavci sve češće okreću uvozu radne snage.
Plenković tvrdi da imamo 50 tisuća više zaposlenih nego prije korone
U takvim okolnostima, usprkos oštrom padu BDP-a prošle godine, došlo je do brzog oporavka i porasta zaposlenosti. Premijer Andrej Plenković neki dan se pohvalio da sada imamo 50 tisuća zaposlenih više nego prije koronakrize.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu ove godine imali smo 1.588.965 zaposlenih. Uz to, nezaposlenih je bilo 126.006 osoba, te je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 7,4 posto. Krajem 2019. godine, znači prije koronakrize, imali smo 1.540.084 zaposlenih. Tada je nezaposleno bilo 131.753 osoba te je stopa nezaposlenosti iznosila 7,9 posto.
No, bolju usporedbu dobit ćemo ako zaposlenost iz ovog kolovoza usporedimo s istim mjesecom 2019., jer dosta varira zbog sezonskog zapošljavanja. U kolovozu 2019. zaposleno je bilo 1.571.631 osoba, što je za oko 17 tisuća manje nego ove godine. No, na zavodu za zapošljavanje tada je bilo manje ljudi nego danas, njih 114 498, te je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 6,8 posto.
Je li mislio na broj osiguranika Mirovinskog?
Jedan od pokazatelja koji se ponekad koristi za praćenje stanja na tržištu rada – iako nije posve točan – jest i broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Krajem 2019. godine HZMO je imao 1.545.192 osiguranika, da bi 2020. godine taj broj pao na 1.536.300 osiguranika. Prema podacima s kraja srpnja ove godine, broj osiguranika popeo se na 1.606.533. U srpnju 2019. godine HZMO je imao otprilike isti broj osiguranika kao i ovog ljeta – njih 1.600.405.
Iako je zaposlenost nedvojbeno porasla, nije baš jasno gdje je premijer uspio doći do podatka o rastu od pedeset tisuća zaposlenih. Ako je mislio na podatke HZMO-a, onda mu računica ne štima. Uspoređivao je zimske i ljetne podatke, što u ekonomiji poput naše, gdje i zaposlenost jako varira ovisno o tome jesmo li u turističkoj sezoni ili izvan nje, nije baš korektno.