Plenković u Sloveniji: 'Sugerirali smo jedan džentlmenski dogovor o našim ribarima'

O terminalu na Krku

“Što se tiče energetike, ispunjeni su svi uvjeti da prvom prigodom potpišemo sporazum o solidarnosti između dvije države na tom području, posebno što se tiče plinskih veza, i razgovarali smo kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i kako bi Slovenija mogla u tome sudjelovati”, kazao je slovenski premijer.

“Zahvalan sam Hrvatskoj koja nudi svoj terminal kao jednu od ulaznih točaka za centralnu Europu”, poručio je Golob. Bilo je govora i o NE Krško, kazao je, “jer postoji zanimanje na obje strane da dođe do realizacije novog bloka u nuklearnoj elektrani”.

‘Schengen nam je olakšao put u Hrvatsku’

“Što se tiče migracija, ulazak Hrvatske u Schengen je brojnim Slovencima olakšao put u Hrvatsku, bilo je više putovanja zadnjih mjeseci, što ukazuje da je to bila ispravna odluka i da je to i nacionalni interes Slovenije… Nažalost, u istom tom razdoblju zabilježili smo porast ilegalnih migracija u Sloveniji. Na sreću, još uvijek smo samo tranzitna država. Zato smo predložili da zajedno s Italijom, koja je ciljna destinacija, nađemo rješenja”, rekao je Golob.

“Govorili smo i o gospodarstvu, položaju energetskih društava i njihovom položaju na oba tržišta… Svi znate da smo regulirali cijene za domaćinstva i gospodarstvo, u Sloveniji i u Hrvatskoj”, dodao je.

‘Nastavljamo odličan dijalog’

Riječ je potom uzeo Plenković. “Bila je dobra prigoda da stavimo u fokus teme koje su dio mozaika aktivnosti koje povezuju Hrvatsku i Sloveniju. Drago mi je da nastavljamo odličan dijalog sa Slovenijom, da želimo unaprijediti odnose, učiniti ozračje u našim odnosima još bližim – i u cilju rješavanja otvorenih pitanja i unaprjeđenju političke i gospodarske suradnje”, rekao je.

“Zadovoljan sam da već u sedmoj godini mandata u Hrvatskoj, niti u jednom trenutku odnosi sa Slovenijom nisu bili bilo kakav politički problem. To je veliko postignuće u odnosu na ozračja koja su nerijetko opterećivala naše odnose u prošlosti”, dodao je.

Zahvalio je na potpori prilikom ulaska u šengenski prostor i europodručje.

‘Pragmatično rješenje oko ribara’

“Dosegli smo robnu razmjenu od preko 7 milijardi i 220 milijuna eura, to je značajno partnerstvo u gospodarskoj domeni. Kada je riječ o turizmu, prošle godine je došlo 1.570.000 slovenskih turista i to Sloveniju svrstava na drugo mjesto po dolascima, odmah nakon Njemačke”, kazao je.

“Sugerirali smo i pragmatično rješenje oko ribara, i to hrvatskih i slovenskih, i to na džentlmenski način koji bi ih rasteretio različitih prekršajnih kazni s kojima su suočeni proteklih godina. To bi bio dobar signal u pravom smjeru radi rješavanja ovoga pitanja koje ipak povremeno opterećuje naše odnose”, poručio je Plenković.

Pitanje nezakonitih migracija

“Što se tiče energetike… spremni smo unaprijediti terminal na Krku, u pogledu kapaciteta, čime bi on dobio regionalni srednjoeuropski značaj”, kazao je hrvatski premijer.

I Plenković se dotaknuo pitanja migracija. “Hrvatska ima 6700 policajaca na vanjskim granicama, a time štite i Sloveniju i druge zapadne zemlje od nezakonitih migracija… Spremni smo nastaviti razgovore s Italijom i Slovenijom, da dogovorimo zajedničke mehanizme osiguravanja i sprečavanja nezakonitih migracija. Spremni smo potpisati i sporazum o policijskoj suradnji, koji je već pripremljen. Vjerujem da će se tehnički aspekti dogovoriti do dolaska premijera Goloba u Hrvatsku”, rekao je.

Govoreći o gospodarskoj suradnji, rekao je da žele da “svi gospodarski subjekti imaju dobar i jednak tretman, i da normalno posluju i ostvaruju svoje poslovne ciljeve”. Dodao je da su razgovarali i o situaciji na jugoistoku Europe, kao i o pitanjima poput Ukrajine, gdje su “pozicije Hrvatske i Slovenije vrlo bliske”.

O pitanju razgraničenja Hrvatske i Slovenije

Uslijedila su pitanja novinara, a prvo se odnosi na arbitražu. Na pitanje kada će razgraničenje dviju zemalja prestati biti tema, Golob je rekao: “Za Sloveniju je arbitraža činjenica od koje ne odustajemo. Na to nas obvezuje i stajalište međunarodnog suda. Što se tiče položaja ribara, Slovenija je obvezna pomagati ribarima, a s druge strana je obvezna da ne provodi neke postupke. Ne možemo raditi izvan zakonodavnih okvira”, rekao je slovenski premijer.

“Pitanje razgraničenja Hrvatske i Slovenije, strateške postavke tu se ne mijenjaju. Mi smo, s naše strane, spremni riješiti pitanje granice i na moru, na zadovoljstvo obje države, a što se tiče ribara i tužbe, ne vidimo velike šanse za uspjeh te tužbe. Želimo predložiti rješenje koje bi ih na pragmatičan način rasteretilo prekršajnih kazni”, rekao je Plenković.

O proširenju LNG-ja na Krku

Na pitanje koja će biti uloga Slovenije kod proširenja LNG-a na Krku, Golob je rekao: “Imamo više opcija na stolu. Moramo uskladiti konzorcije kupaca među kojima će biti zainteresirani kupci iz Slovenije, ali i iz Austrije i Njemačke, te kako će plin doći do tih kupaca… Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU”.

Plenković se nadovezao: “Ideja je Hrvatske da ovaj terminal bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi on bio u punoj funkciji, bitno je proširiti Plinacrove plinovode – prema Sloveniji pa onda dalje prema Austriji i Njemačkoj, iz Hrvatske prema Mađarskoj i prema BiH”, kazao je.

Nisu imali informaciju o prodaji Super Konzuma

Novinari su ih pitali o prodaji Super Konzuma. “Nismo dobili tu informaciju i nismo o tome razgovarali. Slovenska se vlada nema mogućnosti baviti ovom temom, a hrvatska Vlada će ocijeniti radi li se o čemu spornom”, rekao je Golob. Plenković je također rekao da nije imao informaciju, osim onoga što je vidio na mobitelu malo prije konferencije.

Naime, N1 je objavio da je Mercator-H, tvrtka kći Fortenova grupe, prodao veliki poslovni kompleks Super Konzum Radnička Anti Bračiću, hrvatsko-slovenskom poduzetniku koji je povezan s Pavlom Vujnovcem.

‘Hrvatska ne diže ograde ni žice’

Ponovno su se dotaknuli pitanja ilegalnih migracija.

“Što se tiče nadzora migracijskih tokova, dio je vezan na zaštitu granica. Naš prijedlog ne ide neposredno u zaštitu granica, to je u nadležnosti RH. Mi ne govorimo o jačanju na samoj granici, nego da trilateralno s državom destinacijom, Italijom, uspostavimo nadzor nad koridorom – koji će omogućiti pregledno što se događa. Slovenija i Hrvatska imaju isti interes, mi smo dvije tranzitne države, migranti oni ne ostaju kod nas. Ako me pitate hoće li nekoliko stotina policajaca pridonijeti tome, hoće, jer će nadzirati, ne samo granicu, nego i dubinu teritorija”, kazao je Golob.

O izgradnji drugog bloka NE Krško

Plenković je rekao da je politika Hrvatske prema susjedima da ne gradi ograde ni žice. “Prvo, imamo rijeke koje su prirodne granice. A drugo, to su politički odnosi sa susjednim i prijateljskim zemljama”, kazao je.

“Očekujemo da se ovaj proces koji je najavila slovenska vlada, a to je postupno skidanje ograde i žice na hrvatsko-slovenskoj granici, nastavi”, dodao je Plenković.

Govoreći o NE Krško, rekao je da je zadovoljan što je njen vijek produžen do 2043. godine. “Hrvatska 16 posto struje dobiva iz Krškog. Mi smo danas itekako dobro čuli da je u slovenskoj javnosti prilično visok stupanj potpore za korištenje nuklearne energije za proizvodnju električne. Naša pozicija je jasna, ako sve procedure budu išle prema izgradnji drugog bloka NE, Hrvatska je spremna na poziv Slovenije sudjelovati”, rekao je Plenković.