Plenkovića pitali je li istina da HEP u čudnim transakcijama gubi pola milijuna eura dnevno, on se raspričao o obuci Ukrajinaca

Premijer je govorio nakon sjednice stranačkog vrha

FOTO: N1

Vrh HDZ-a danas je održao redovni sastanak u središnjici na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, a nakon njega, pred kamere novinara stao je premijer Andrej Plenković. Premijer je na početku rezimirao glavne teme o kojima je bilo govora na sastanku, prije nego su krenula novinarska pitanja i komentiranje aktualnosti.

Istaknuo je da su, između ostalog, na sjednici govorili o deset godina otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju i utrošenim sredstava iz Fonda solidarnosti. Ustvrdio je da se iz Fonda se obnovilo 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 56 drugih zdravstvenih ustanova, 77 mostova, 28 kilometara nasipa, 217 klizišta. Zatim je ustvrdio da će se napraviti “jedna prezentaciju o utrošenim sredstvima i o naučenim lekcijama na sjednici Vlade, sa sugestijama kako da se poboljša zakonski okvir za trošenje sredstava”, rekao je premijer.

Neradne nedjelje i tragedija u Sisku

Osvrnuo se i na novouvedenu zabranu rada trgovina nedjeljom te je ustvrdio da iza ove promjene stoji činjenica da obitelj mora biti u fokusu. “S ovim smo ispunili naše izborno obećanje. Smatram da je ovo veliki iskorak u ravnoteži poslovnog i obiteljskog života i siguran sam da ćemo se vrlo brzo navići na novi režim”, poručio je.

Ponovio je da smatra kako je ovaj model, od samo 16 radnih nedjelja godišnje, “prikladan i dobar za Hrvatsku”. Premijer je rekao da je ovo “tranzicijsko razdoblje” i da zna da će se svi naviknuti na ovakav princip funkcioniranja. “Ovo je veliki iskorak, ovo je odluka koju pozdravlja ogromna većina i siguran sam da ćemo se vrlo brzo navići”, izjavio je Plenković.

“Također smo analizirali tragediju u Sisku. Povezali smo je s događajima u Trogiru i u Varaždinu. Stavili smo u fokus sve aktivnosti glede sigurnosti. Zato ćemo nastaviti s aktivnostima policije o prikupljanju oružja. Cijenimo doprinos branitelja i naravno da su ovo pojedinačni slučajevi”, rekao je premijer.

O imenovanju šefa VSOA-e

Komentirao je i stanje u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji (VSOA) koja bi uskoro mogla ostati bez čelnog čovjeka. “Radi se o vrlo jednostavnoj situaciji. Usuglasili smo se da će Ivica Kinder biti razriješen dužnosti. Ministar obrane je predložio generala Miju Validžića. Ministar je izabrao prikladnog čovjeka. Kandidat koji je predložen je kompetentan. I Milanović je njega nedavno odobrio na dužnost na kojoj je trenutno”, izjavio je.

“Ono što je stav Vlade je da mjesto treba popuniti. To ne ugrožava nacionalnu sigurnost. Očito nije do nas, pitajte tamo gdje suglasnosti nema”, rekao je premijer.

O skladištenju plina

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot upozorio je danas na situaciju sa skladištenjem plina, navodeći da je HEP u nekim situacijama dnevno gubio i po 500.000 eura prodajući skupo plaćeni plin za tek nekoliko centi.

“Nemam pojma što je govorio netko iz oporbene stranke, niti sam to čuo, niti se imam vremena baviti njima. Kao što znate Hrvatska je prošla enormnu energetsku krizu proteklih godinu i pol dana. Tu krizu je izazvala Rusija svojom brutalnom vojnom agresijom na Ukrajinu, a isti ti o kojoj stranci govorite nisu bili u stanju dignuti ruku za sudjelovanje Hrvatske u misiji vojne pomoći Ukrajini”, rekao je premijer pa odmah strastveno, umjesto o HEP-u, nastavio govoriti o Ukrajini.

Ponovno o ukrajinskim vojnicima

“Bio sam sada na Europskom vijeću, tamo je gospodin Borrell, inače visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, kazao kako su do sada članice EU koje su odlučile sudjelovati u toj misiji, gdje u njihovim parlamentima nije bilo 54 sramotna zastupnika koja ili ne glasaju ili šute ili izađu ili dva mjeseca frenetično plješću Ruslanu Stefančuku, predsjedniku ukrajinskog parlamenta, u tom istom Saboru, skoro suzu puštaju od lažne solidarnosti prema Ukrajini, a onda kada je bino ne daju doprinos “, nastavio je.

“Ali sada, zahvaljujući drugim članicama EU do sada je obučeno 24 tisuće ukrajinskih vojnika u članicama EU. Podsjećam, temeljem prijedloga Glavnog stožera oružanih snaga RH, u Hrvatsku je trebalo od tih 24 tisuće, doći samo stotinjak ukrajinskih vojnika. Ti isti koji nisu htjeli da Hrvatska participira u onome za što je Vlada bila, i čak dio oporbenih stranaka, Socijaldemokrati, sad ću ih ponovno pohvaliti, ali ne zato što ih mamim u koaliciju, nego zato što su principijelno postupili. Oni i gospodin Vrkljan i Hasanbegović, uz parlamentarnu većinu, ovi drugi nisu tako postupili. Zahvaljujući odlukama Vlade, a ne oporbe, je energetska kriza bila ublažena, zbog subvencija plina, struje, da imamo najnižu cijenu naftnih derivata i da građani prođu krizu s što manje ožiljaka”, izjavio je premijer.

Novinari su zatim premijera ponovno pitali o navodima zastupnika Troskota o HEP-u, a Plenković je odgovorio: “Zatražili smo od ministra gospodarstva da vidi o čemu se radi i sukladno tome očekujemo prijedlog”, rekao je Plenković. “Razgovarat ćemo o tome s nadležnim ministrima.”

Štrajk pravosudnih službenika

Plenković se osvrnuo i na izjavu predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u kojoj je istaknuo da je pravosudni sustav pred slomom. “Imate priopćenje Ministarstva pravosuđa, neću ga ponovo čitati, imate ga na webu”, kazao je Plenković.

Na pitanje prijeti li slom, premijer kaže: “Te teze o sustavu pred slomom u varijanti gdje mi cijelo vrijeme imamo takvu kartu sudova, svi misle da imamo previše sudova i previše sudaca. Naša sudska mreža se racionalizirala više puta, ima dovoljan broj sudaca u mreži. Mi smo povećavali plaće i 2019. za pravosudne dužnosnike, da su svi službenici i namještenici dobivali povećanja plaća sukladno kolektivnom pregovaranju”, rekao je premijer.

“Razumijem želju za većim plaćama, ako je postojao jedan cilj ove Vlade to je povećanje plaća. Apeliramo na zaposlenike da postoji jaka politička volja da se ovo riješi”, dodao je premijer. Hoće li se sastati s predsjednikom Vrhovnog suda, premijer je kratko odgovorio: “Vidjet ćemo, ministar je stalno s njim u kontaktu”.