Prema najnovijem istraživanju Europi se piše crno, 26 milijuna djece i mladih prijeti siromaštvo

Gotovo 26 milijuna djece i mladih u Europi prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost zbog višegodišnje gospodarske krize, a najteža situacija je u Grčkoj, dok je Hrvatska po indeksu socijalne pravde na 22. mjestu od 28 zemalja u EU, pokazuje istraživanje njemačke Zaklade Bertelsmann.

Social Justice Index za 2014., godišnje istraživanje o socijalnoj situaciji u 28 država članica EU-a, ukazuje na velik jaz između sjevera i juga Europe i između starih i mladih generacija.

33,8 posto djece i mladih u Hrvatskoj izloženo siromaštvu

Indeks se temelji na šest pokazatelja – prevenciji siromaštva, dostupnosti obrazovanja, pristupu tržišta rada, socijalnoj koheziji i nediskriminaciji, zdravlju i međugeneracijskoj pravdi.

“Stroga politika štednje i strukturne reforme koje teže ekonomskoj i proračunskoj stabilizaciji u većini su zemalja negativno utjecale na socijalnu pravdu (…). Stroga štednja je teško potkopala sustave socijalne sigurnosti u mnogim zemljama, kao i sposobnost za ulaganje u obrazovanje, istraživanja i razvoj”, ističe Zaklada.

“Jaz između prilika za participaciju u još uvijek bogatim zemljama sjeverne Europe i u krizom pogođenim južnim zemljama značajno se povećao (…) To je jako eksplozivna situacija što se tiče socijalne kohezije i stabilnosti u EU. Ako takve društvene podjele potraju dulje vrijeme, ili se još pogoršaju, to će ugroziti buduću održivost cijelog projekta europske integracije”, upozorava.

Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj je, po podacima za 2013., bilo izloženo 33,8 posto djece i mladih u dobi od 0 do 17 godina, a velikoj materijalnoj oskudici 17,6 posto, navodi se u izvješću.

Hrvatska 26. pop pitanju nezaposlenosti mladih

Kad je riječ o nezaposlenosti među mladima, ona je u Hrvatskoj 2013. iznosila 49,7 posto, po čemu je bila na 26. mjestu u EU. Najgora je bila Grčka sa stopom od 58,3 posto. Slijedila je Španjolska sa 55,5 posto, a Italija je bila na 25. mjestu sa 40 posto.

Glede socijalne kohezije i nediskriminacije, Hrvatska je među najgorima u EU, na 27. mjestu. Gora je jedino Grčka, a loše stoje i Cipar, Italija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska.

U slučaju Hrvatske izvješće upozorava na čestu diskriminaciju Roma i Srba iako se priznaje da zemlja ima dobar pravni okvir za zaštitu manjina. Hrvatska, ističu autori, još nije riješila problem stambenog zbrinjavanja gotovo 21.500 povratnika, pripadnika nacionalnih manjina, a mnogi izbjegli još se nisu vratili u zemlju.

Mladima u Europi sve gore, umirovljenicima nešto bolje

Po izvješću, broj mladih u dobi od 20 do 24 godine koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju povećao se u 25 od 28 država članica od 2008. Njemačka i Švedska jedine su zemlje u kojima su se izgledi za tu dobnu skupinu poboljšali. U Italiji, 32 posto ljudi u ranim dvadesetim spada u tu kategoriju, a u Španjolskoj 24,8 posto.

“Ne možemo si dopustiti da izgubimo cijelu jednu generaciju, bilo socijalno ili ekonomski”, rekao je Aart De Geus, predsjednik izvršnog odbora Zaklade, prenosi Reuters. “EU i državečlanice moraju uložiti posebne napore da poboljšaju prilike za mlade na održiv način .”

S druge strane, istraživanje je pokazalo da se smanjuje broj ljudi u dobi od 65 godina i više koji su izloženi riziku od siromaštva, jer mirovine ne padaju tako naglo kao prihodi mladih.

Švedska socijalno najpravednija, Hrvatska 22.

Zaklada Bertelsmann ističe da tri europska trenda povećavaju jaz između mladih i starih generacija – rast javnog duga, stagnirajuće investicije u obrazovanje i istraživanja i rast pritiska na financijsku održivost socijalnih sustava.

Švedska, Finska, Danska, Nizozemska i Češka najbolje su rangirane po indeksu socijalne pravde, dok su Grčka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Italija i Latvija pri dnu. Hrvatska je na 22. mjestu u EU, iza Španjolske.

Iako nordijske zemlje, Švedska, Finska i Danska, te Nizozemska koja je na četvrtom mjestu, imaju jako dobre rezultate u području prevencije siromaštva, pristupa tržištu rada, društvene kohezije i nediskriminacije, prostor za poboljšanje i dalje postoji. U tim zemljama, primjerice, migranti imaju slab pristup tržištu rada. Nastojanja Švedske i Finske da smanje relativno visoke stope nezaposlenosti među mladima također nisu uspješna. U Švedskoj je nezaposleno 23,5 posto mladih, a u Finskoj 19,9 posto.

Po dostupnosti obrazovanja Hrvatska među najboljima

Hrvatska je među najboljima u EU kad je riječ o dostupnosti obrazovanja, zajedno sa Švedskom, Danskom, Litvom, Estonijom i Finskom. Na prvom je mjestu kad je riječ o ranom prekidanju školovanja. Riječ je o mladima koji u najboljem slučaju završe niže srednje obrazovanje, a takvih je u Hrvatskoj 2013. bilo 3,7 posto, dok je europski prosjek 10,4 posto.

Hrvatska je za istraživanja i razvoj 2013. izdvojila 0,75 posto BDP-a, po čemu je bila na 23. mjestu u EU. Najbolja je po tome bila Finska s 3,55 posto BDP-a. Na drugom mjestu je Švedska s 3,41 posto, dok su na trećem Njemačka i Danska s 2,98 posto. Europski prosjek je 1,67 posto BDP-a, navodi se u izvješću.