Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Počela je utrka u naoružanju, a Trump, čini se, nije svjestan štete koju mogu napraviti Kina i Rusija

SAD ima golemu prednost, ali to ne znači da su sigurni

ZADNJA IZMJENA: kol 21, 2019
Foto: AFP

“Kina je rasporedila na tisuće balističkih projektila, hipersoničnih krstarećih raketa i drugih protuintervencijskih sustava koji bi preciznim udarima već na početku sukoba mogle uništiti sve američke vojne baze i instalacije u zapadnom Tihom oceanu i potpuno ih izbaciti iz upotrebe”. To je glavni zaključak najnovije analize američkog Studijskog centra na Sveučilištu Sydney u Australiji, koju je citirao CNN.

Izvješće tvrdi da američka vojska više nije najsnažnija u Aziji te da je Kina preuzela taj primat. Studija je ustvrdila da je američka obrambena strategija u indopacifičkoj regiji “na udaru krize bez presedana”. Slične podatke početkom godine objavio je i Pentagon. U izvješću američkog Ministarstva obrane stoji da Kina raspolaže s više od 2.000 balističkih raketa kratkog, srednjeg i većeg dometa koje mogu pogoditi sve američke i savezničke kopnene i morske ciljeve u Aziji.

Hitno povezivanje s azijskim saveznicima

Izvješće američke Nacionalne komisije za strategiju obrane koje je objavljeno u studenom 2018. procjenjuje pak da bi američka vojska mogla pretrpjeti “neprihvatljivo velike žrtve” ako dođe do rata s Kinom ili Rusijom. U godišnjem izvještaju američkog Ministarstva obrane o kineskoj vojsci navedeno je da Peking razvija vojsku svjetske klase jer želi postati “vodeća sila u indopacifičkoj regiji”.

Među ostalim, tvrdi se da SAD ima premalo nuklearnih podmornica u Aziji pa je Pentagon izgubio kontrolu i nad podmorjem. Admiral Philip Davidson, zapovjednik američko-pacifičkog zapovjedništva, u ožujku je priznao pred Kongresom da je u Tihom oceanu tek polovica potrebnih podmornica. U zaključku analize Studijskog centra u Sydneyu dovodi se u pitanje američka sposobnost da drži korak s napretkom Kine te se upozorava Washington da se suočava s krizom “strateške insolventnosti”.

Zbog toga je SAD već pozvao azijske saveznike, prije svega Australiju, Japan, Južnu Koreju, da odmah povećaju vojne budžete kako bi zajedno sa SAD-om osigurali sigurnost na svom kontinentu. U Pentagonu se ističe da će “Washingtonu biti potrebna značajna i stalna podrška regionalnih saveznika i partnera kako bi se uspješno neutralizirao kineski avanturizam” te da je nužno razviti “kolektivnu obranu” softverom koji omogućava bržu komunikaciju među saveznicima. Od Australije je, primjerice, zatraženo da poveća broj podmornica s konvencionalnim pogonom jer su one pogodne za operacije u blizini obale ili u Južnokineskom moru.

Oružjem protiv oružja

Kao prvi odgovor na sve veće napetosti u odnosima Kine i SAD-a te promjenu u odnosu vojnih snaga u Aziji, administracija Donalda Trumpa odobrila je ovih dana Tajvanu kupnju 66 novih borbenih aviona F-16C/D vrijednih 8 milijardi dolara. Ta odluka dodatno će narušiti odnose između Pekinga i Washingtona, što je potvrdila Hua Chunying, glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova, koja je izjavila da prodaja američkog oružja Tajvanu narušava kineski suverenitet i njene temeljne nacionalne interese.

“Mora se istaknuti da se tajvansko pitanje odnosi na kineski suverenitet, teritorijalni integritet i sigurnosne interese, pa će SAD morati snositi sve posljedice ako to ne zaustavi prodaju oružja”. Nedavno neuspješno testiranje novog ruskog ubojitog oružja, rakete Burevestnik, poznate i kao Skyfall, krstarećeg projektila na nuklearni pogon, koja navodno ima neograničen domet te je neuhvatljiva za američku zračnu obranu, bio je okidač koji je izazvao gotovo lančanu reakciju.

Naime, američka vojska u nedjelju je uspješno testirala na zapadnoj obali SAD-a, na otoku San Nicolas, raketu koja je ispaljena s lansirne rampe te je pogodila cilj udaljen više 500 kilometara. Ministar obrane Mark Esper najavio je da će SAD odsad ubrzati razvoj novih projektila zemlja-zrak. Taj tip rakete do sada se nije testirao jer je bio zabranjen Sporazumom o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF). Washington se povukao iz tog bilateralnog sporazuma s Rusijom koji je potpisan 1987., te je zapravo tim činom započela najnovija utrka u naoružanju. U njoj će glavnu riječ voditi SAD, Rusija i Kina, ali će se, nema sumnje, budući da već ima jasnih naznaka, u nju uključiti i druge države.

Trumpa nije briga za sjevernokorejska testiranja

Tako je Sjeverna Koreja ovih dana isprobala novi raketni sustav za koji su južnokorejski vojni eksperti utvrdili da je riječ o novom višestrukom raketnom bacaču, MRL, koji je sposoban za lansiranje više projektila s velikim bojevim glavama. Ti projektili lete brzinom od 6,9 maha, na nadmorskoj visini od oko 50 kilometara, a domet im je veći od 200 kilometara. Novo oružje natjerat će Južnu Koreju na nadogradnju postojećeg sustava proturaketne obrane KAMD koji presreće rakete u završnoj fazi leta na nižim visinama. Seoul je već najavio da će postaviti nove protuzračne projektile koji će rušiti projektile na visini od 20 kilometara.

Premda je Sjeverna Koreja već šesti puta testirala balističke rakete kratkog dometa ili druge projektile od kraja prošlog mjeseca, predsjednik Trump nije pokazao nikakvu zabrinutost. Štoviše, istaknuo je kako su to bila samo manja ispitivanja koja nisu uključivala nuklearne eksplozije i interkontinentalne balističke rakete. Čak se pohvalio da mu je sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un poslao pismo s „malom isprikom” u kojem je objasnio da Pjongjang provodi testove kako bi protestirao zbog američko-južnokorejskih manevara. Sjeverna Koreja nije testirala raketu dugog dometa od studenoga 2017.

U Južnoj Koreji ne kriju ogorčenje zbog takvog opuštajućeg odnosa predsjednika Trumpa jer ti projektili, iako ne ugrožavaju SAD, golema su prijetnja Japanu i Južnoj Koreji. Kim Sung-han, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Južne Koreje koji predaje na Korejskom sveučilištu u Seulu oštro je kritizirao predsjednika Trumpa: “Umjesto da te testove proglašava kršenjem rezolucija UN-a i kao prijetnju američkim saveznicima, predsjednik Trump zvučao je kao da ga nije briga, jer nisu prijetnja SAD-u. Njegovi komentari saveznike i američke trupe u Aziji čine još ranjivijima.”

Trump je dodatno narušio odnose

Postoji suglasnost da je Trump svojim ignorirajućim odnosom praktički dao zeleno svjetlo Sjevernoj Koreji za razvoj i testiranje novih oružja kratkog dometa, premda su oni prijetnja američkim trupama i civilima koji žive u Južnoj Koreji i Japanu. Pjongjang zbog toga smatra da Seul više nije bitan pregovarač te da je jedino važno što se dogovore Trump i Kim Jong-un. Stoga je Pjongjang počeo čak vrijeđati južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina nazivajući ga “bezobraznim momkom” i “smiješnim čovjekom”.

Kurt Campbell, bivši pomoćnik državne tajnice za pitanja Istočne Azije i Tihog oceana u administraciji Baracka Obame, upozorio je da bi predsjednik Donald Trump mogao na kraju prihvatiti Sjevernu Koreju kao državu nuklearnog oružja. Campbell smatra da je samo pitanje vremena kad će se predsjednik Trump upitati “što je loše u tome da Kim Jong-un ima atomsko oružje, kad on izgleda kao savršeno razuman momak. Uvjeren sam da možemo živjeti s tim momcima i njihovim naoružanjem .”

Utrka u naoružanju

Američki mediji objavili su kako vlada u Washingtonu posjeduje klasificirane snimke koje dokazuju da se Iran sprema lansirati interkontinentalnu balističku raketu koja bi jednog dana mogla pogoditi SAD. U Teheranu opovrgavaju takve optužbe te tvrde da je riječ lansiranju satelita u svemir u miroljubive svrhe. Međutim, u Pentagonu su uvjereni da Iran nastoji poboljšati domet i točnost svih svojih projektila kako bi mogao gađati iranske saveznike i američke trupe stacionirane na Bliskom istoku.

Iran raspolaže raketama Shahab-1 i Shahab-2, Fateh-110 i Faeth-331 koje su dometa od 200 do 700 kilometara te balističkom raketom srednjeg dometa Sejjil. To je dvostupanjski projektil kojim ima domet 2000 kilometara i može nositi bojevu glavu tešku između 500 i 1500 kilograma. Iran je također razvio protubrodsku nadzvučnu balističku raketu Khalij Fars, Perzijski zaljev, koja nosi 650 kilograma tešku bojevu glavu, visoke je preciznosti i, tvrdi se u Teheranu, ne može ju se srušiti.

Započetu utrku u naoružanju te već ionako krajnje napetu situaciju u svijetu dodatno zaoštrava eskalacija sukoba između Indije i Pakistana oko Kašmira. Riječ je o potencijalnom ratu dvije ozbiljne nuklearne sile. Federacije američkih znanstvenika (FAS) smatra da Indija ima između 130 i 140 nuklearnih bombi te da raspolaže balističkom raketom Agni-V koja ima domet od 5.000 kilometara. FAS također procjenjuje da Pakistan ima čak i više nuklearnih bombi od Indije, između 140 i 150.

Rekordni proračun za naoružanje

Predsjednik Trump crpi svoju samouvjerenost iz činjenice da SAD imaju više novaca za ulaganja u razvoj nuklearnog naoružanja i interkontinentalnih raketa od bilo koje zemlje na svijetu. Trump se čak hvali da Rusija i Kina ni ne slute koliko će SAD napredovati u razvoju novih oružja te da se američki narod nema čega bojati. I tu je Trump u pravu: ove godine vojni proračun SAD-a iznosi 716 milijardi dolara, dok će sljedeće godine dostići rekordnih 750 milijardi dolara.

Istodobno Kina je 2018. imala vojni budžet od 177 milijardi dolara, Indija od 60,7 milijardi, Njemačka od 53 milijarde, Saudijska Arabija od 51 milijarde, Velika Britanija od 49 milijardi, Francuska od 48 milijardi, Japan od 47 milijardi, Rusija od 46 milijardi i Južna Koreja od 42 milijarde dolara. Dakle, SAD imaju godišnji vojni proračun veći nego 9 zemalja s najvećim vojnim budžetima na svijetu zajedno. Zbog toga je Washington već najavio da neće obnoviti strateški ugovor o nuklearnom oružju New Start kad istekne 2021.

Međutim tolika prednost ipak ne bi trebala biti razlogom američkog podcjenjivanja vojnih sposobnosti i potencijala drugih država. Uostalom, američke obavještajne agencije posjeduju pouzdane informacije da Kina, koja doduše ima puno manji arsenal nuklearnog oružja od SAD-a i Rusije, ipak “agresivno razvija sljedeću generaciju nuklearnog oružja.” Premda troši neusporedivo manje na vojsku od SAD-a, Rusija raspolaže raketom R-36M, SS-Saban koja ima domet od 16.000 kilometara i teška je 9 tona. A takva raketa može ponijeti jednu ili više od 6.500 ruskih nuklearnih bojevih glava s kojima može pogoditi bilo koju točku na svijetu.

Ipak bi se trebao zabrinuti

SAD imaju pak 6.185 nuklearnih bombi te projektil USA UGM-133 Trident II koji ima domet od 11.300 kilometara. Kina je razvila projektil DF – 4112 koji ima domet od 15.000 te može gađati sve ciljeve u SAD-u. Američki obavještajni izvoru procjenjuju da Kina ima oko 260 nuklearnih bojevih glava. Pa čak i sjevernokorejska raketa Hwasong 15 može letjeti 13.000 kilometara te pogađati ciljeve u SAD.

Stoga predsjednik Trump nema puno razloga za samozadovoljstvo jer su Rusija, Kina pa čak i Sjeverna Koreja sposobne su svojim nuklearnim bombama pogađati teritorij SAD-a i nanijeti nezamislive gubitke. Pri tomu golema prednost koju SAD imaju u naoružanju te njena sposobnost da sravni sa zemljom Kinu ili Rusiju, nije previše utješna za američke građane koji bi stradali u tim napadima.

Mladen Pleše
Novinar
479 članaka Više o autoru
Više s weba