Marić u Saboru: 'Inflacija se ubrzava, tražimo načine kako da je obuzdamo'
U tijeku je aktualni sat
Nakon dvomjesečne ljetne stanke, Hrvatski sabor u srijedu je počeo redovno jesensko zasjedanje koje će trajati sve do sredine prosinca. Zasjedanje je počelo aktualnim prijepodnevom u kojemu pitanja članovima Vlade postavljaju saborski zastupnici. Za to ih se prijavilo 39.
Tijek sjednice pratimo uživo:
12:35 Da li odbijanje testiranja može biti osnova za otkaz i gubitak radnog mjesta, pitao je ministra Beroša zastupnik Stipe Bartulica. Beroš je kazao kako je njegov zadatak omogućiti sigurnost. “Potvrda nije nešto što jamči sigurnost, no to je najbolji instrument. Da ne bi bili isključivi omogućili smo i testiranje. Razmišljali smo da u prijelaznom razdoblju financiramo testiranja. Ovo je nužan korak u kontekstu rastućih brojeva. Ne vidim racionalnu odluku u tome da netko odbije antigensko testiranje ako mu je ono plaćeno. A kako ćemo postupati prema onima koji odbiju se testirati pravnici će naći adekvatan odgovor uzimajući u obzir sve zakone”, kazao je Beroš.
“Što se tiče sigurnosti slažem se da je to odgovornost. Isto stoji činjenica da cijepljenje nije jamstvo da se netko ne može zaraziti i prenositi virus. Ove mjere opet upućuju da se stvara novo normalno stanje u kojem će djelatnici morati donositi odluke. Znamo još da veliki broj starijih nije cijepljen, jednako kao ni prioritetne skupine. U odgovoru mi nije jasno baš mogu li ti ljudi dobiti otkaz ili ne”, rekao je Bartulica, te dodao kako je Izrael imao visoku razinu procijepljenosti pa nije riješio pitanje epidemije.
12:27 Barbara Antolić Vupora iz SDP-a pitala je ministra Fuchsa kada će svim učenicima u RH biti dostupan produženi boravak i kakav je status učiteljima koji su u produženim boravcima.
Fuchs je rekao kako je u tijeku reforma koja bi trebala osigurati cjelodnevnu nastavu, te da će se ići u gradnju dodatnih škola vezano uz što je već dokumentacija spremna kako bi se raspisali natječaji za gradnju škola.
Vupora je upozorila da učitelji u boravku imaju po deset godina ugovore na određeno te da smanjenjem odjeljenja dio učitelja odlazi na rad u boravak kako bi dobili ugovor na određeno. Istaknula je kako je tim učiteljima dat ugovor na neodređeno u Varaždinu što bi trebalo učiniti u cijeloj zemlji.
12:09 Sandra Benčić iz Možemo kazala je da joj se čini da namjerno oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda. “Ima li to veze s kritikom suca Dobronića da je Vlada propustila u aferi Agrokor izostaviti faktoring društva. Postoji li motivacija da se oteže s izborom?”, pitala je.
“Ja uživam gledati kako NGO aktivizam uvijek ide na najkreativnije i najnevjerojatnije scenarije. Ja ne znam po čemu ste vi ocijenili da ja ili HDZ imamo nešto protiv suca Dobronića. Meni je žao da predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković. Kada je pristala više je nije htio predložiti. Vi nama osporavate da mi otežavamo predsjednika Vrhovnog suda. Ja bih bio sretan da je nakon 9 godina. Za nju bi bio i Litre premda dolazi iz Strasbourga. Vi nama imputirate da usporavamo izbor i to nije istina. Ja bih bio sretan da je Ksenija Turković bila izabrana. No jesmo li mi rekli da nas to ne zanima? Što je to? Koji je to žanr metodologije izbor predsjednika Vrhovnog suda na ovaj način.
Nisam niti primijetio da je Dobronić rekao to oko faktoringa. Pitao sam i druge pravnike što misle. Nije valjda jedina stvar da se donese presuda u jednom predmetu da je to jedina tema da se izabere za predsjednika Vrhovnog suda. Zašto 2013. kada je Hrvatin po treći puta biran za predsjednika, Vrhovni sud nije bio boy’s club, nisu imali plave okice Jesmo li mi potencirali proceduru koja je bila nezakonita”, pitao je Plenković te dodao kako mu je dosta imputiranja HDZ-ovog pravosuđa.
Benčić je kazala kako o svemu govori to da je Plenković potrošio nekoliko minuta da govori zašto mu je bolja njegova kandidatkinja od Dobronića. “Da je NGO aktivizam loš, to vas je vjerojatno vaš prijatelj Orban naučio’, kazala je.
11:45 Anka Mrak Taritaš (Glas) pitala je premijera o Popisu stanovništva 2021. pri čemu je upozorila da se popisivačima nije na vrijeme rečeno da moraju imati covid potvrdu. ‘Ja sam u internim raspravama smatrao da je bolje to odraditi u proljeće. Proces je krenuo, epidemiološke prilike su kakve jesu i mijenjaju se. Smatram da nema dileme da popisivači moraju imati covid potvrdu i doći kod ljudi u kuću’, kazao je. Dodao je da su bili izuzetno obazrivi što se tiče mjera.
11:38 Marko Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke u ime Suverenista postavio je Plenkoviću pitanje vezano uz referendum o euru. Istaknuo je kako se i građane treba pitati vezano uz odricanje monetarnog suvereniteta. “Smatrate li da se građanin treba pitati o ovome ali i o drugim temama”, pitao je.
“Pratimo to što govorite. Vi ste novi zastupnik. Ovaj Sabor postoji i prije vas. Postojali su i ljudi u sedmom sazivu i vaši prethodnici sa 150 glasova za pristupili ugovor o pristupanju. Vi ste u Sabor doli jer je kolegica Ruža Tomašić otišla u mirovinu a vi ste dobili 19 glasova. Za razliku od vas novopečenih suverenista mi u HDZ-u koji smo najviše pridonijeli suverenizmu gledamo strateški”, kazao je Plenković te dodao kako je Vlada preuzela obvezu uzimanja eura.
“Sad da čekamo vašu inicijativu, ne znam jesmo li prespavali što, pa dokle ćemo čekati… Narod se očitovao. Vidim da ćete opet dovesti neku ekipu iz EU. Nek’ stoje tamo i brinu o svojim zemljama”, kazao je.
Željko Sačić je upozorio da je premijer omalovažavao zastupnika. Jandroković je kazao kako on nije čuo omalovažavanje. Potom Milanović Litre kazao kako Plenkoviću nije stalo do građana te je upozorio da uvjeti nisu bili isti kad je donošena odluka o euru.
11:17 Mirela Ahmetović iz SDP-a je rekla kako se Vlada hvali porastom prosječne plaće i porastom mirovina. “Čestitam vam u ime 900 tisuća građana koji o prosječnoj plaći mogu samo sanjati. Čestitam vam u ime 130.000 onih koji od ovih 9000 primaju minimalnu. Čestitam vam u ime milijun i 200 tisuća umirovljenika. Cijene hrane lete u nebo i energenata”, kazala je te pitala ministar Ćorića što će učiniti s poskupljenjima koja su pred nama.
“Drago mi je da ste nastavili seriju pitanja upućenih meni. Hvala na čestitkama, lijepo je da je SDP uvidio te trendove i nadam se da će vas te vaše elaboracije prometnuti u prvu violinu ekonomskog tima u SDP-u. Istina je došlo je do porasta plaća i porasta mirovina i standarda. Može li to više, sigurno može”, kazao je Ćorić te dodao kako će se potruditi da politikama RH dođe u prosjek EU.
“Što se tiče porasta cijena. Ja ću se referirati na košarinu, opća razina cijena je na razini 2,8 posto viša nego prošle godine. Ta stopa inflacije je stoga jer je HNB vodila nisku inflaciju”, kazao je ministar te dodao kako su cijene porasle zbog šokova na tržištu. “Ono što ću i ovdje poručiti je da građani ne moraju brinuti za poskupljenja energenata. Što se tiče poduzetništva, pojedini poduzetnici nisu u svom poslovanju dogovorili dugoročnije cijene što imaju mogućnost i sada su suočeni s višim cijenama koje su na tržištu. S tim su se suočili i u drugim zemljama. Cijena se treba ugovarati na dulji rok. A što se tiče našeg utjecaja na cijene, to nije moguće”, kazao je Ćorić.
Ahmetović je potom rekla da je porastao njen i njegov standard jer su omogućili da oni podnesu porast cijena. “Cijena plina je porasla 1.4 2021. za 90 posto kućanstava”, kazala je Ahmetović te dodala kako porast mirovine od 64 kune umirovljeniku može podmiriti porast cijene ulja i mlijeka i osigurati mu kruh. “Umirovljenici ne jedu meso”, kazala je te dodala kako ministar i ona ne osjete ono što osjeti hrvatski radnik. Ministra je upozorila da se uspoređuje sa zemljama EU a da u Mađarskoj cijene plina padaju. “Možda niste za baciti ali niste ni za voditi ovo ministarstvo, građani ne zaslužuju vašu indiferentnost”, rekla je Ahmetović te pozvala ministra da ne obmanjuje javnost.
11:07 Je li moguće da smo na početku inflantornog tjedna koji će se odraziti na cijene pitao je zastupnik Ivan Kirin. Marić je kazao da imamo do jučer tri posto višu vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje u 2019.
“Jedno je trgovina, drugo turizam i ugostiteljstvo. U trgovini smo imali 6 do osam posto više fiskaliziranih računa. Samo u srpnju pet posto više, a kolovoz preko 21 posto više u odnosu na 2019. Kada gledamo broj računa izdanih, svi indeksi su ispod 100 to znači da je broj manji nego 2019. Razlog jedan je i u rastu cijena, drugi u boljim mehanizmima kontrole i nadzora i manje sive ekonomije. Tu su i same navike potrošača. Štednja je porasla, a dio je otišao i u potrošnju. Inflacija se ubrzava, HNB i Vlada obraćaju pažnju na to i tražit ćemo načine kako da obuzdamo inflaciju. To nije specifikum Hrvatske, to je uvezen problem. Najveći problem je rast cijena nafte”, kazao je.
10: 59 Ivana Kekin je pitala kada će se uvesti hitna helikopterska služba.
“Raspisan je međunarodni iskaz ineteresa da nam pomognu utemeljiti teneder za uspostavu HEMS-a u Hrvatskoj. Postoje izraziti napori da se taj međunarodni tender raspiše da Hrvatskoj odgovara. Ono što je imperativ je uspostava genuine hitne helikopterske službe. Za to moramo imati vlastiti letački kadar. Ideja nam je tenderom premostiti to razdoblje od 6 do 7 godina kada ćemo uspostaviti genuinu službu”, rekao je Beroš.
10:50 SDP-ov Boris Lalovac je kazao kako je covid podijelio građane na cijepljene i one koji se ne žele cijepiti, one čija je štednja porasla za 12 milijardi kuna, dok je drugi dio građana morao koristiti prešutne minuse. Pitao je ministra financija Zdravka Marića koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima i koliko je tih građana već sada pod blokadom da ne mogu niti vraćati te prešutne minuse i hoće li zabraniti preprodaju dugova raznim agencijama. Ako odu na tržište duga, onda tek može nastati problem.
“Nisam u funkciji odvjetnika banaka ni HNB-a. 2010. je u hrvatski pravni sustav uveden sistem dopušteno i prešutnog prekoračenja. Gotovo 840 tisuća građana je u prešutnom prekoračenu s prosječnim iznosom od osam tisuća kuna. U dopuštenom je oko 35 tisuća kuna s prosječnim iznosom od 12 tisuća kuna. Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju i da netko s njima trguje”, odgovorio je Marić.
10: 40 Andreja Marić iz SDP-a pitala je Beroša o dugovim u zdravstvu koji se i dalje gomilaju. Pitala je zbog čega nije poduzeo hitne mjere te kada će provesti reformu u zdravstvu.
Beroš je odgovorio: “Vlada je svjesna situacije u zdravstvu. Kada je riječ o opterećenju vezanom za covid, nitko na njega nije mogao računati. Slažem se da je financijsko stanje neodrživo, no moroamo uzeti u obzir od 3,5 milijardi kuna troškova vezanih za covid. Tri su cilja reforme, povećanje dostupnosti, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom stanju.”
10: 31 Hrvoje Šimić iz HDZ-a pitao je ministra Vilija Beroša je li bolnički sustav spreman na četvrti val pandemije. “Da brojevi rastu, danšnjih 1835 novih slučajeva je potvrda za to. Imamo i sedam preminulih. Bolnički sustav je spreman, no pitanje je jesmo li mi kao društvo spremni”, kazao je ministar te dodao kako je ekspertna skupina dogovorila sve za Zagrebačku županiju. Beroš je kazao kako su malo promijenili strategiju za četvrti val u vidu regionalnog pristupa, te je pozvao građane na cijepljenje.
10:20 Peđa Grbin iz SDP-a je upozorio na Zakon o obnovi koji je loš, te na to da Vlada, kako je kazao, samo iznosi izlike za rad. “Kada ćemo prestati s izlikama i kada ćemo početi sa stvarnom obnovom”, pitao je Grbin.
Plenković je kazao kako je Zakon usvojen konsenzusom u suradnji sa svima koji su o njemu trebali raspravljati. Podsjetio je kako je SDP glasovao za taj zakon. “Hrvatska je jedina u EU, koja je osim šteta od Covida doživjela dva razorna potresa sa štetom Covid puta četiri. Ta činjenica nam je svima bila jasna i da je obnova tema s kojom ćemo se baviti godinama. Ono što je bila ideja s ovim Zakonom je da zadovolji sigurnost zgrada, a drugo je aspekt pravne sigurnosti”, kazao je Plenković te dodao kako ni on nije zadovoljan brzinom razvoja obnove. Podsjetio je na sve probleme koji se sada spominju u obnovi te kazao kako će se svi problemi naći u novom paketu koji Vlada predlaže kako bi se zakon doradio.
Grbin je kazao kako na prirodnu nepogodu nismo mogli utjecati, ali da se na sanaciju moglo utjecati. “E tu nisam zadovoljan, ne samo ja nego i oni koji su pogođeni potresom. Postavio sam Vam jasno pitanje, odgovor jasan niste dali. Gospodine Plenkoviću pa nije valjda da na svakoj zgradi postoji problem s imovinsko-pravnim odnosima”, kazao je Grbin te naveo u kojim slučajevima Zakon ne funkcionira. “Ako ovako nastavimo obnova će biti jedan od najvećih fijaska. Predložite dobar Zakon i nemojte da izgubimo još godinu dana”, poručio je.
10:09 Zvonimir Troskot iz Mosta upitao je ministra Tomislava Ćorića o Hidroelektrani Lešće i vodenom valu koji izlazi iz hidroelektrane i koji je prije nekoliko godina ubio 17-godišnjakinju. Slično se skoro dogodilo i ovog ljeta. “Što mislite napravit po pitanju hidroelektrane koja našu mladost šalje u sanduke, koja je financijski, energetski neučinkovita i koja proizvede 1 posto struje koja se po dalekovodima izgubi”. pitao je Troskot.
Ćorić je kazao kako je spominjanje gubitaka nema smisla jer je mreža stara te da je nastoje obnoviti i da će za mrežu elektroenergetskog sustava biti uložene milijarde kuna. “Što se tiče same hidroelektrane, odlučeno je da se razradi sustav informiranja za stanovnike nizvodno od hidroelektrane za one situacije kad dolazi do puštanja vode. Naznake rješenja su već poznate na razini stručnjaka. U narednom razdoblju ćemo riješiti problem trajno. To zahtjeva strpljenje naših građana”, kazao je ministar te dodao da bi Troskot trebao smiriti tenzije, a ne koristiti se trikovima i populizmom.
“Samo budala može napraviti hidrocentralu na jednoj brdskoj rijeci kao što je rijeka Dobra. Iste riječi ste već uputili građanima karlovačkog područja i od tada se niste makli s mjesta. Letjeli ste iznad poplavljenog područja i možda tada slali selfije. Normalna Vlada bi zaustavila rad takve hidrocentrale da ne oduzima živote ljudi. Što se tiče studija, činjenica je da ljudi stradavaju da se gubi energija i da ljudi iseljavaju i da svaki plimni val odnosi nekoliko kubika zemlje”, kazao je Troskot.
9:50 Stipo Milnarić iz Domovinskog pokreta pitao je Plenkovića zašto nije tražena ratna odšteta. Kazao je kako se ne smije to sada propustiti nakon presude srpskim obavještajcima u kojoj se kaže da Hrvatska ima pravo na tu ratnu odštetu. “Ovdje se radi o dostojanstvu žrtve, a ne o novcu. Kada će ćete podići tužbu protiv Srbije”. pitao je.
Plenković je kazao kako su temu ratne odštete podigli oni u Vladi te da se radi na toj temi i da je “nisu smetnuli s uma.” “Mi ćemo na tom procesu ustrajati i da pravda bude realizirana. Istina o Domovinskom ratu nije nigdje upitna. Svjesni smo patnje svih koji su prošli logore i bili zarobljeni, nismo zaboravili, nismo zaboravili ni nestale. Jednako kako ćemo ustrajati na informacijama o njihovim sudbinama tako ćemo i na ovoj temi koju ste povukli. On nije ni malo lak, ali Vlada je tome predana i ministar vanjskih poslova i branitelja intenzivno na tome rade”, kazao je Plenković.
Na to mu je Mlinarić kazao kako se taj problem ne smije prepustiti udrugama već da država mora stati s odvjetničkim timom i riješiti problem. Upozorio je da pojedinci gube sporove pred srpskim sudovima, te da bi država trebala stati iza njih i da bi se oni mogli isplatiti kroz odštetu. “Ja se svog novca odričem, dat ću ga u humanitarne svrhe, ali to se mora riješiti”, kazao je.
9:44 Predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček tražio je od Sabora osudu zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandar Vučića da srpska nacionalna manjina u RH izvjesi zastave. Jandroković je odbio raspravljati o toj temi.
“O tome je rečeno jučer, slobodno o tome možete govoriti tijekom rasprave, ali nemamo neku posebnu točku, ta tema ne zaslužuje raspravu, tema je promašena”, kazao je Jandroković.
Vidović Krišto traži izbor novog tajnika
Na početku je predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao kako je naknadno dodano osam točaka dnevnog reda, od kojih su neki po hitnom postupku.
Karolina Vidović Krišto je upozorila da 11 mjeseci funkciju tajnika obnaša osoba kojoj je istekao mandat. Jandrokoviću je rekla da taj prijedlog mora biti uvršten po hitnom postupku, no Jandroković je kazao kako će prijedlog novog tajnika biti uvršten na sjednicu kada se provedu konzultacije.
Predsjednik Sabora također je kazao kako će se izjasniti o odlukama MIP-a među kojima je i ona o ukidanju imuniteta Stjepanu Kovaču.
O čemu će zastupnici raspravljati u prvom tjednu
Prvog radnog tjedna u rujnu, Sabor će raspraviti sedam zakonskih prijedloga, među njima i izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima će se, istaknuo je ministar rada Josip Aladrović, propisati njeno obvezno ugovaranje u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4. 250 kuna, a ne 3. 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun, poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do sto tisuća kuna.
Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće. Broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu. U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4, 2 posto ukupno zaposlenih, u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4, 7 posto zaposlenih.