Počinje suđenje Milanu Bandiću za aferu Agram, tri godine nakon podizanja optužnice

Sudsko vijeće odbilo prijedloge obrane

Sudsko Vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu sa sutkinjom Rahelom Valentić odbilo je prijedloge obrane te odlučilo da će ih razmatrati u nastavku procesa.

Tako konačno ovaj proces ulazi u ključnu fazu, fazu glavne i javne rasprave na kojoj će biti prezentirani svi dokazi protiv Milana Bandića i ostalih optuženih u aferi Agram teškoj oko 20 milijuna kuna, za koliko je, prema optužnici, oštećen Grad Zagreb.

Malverzacije teške 20 milijuna kuna

Optužnica Milana Bandića i njegove najbliže suradnike tereti za malverzacije teške oko 20 milijuna kuna. Uz Bandića optuženi su još bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić.

Među optuženima je i načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco te glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović. Optužnicom su bili obuhvaćeni i gradonačelnikov suradnik Dragutin Kosić te bivši direktor zagrebačke plinare Ante Dodig koji su nakon priznanja nedjela i nagodbe s tužiteljstvom sporazumno osuđeni na uvjetne kazne.

Sumnjiva zamjena zemljišta

Prva optužba odnosi se na sumnjivu zamjenu zemljišta između Grada Zagreba i tvrtke Bramgrad zbog čega je zagrebački proračun oštećen za 20,3 milijuna kuna. Naime, grad je s tom tvrtkom u siječnju 2012. zamijenio zemljište na Trnju za parcelu na Peščenici koje, kako stoji u optužnici, nisu bile ni približno iste vrijednosti.

Optuženi su i za nezakonito zapošljavanje u gradskoj upravi. To je Bandić sa svojim suradnicima omogućavao iako se radilo o zaposlenicima koji nisu zadovoljavali uvjete za radna mjesta koja su dobili. Mimo pravila, i na štetu gradskog proračuna, Bandić je dopuštao i korištenje gradskih službenih vozila, tvrdi se u optužnici.

Pokušaj utjecaja na ključnu svjedokinju

Tu je i točka optužnice koja se odnosi na Bandićev pokušaj da utječe na jednu od ključnih svjedokinja, Vidu Demarin, koja je bila predsjednica Upravnog odbora Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti.

Nju je Bandić navodno nakon što je istraga zbog ostalih malverzacija već bila otvorena, u veljači 2015. godine tražio da potpiše dokument prema kojem bi njegove umjetnine, koje je USKOK trebalo blokirati, postale navodna imovina njezine Zaklade. No, na Bandićev zahtjev ugledna profesorica nije pristala.

Suđenje i u aferi štandovi

Bandić je nakon toga, u ožujku 2015. vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna koje mu je navodno posudio tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je u travnju 2015. na slobodu postio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje dužnosti.

Zagrebački gradonačelnik je optužen i u slučaju štandovi u kojemu ga tužiteljstvo tereti da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi “U ime obitelji” priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.