Podaci UN-a o obrazovanju u pandemiji: od svih EU zemalja Hrvatska je najkraće imala zatvorene škole

Hrvatska najviše sa školom uživo u EU

Svome izvješću, UNICEF je priložio i interaktivnu kartu UNESCO-a na kojoj je, po državama, moguće vidjeti koliko u kojoj nije bilo nastave uživo u školi. Među državama članicama EU, osim Francuske s 12 i Španjolske s 15 tjedana zatvorenih škola – te Švicarske sa šest tjedana, no nije riječ o državi članici – Hrvatska bilježi uvjerljivo najmanje tjedana bez nastave u školi, tek 10. Riječ je proljeću 2020. kada je na nacionalnoj razini, s početkom pandemije, donesena odluka o nastavi na daljinu.

 

Aktualna administracija Ministarstva obrazovanja primjenjuje, pak, model prema kojemu županije, gradovi ili same škole, sukladno epidemiološkoj situaciji na lokalnoj razini, donose odluke o eventualnoj nastavi na daljinu. Bez obzira na to, hrvatski su znanstvenici početkom ove školske godine predstavili vrijedno i po mnogo čemu jedinstveno istraživanje.

Posljedice dugoročnije od pandemije

U njemu su naglasili kako i takva nepredvidljiva pandemijska nastava kakvu imamo u Hrvatskoj (uživo ili odlasci na nastavu na daljinu po potrebi) uzrokuje značajne gubitke u svladanom gradivu na koje je nužno reagirati konkretnim i hitrim obrazovnim politikama. Upozorili su i kako ozbiljan porast anksioznih i depresivnih poremećaja kod školaraca ima tendenciju postati ozbiljnim javnozdravstvenim problemom, s posljedicama dugoročnijim od same pandemije.

Gledajući obrazovne gubitke diljem svijeta, UNICEF izvještava kako se oni ponajprije bilježe u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti i vještinama. Poremećaji u obrazovanju globalno znače da su milijuni djece značajno izostali iz školskog učenja koje bi se normalno odvijalo da su bili u učionicama. Najveći obrazovni gubici bilježe se kod mlađe i marginalizirane djece.

Problemi s razumijevanjem jednostavnog teksta

Primjerice, u slabije razvijenim zemljama, obrazovni gubici iza sebe trenutačno ostavljaju do 70 posto desetogodišnjaka nesposobnih pročitati ili razumjeti jednostavan tekst. Prije pandemije, gledajući čitalačku pismenost, taj je postotak iznosio 53 posto. UNICEF navodi i primjer Etiopije, gdje se procjenjuje da su osnovnoškolci naučili tek 30 do 40 posto od matematike koju bi naučili da su za njima normalne školske godine.

Ističu se i značajni obrazovni gubici u Sjedinjenim Američkim Državama, pogotovo u pojedinim saveznim državama poput Teksasa, Kalifonije, Colorada. U Teksasu primjerice, dvije trećine učenika trećih razreda ostvaruje rezultate iz matematike niže od razine karakteristične za taj razred. U Brazilu, bilježi UNICEF, troje od četvero učenika u 2. razredu ispalo je iz kolosijeka što se tiče čitanja i čitalačke pismenosti. Jedan od 10 brazilskih učenika u dobi od 10 do 15 godina kaže da se ne namjerava vratiti u školu nakon što nastava opet krene uživo.

Južnoafrička djeca zaostaju cijelu godinu

U Južnoj Africi školarci zaostaju cijelu jednu školsku godinu u odnosu na ono gdje bi obrazovno trebali biti. “Između 400.000 i 500.000 učenika ispali su iz obrazovanja između ožujka 2020. i srpnja 2021.”, izvještava UNICEF o toj državi. Dalje upozorava kako su posljedice zatvaranja škola sve vidljivije i u daljnjem porastu.

“Osim obrazovnih gubitaka, zatvaranja škola utjecala su na dječje mentalno zdravlje, uskratila im pristup redovnom izvoru prehrane i povećala rizik od njihovog zlostavljanja”, ističe se. Covid-19 značajno je utjecao na povećane stope anksioznosti i depresije među djecom i mladima, a neke studije – navodi UNICEF – ukazuju da su svime time posebno pogođene djevojke, adolescenti i učenici iz ruralnih područja.

Više od 370 milijuna djece globalno, propustilo je svoje školske obroke, s time da su nekima od njih upravo školski obroci jedini pouzdan izvor hrane i dnevne prehrane. Sve ovo ukazuje da obrazovne i zdravstvene vlasti diljem svijeta – tako i u Hrvatskoj – čeka ozbiljan posao sa suočavanjem i saniranjem posljedica pandemije na obrazovanje i zdravlje učenika.