Podatkovni znanstvenik izračunao: ukidanjem neodrživih lokalnih jedinica možemo uštedjeti milijardu kuna
Glas poduzetnika objavio je izračun Nikole Strahije, a temelji se na uštedi na plaćama načelnika, promidžbi...
Podatkovni znanstvenik Nikola Strahija koristeći strojno učenje došao je do zanimljivog podatka – ukidanjem financijskih neodrživih 430 jedinica lokalne samouprave, uštedjelo bi se najmanje milijardu kuna godišnje. Objavila je to Udruga Glas poduzetnika (UGP), čiji je Strahija član uz opasku da je žalosno što ova analiza dolazi iz redova poduzetnika, a ne iz nekog od brojnih javnih instituta ili iz javne uprave.
Pitanje smislenosti lokalnog ustroja kakav danas imamo ponovno se aktualizirala tijekom lockdowna zbog suzbijanja epidemije koronavirusa, kada je uvedeno ograničenje kretanja. “Vidljivo je postalo kako neke od njih (lokalnih jedinica op.a.) nemaju ni osnovne stvari koje su svakodnevno potrebne stanovnicima, a ipak imaju svoju općinu i načelnika. Također, postoji čak i primjer naselja koje se nalazi u dvije općine. Hrvatska ima preko 100 jedinica koje bez državne pomoći ne mogu funkcionirati. Njihovim spajanjem mogu se napraviti velike uštede, a navedena sredstva se mogu preusmjeriti na mnoga mjesta i projekte”, navode iz udruge Glas poduzetnika.
Uštede na plaćama načelnika, promidžbi, najamnini…
Strahija je kartu optimalnog teritorijalnog ustroja jedinica lokalne samouprave napravio koristeći strojno učenje, a kao temelj koristio je geolokacijske i financijske izvještaje za 2018. godinu.
“U svakom dijelu Hrvatske odabrana je jedinica lokalne samouprave s pozitivnim financijskim indikatorima te su oko nje pripojene obližnje jedinice prema lokacijskim parametrima. Rashod prvotne jedinice nije izmijenjen, no rashod pripojenih jest. Iz njihovog rashoda uzeti su iznosi za komunalije, energiju (rasvjetu), održavanje, isplaćene subvencije, naknade i pomoć stanovnicima te cca 40% originalnog rashoda. Uštede se ostvaruju na stavkama kao što su plaće načelnika, promidžba, uredski materijal, telekomunikacije, reprezentacije, naknade raznih vijeća, zakupnine, najamnine i druge..“, pojašnjava Strahija. Rezultat je otprilike 430 lokalnih jedinica manje i oko milijardu kuna ušteda godišnje.
‘Potrebna i daljnja stručna analiza’
“Ovo je odlična analiza jer koristi tehnike strojnog učenja da optimalno odredi granice lokalne samouprave s obzirom na održivost modela financiranja. Drugim riječima daje nam uvid u to koje općine ne mogu same sebe financirati i ne mogu preživjeti bez učestale pomoći središnje države, a istraživanja su pokazala da svaka takva ovisnost lokalne države o središnjoj uvijek uključuje politički motivirane transfere resursa.
Analizu je za UGP volonterski izradio Nikola Strahija, vrsni podatkovni znanstvenik iz Čakovca. UGP ovime, kao i uvijek, prvi nudi javnosti ovakav tip analize temeljen isključivo na podacima koji bi trebao poslužiti budućoj Vladi kao predložak prilikom provedbe nužne reforme lokalne samouprave. Naravno da je uz to potrebna i daljnja stručna analiza koja bi poštovala lokalne specifičnosti, no ovo je nužni prvi korak odnosno idealan temelj za usporedbu drugih prijedloga reformi lokalne samouprave“, rekao je Vuk Vuković, ekonomski stručnjak udruge Glas poduzetnika.
Klikom na novu, predloženu jedinicu samouprave prikazuju se sve spojene jedinice te financijski indikatori, primjerice trošak po stanovniku prije i poslije, rashod prije i poslije, ukupne plaće, ukupne isplaćene pomoći građanima, itd.