Podignuta optužnica protiv Gabrijele Žalac zbog mega afere koju je otkrio Telegram
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu podigao je optužnicu protiv četiri fizičke i dvije pravne osobe
Europsko tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac i troje suokrivljenika za malverzacije s nabavkom softvera koje je otkrio Telegram.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu podigao je optužnicu protiv četiri fizičke i dvije pravne osobe: bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU); bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU); te dvije pravne osobe i njihovih vlasnika. Svi su optuženi za trgovanje utjecajem, te za zlouporabu položaja i ovlasti.
Optužnicom su, kao i ranije istragom obuhvaćeni i Tomislav Petric, bivši ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU), te Mladen Šimunac i Marko Jukić preko čijih firmi je nabavljan softver. Time su potvrđeni svi navodi koje je Telegram objavio u istraživačkom tekstu još sredinom 2019. godine. Temeljem naših objava pokrenuti su izvidi, no USKOK je zaključio kako nema dovoljno elemenata ni za otvoriti istragu protiv bivše ministrice.
Kako je Žalac pumpala cijene
No EPPO je sada potvrdio, sve je krenulo 2017. i 2018. kada je Žalac inicirala postupak javne nabave informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem. Pri tome je, tvrdi EPPO, u dogovoru sa Šimuncem napravila sve kako bi pogodovala njegovim tvrtkama.
Između ostalog, navodi se u optužnici, neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave tog informacijskog sustava, te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva. Tijekom tog pregovaračkog postupka Šimunčeve firme pozvane su da dostave ponude.
Na postupak je Žalac, tvrdi tužiteljstvo, utjecala i preko SAFU-a jer je bila predsjednica Upravnog vijeća te agencije. Utvrđeno je da je iskoristila svoj položaj i naložila tadašnjem ravnatelju SAFU-a da ne propitkuje proceduru. On je, piše u optužnici, na to i pristao.
Koliko su nezakonito zaradili?
No prvi natječaj srušila je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, ali je Žalac ipak nastavila raditi na kupovini softvera u dogovoru sa Šimuncem i Jukićem. Na kraju je njezino ministarstvo i sklopilo ugovor s firmom Ampelos iza koje su stajali Šimunac i Jukić, a cijena softvera je bila je, prema optužnici, nerealno određena na iznos od 1,73 milijuna eura, odnosno 12.991 000 kuna. Realna cijena je, utvrdili su istražitelji, iznosila otprilike 360.000 eura odnosno 2.700.000 kuna.
Navedeni iznos s PDV-om uplaćen je na račun Jukićeve firme, da bi odmah dio bio izvučen na Jukićev i Šimunčev privatni račun, kao i na račune njihovih drugih firmi. Ubrzo je i podignut u gotovini.
“Proračunu Europske unije ukupno je pričinjena šteta od najmanje milijun eura, a državnom proračunu Republike Hrvatske šteta od gotovo 300 tisuća eura”, navodi EPPO.
Šimunac je, stoji u optužnici, nezakonito pribavio 2,1 milijuna kuna, Jukić nešto više od dva milijuna kuna, dok su njihove firme ostvarile nezakonitu zaradu od 3.508.628 kuna i 2.650.000 kuna.