Nekad je nužno odabrati stranu

Podravka na prodaju, u mirovinu u 67. godini i još par ključnih stvari iz Nacionalnog plana reformi

Još je u srijedu premijer Orešković najavio donošenje takvog plana

FOTO: PIXSELL

Još je jučer na početku sjednice Vlade premijer Tihomir Orešković najavio kako će idući tjedan biti donesen Nacionalni program reformi. Taj će program Hrvatska uz plan konvergencije do kraja mjeseca predati EU.

Saborska oporba danas je oštro napada Vladu zbog mirovinske reforma koja je dio Nacionalnog plana reformi. Optužili su vladajuće da idu na ruku kapitalu, a na štetu građane o čemu opširnije možete pročitati OVDJE.

Jutarnji list dobio je na uvid nacrt plana koji je izrađen u premijerovom kabinetu. Ovo je sedam najvažnih stvari o reformama koje čekaju Hrvatsku:

1. Četiri ključna poglavlja

Prema pisanju Jutarnjeg, plan će sadržavati četiri ključna poglavlja: makroekonomsku stabilnosti i fiskalnu održivost, bolje poslovno okruženje, učinkovitiju javnu upravu i pravosuđe te kvalitetnije obrazovanje za tržište rada.

2. Smanjenje duga 200 do 250 milijuna kuna

U području makroekonomske stabilnosti, ključne je pitanje stabiliziranje javnog duga i smanjenje deficita. Plan je, piše Jutarnji pozivajući se na izvore iz Banskih dvora, do kraja polugodišta, prije procjene kreditnih agencija smanjiti javni dugo za 200 do 250 milijuna kuna.

3. Privatizacija

To smanjenje duga planira se postići privatizacijom dijela javnih poduzeća. Riječ je većinimo o tvrtkama turističkog portfelja, ali i o Podravci. Uz to u prodaju će ići i državna imovina, a natječaji se pripremaju u DUUDI-ju.

Prodajom stanova, poslovnih prostora i zemljišta, planira se povećati prihod državnog proračuna za najmanje 500 milijuna eura.

Ministar financija Zdravko Marić
Ministar financija Zdravko Marić PIXSELL

4. Kasnije u mirovinu

Europskoj komisiji predložit će se i reforma mirovinskih sutava, zdravstva i socijalne skrbi. Od iduće godine počet će ujednačavanje radnog vijeka muškaraca i žena, tako što će žene svake godine raditi šest mjeseci dulje dok se 2023. ne izjednače s muškarcima, piše Večernji list.

Nakon toga muškarcima i ženama radni vijek će postupno rasti za šest mjeseci te će svi od 2028. godine raditi punih 67 godina, što je deset godina ranije nego što je planirala Milanovićeva Vlada.

Skraćenje razdoblja odnosi se i na najjranije razdoblje kad se može ići u prijevremenu mirovinu. Ta će se granica pomaknuti s pet na tri godine prje ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. Planira se i 50 postotno smanjenje broja opasnih i napornih zanimanja koje imaju pravo na beneficirani radni staž – sa stotinjak na 50.

5. Reforma javne uprave

Prema pisanju Jutarnjeg sprema se i reforma javne uprave koja bi trebala ići u tri smjera. To su: povećanje učinkovitosti kadra, jedinstveni zakoni o plaćama državnih i javnih službenika te umrežavanje tijela državne i javne uprave, kao i online dostupnost usluga. Uvest će se novi sustav plaća, te jedan kolektivni ugovor, a trebao bi se smanjiti i broj javnih tijela (agencija i ispostava)

6. Zdravstvo, obrazovanje i socijala

Ministar zdravstva Dario Nakić
Ministar zdravstva Dario Nakić PIXSELL

U zdravstvu Vlada namjerava povećati cijenu police dopunskog osiguranja, povezati bolnice, smanjiti broj nepotrebnih pregleda i reformirati primarnu zdravstvenu zaštitu. Time se planiraju uštede na godišnjoj razini od 500 milijuna kuna.

U obrazovanju, planira se izrada kurikuluma svih razina i vrsta obrazovanja, novi sustav vrednovanja i ocjenjivanja i smjernice za izradu priručnika i udžbenika, kako piše Jutarnji.

Vlada će utvrditi limit za socijalne naknade, a cilj je i uvođenje imovinskog ili dohodovnog cenzusa kao kriterija za dodjelu socijalnih naknada.

7. Zemljišne knjige, istraživanje i razvoj…

Do srpnja 2016. planira se dovršetak uspostave Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnjih knjiga i katastra. Cilj je i rasterećenje sudaca i pojednostavljanje postupaka izvlaštenja nekretnina. Uz pojednostavljenje zemljišnih postupaka, podnošenje prijedloga za upis vlasništva trebao bi se vršiti digitalnim putem.

Cilj je osigurati najmanje milijardu eura dodatnih ulaganja u istraživanje i razvoj.