Područje Pokupskog danas se snažno treslo. Prije 111 godina tamo je bio jedan od najpoznatijih potresa u Hrvatskoj
U listopadu 1909. dogodio se potres procjenjen oko 6 po Richteru
Ubrzo nakon jutrošnjeg potresa koji je prema informacijama hrvatskih seizmologa bio jačine 5.0 po Richteru, Krešimir Kuk iz zagrebačkog Zavoda javio se u Jutarnju kroniku Hrvatskog radija. “Epicentar je bio 50-tak kilometara južno od Zagreba, sjeveroistočno od Gline, dakle na području Pokupskog, kazao je”. Kuk je podsjetio kako su jači udari već zabilježni na tom području.
Prema povijesnim izvorima, veliki potres koji je spomenuo zagrebački seizmolog, dogodio se 1909. godine. Tada je, 8. listopada, epicentar bio 40-ak km jugoistočno od Zagreba blizu Pokupskoga, gdje je procijenjen intenzitet od VIII stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Tada još nije bio Richterove, no prema kasnijim istraživanja, procijenjena magnituda bila je oko 6 stupnjeva.
Epohalno otkriće
“Znatno su bile oštećene zgrade od cigle i kamena, dok na hrastovim kućama nije bilo veće štete. Potres se jako osjetio i u Zagrebu gdje je bilo porušenih dimnjaka”, piše na stranicama Geofizičkog odsjeka. Tijekom 1909. i 1910. godine, ovo je područje pogodilo još pet jakih podrhtavanja tla.
Velikim potresom iz 1909. intenzivno se bavio čuveni Andrija Mohorovičić koji je uskoro došao do epohalnog otkrića. Ustanovio je kako Zemlja nije u cijelom svom presjeku jednako građena, nego je slojevita, te da potresi nastaju pomicanjem velikih ploča. Godine 1910. utvrdio je Mohorovičićev diskontinuitet, zvan i Moho; granicu između Zemljine kore i plašta u kojoj se skokovito mijenja brzina potresnih valova.