Nekad je nužno odabrati stranu

Podsjećamo na 9 znakovitih izjava koje je šef povjerenstva za prošlost dao u svom intervjuu za Telegram

Akademik Kusić u rujnu 2015. dao je veliki intervju za Telegram

16.09.2015. zagreb, HAZU, zvonko kusic, foto sasa cetkovic
FOTO: Saša Ćetković

Vlada je na današnjoj sjednici osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Radi se o ranije najavljivanom vijeću čija će zadaća biti izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću te preporuka pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima.

Na čelo vijeća postavljen je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. Akademik Kusić je u rujnu 2015. imao veliki i prilično otvoreni istup u Telegramu. Tom prilikom govorio je i o svojim stavovima koji će sigurno biti tema rasprava Vijeća na čijem se čelu od danas nalazi. Izvukli smo nekoliko najznakovitijih izjava.

1. ‘Pozdrav Za dom spremni potpuno je neprimjeren’

“Pozdrav Za dom spremni potpuno je neprimjeren, ponajprije zato što on simbolizira režim koji je, za vrijeme Drugog svjetskog rata, službeno objavio rasne i druge zakonske odredbe koje su proizvele tragične posljedice za znatan dio stanovništva Nezavisne Države Hrvatske. Drugim riječima, taj je pozdrav povezan s programom nacionalnih i rasnih progona. I kao predsjednik ove ključne nacionalne ustanove, kao javna ličnost i sasvim osobno, osuđujem svaki pokušaj da se današnja Republika Hrvatska, koja, nakon osamostaljenja, razvija demokratske institucije, na bilo koji način poveže s razdobljem kad su počinjeni najveći ratni zločini u povijesti.”

2. ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu povezujemo sa strahovitom represijom’

“Akademija je institucija svih građana, a svjetonazori nisu znanstvena ni spoznajna kategorija već emotivna i afektivna i te teme nas iscrpljuju. U svom sam odgovoru rekao da smatram da bi danas i pozdrav Smrt fašizmu – sloboda narodu bio također neprihvatljiv jer ga povezujemo sa strahovitom represijom koju je bio uveo komunistički režim prvih godina nakon svršetka Drugoga svjetskog rata.”

3. O razlikama između ustaškog i komunističkog režima

“Dakle, iako je između fašističkog i komunističkog režima bilo razlika, u suvremenoj demokraciji 21. stoljeća nema mjesta ni za jedan ni za drugi totalitarni režim pa je stoga neprihvatljivo korištenje njihovih službenih simbola, parola i pozdrava, a kamoli njihovo uvođenje u službenu upotrebu.”

4. Je li antifašizam temelj RH i cijele poslijeratne Europe?

“Apsolutno jest. To je tekovina cijele Europe. Svakako bih tu dodao i Domovinski rat i stvaranje hrvatske države nakon tisuću godina. Mi smo privilegirana generacija koja je to doživjela. Tu vidim pomirbu koja je jako važna za jednu naciju.”

5. ‘Pomirba bi trebala značiti zajedništvo potomaka ustaša i komunista’

“Pomirba, kako ju je shvaćao i predsjednik Franjo Tuđman, trebala bi značiti ne mirenje fašizma, odnosno ustaštva i komunizma kao ideologija, niti njihovih nekadašnjih pripadnika, nego zajedništvo potomaka nekadašnjih ustaša i komunista, te onih koji nisu pripadali ni jednima ni drugima, na projektu izgradnje moderne i napredne Hrvatske i suočavanja sa suvremenim izazovima i problemima. Takvo zajedništvo potomaka nekad sukobljenih strana već smo imali u doba Domovinskog rata kad su svi oni sudjelovali u obrani Hrvatske kao svoje domovine.”

6. ‘Podjele treba ostaviti u prošlosti’

“Povijesne sukobe i podjele treba ostaviti u prošlosti, tako da pomirba ne bi trebala značiti relativizaciju niti ustaškog niti komunističkog režima, a još manje opravdanje njihovih zločina. Onaj tko to čini ne razumije što znači pomirba i samo unosi dodatne podjele u već ionako podijeljeno hrvatsko društvo.'”

7. Revitalizacija ustaštva u hrvatskom društvu

“Mislim da je to medijski predimenzionirano. Postoji teza da je demantij pola priznanja, dakle, čim se reagira na nešto, to time dobiva na pozornosti. Ne mislim da to ima velikog značenja u društvu. Nemam takav osjećaj. Takve bi tendencije, kada se pojave, trebalo ignorirati.”

8. ‘Zemlja smo poremećenih kriterija i mnogih apsurda’

“U krizi rastu nepromišljenost, radikalne ideje, demagogija, populizam i mobilizacija najlošijih u društvu. Zemlja smo poremećenih kriterija, vrijednosnog kaosa i mnogih apsurda. Neprovedive radikalne ideje usporavaju prave promjene. Vjerojatno bi rješenja aktualnih društvenih i gospodarskih pitanja različitih političkih stranaka bila vrlo slična, ali zbog naravi pluralističke demokracije svaka stranka osporava postavke rivala. Karakteristično je i to da kad neka stranka ode u oporbu tada osporava poteze koje radi vlada, iako je iste i sama činila dok je bila na vlasti, kao i obratno.”

9. ‘Kod nas nema klasične ljevice i desnice’

Što se tiče ideoloških podjela, one možda u stvarnosti i nisu toliko izražene koliko se čini. Njih potenciraju stranke koje na ideološkim i svjetonazorskim temama žele mobilizirati svoje birače i time pokazati koliko su različite. Kod nas niti nema klasične ljevice i desnice kao u drugim zemljama. Čini se da su se ti pojmovi izmiješali i podjele na lijevo i desno kod nas su u velikoj mjeri vezane čak uz razdoblje Drugog svjetskog rata i nakon njega.