Poduzetnici koji su prodali skupi softver Gabrijeli Žalac pušteni su na slobodu
Prije dva dana iz istražnog zatvora izašla je i bivša ministrica, a jučer bivši šef SAFU
Iz istražnog zatvora danas izlaze i vlasnik tvrtke Ampelos Marko Jukić, koji je kako se sumnja u aferi softver nezakonito zaradio više od devet milijuna kuna, te Mladen Šimunac, njegov poslovni partner kojeg se tereti da mu je sredio unosan posao s Ministarstvom kojem je na čelu bila Gabrijela Žalac. Rješenje kojim im se ukida istražni zatvor doneseno je na Županijskom sudu u Zagrebu nakon što je europsko tužiteljstvo u aferi softver ispitalo sve svjedoke.
Jučer je, kako smo već javili, na slobodu pušten Tomislav Petric, bivši ravnatelj SAFU, agencije koja nadzire trošenje novca iz EU sredstava, a dan ranije iz Remetinca je izašla i sama Gabrijela Žalac. Svi su bili pritvoreni kako ne bi utjecali na svjedoke, odnosno na neki drugi način ometali istragu.
Slijedi li uskoro i optužnica?
Njih četvero uhićeni su prije dva mjeseca zbog sumnje da su izvukli gotovo 10 milijuna kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Naime, europsko tužiteljstvo tvrdi da je softver koji je naručila Gabrijela Žalac toliko preplaćen. Stvarna vrijednost mu je, prema navodima vještaka, bila oko dva milijuna kuna, a ministarstvo ga je platilo oko 13 milijuna kuna.
Hoće li sada u ovom relativno jednostavnom slučaju europsko tužiteljstvo podići i optužnicu, odnosno kada će zaključiti istragu, u ovom trenutku nije poznato.
Telegramovo otkriće iz 2019.
Koliko je plaćen sporni softver Telegram je otkrio još sredinom 2019., no iako je USKOK tada provodio izvide nije došao do zaključka da bi se tu moglo raditi o kaznenom djelu. Ipak, istragu je lani pokrenulo europsko tužiteljstvo kojem je OLAF, europski ured za borbu protiv prijevara, proslijedio informacije o sumnjivom softveru što ih je dobio od Telegramovog novinara Andreja Dimitrijevića.
Naknadno će nadzor DORH-a zaključiti da USKOK nije pogriješio niti se radilo o zataškavanju afere u vladi Andreja Plenkovića, već je u pitanju bila procjena tužiteljstva, odnosno pravno mišljenje da se u slučaju softver ne nazire kazneno djelo.