Vuk Vuković predlaže da država objavljuje na što se troši novac iz proračuna; sažeo je u 7 točaka
Iz Glasa poduzetnika su odgovorili GONG-u koji traži da država objavi kojim poduzetnicima daje novac
Udruga Gong jučer je od Vlade zatražila da svaki mjesec objavljuje popis poslodavaca korisnika mjere COVID-19, ukupne iznose potpora i broj radnika za koje se mjera koristi jer to smatra najboljim osiguračem protiv moguće zlouporabe sredstava.
Danas je stigao odgovor udruge Glas poduzetnika, koji je objavio ekonomski analitičar Vuk Vuković. Iz Glasa poduzetnika slažu se sa svim prijedlozima GONG-a, piše Vuković, i predlažu da se ode „par koraka dalje“.
Svoje zamisli prezentirali su kroz sedam mjera koje prenosimo u cijelosti:
1. Objava podataka koje firme su dobile sredstva i koliko su dobile kroz Vladin paket mjera.
Implementira: Fina
2. Objava podataka koliko su banke izložene sa plasmanima prema dijelu ekonomije koji je zatvoren i građanima koji trenutno nemaju nikakav prihod – čisto da bude jasno kolika je izloženost bankarskog sustava i koliko banke mogu podnijeti teret krize.
Bilo bi dobro dobiti na uvid i stres testove koje HNB radi u okviru različitih scenarija (koliko će trajat kriza, troškovi u slučaju moratorija na 3 mjeseca, na 6 mjeseci, na 12 mjeseci, itd.).
Implementira: HNB
3. Objava projekcija Ministarstva financija o proračunskim prihodima i rashodima tokom 2020., o očekivanom deficitu, o planu zaduživanja. Nešto poput ovoga kako se to radi u UK: https://obr.uk/coronavirus-reference-scenario
Implementira: Ministarstvo financija
4. Potpuna transparentnost proračuna svih jedinica lokalne samouprave (JLS), što znači svaki račun: ručkovi, dnevnice, bruto plaće svih zaposlenih u lokalnoj jedinici, svaka javna nabava!
BITNO: potpunu transparetnost proračuna u RH imaju tek 4 jedinice, ona nije isto što i otvorenost, evo koja je razlika: https://transparentor.org/wp-content/uploads/2020/02/Razlika_izmedu_otvorenosti_transparentnosti.pdf
(disclaimer: ja ovo radim kao projekt kroz firmu i institut i implementirali smo rješenje u Bjelovaru i Omišalju, a bit će i u nekim drugim gradovima i općinama. Osim nas to su implementirali i u Svetoj Nedelji i u Zlataru. Cilj nam je bio sa projektom pokrenut lavinu pritiska javnosti i postaviti standard što se sve mora objaviti. Nakon toga izlazimo iz priče i nek država to radi sama. Ovo nam je feel good projekt, profit nula, plaćamo samo cijenu rada).
Implementira: JLS pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor
5. Potpuna transparentnost, na identičan način kao i za JLS-ove, središnjeg državnog proračuna: sva ministarstva, sve agencije, državni uredi, HZZO, HZMO, apsolutno sva tijela javne vlasti koja žive od proračuna.
Implementira: Sva tijela javne vlasti pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor
6. Potpuna transparentnost, na identičan način kao i za JLS-ove, za sve javne firme u Hrvatskoj, pogotovo one koje služe za uhljebljivanje političkih kadrova (Holding, HAC, HEP, HŽ, itd.) i sve izvanproračunske korisnike koje se financiraju od parafiskalnih nameta (komore, Hrvatske Vode, ZAMP, turističke zajednice, sportske organizacije, itd.).
Implementira: svaka javna firma i svaki izvanproračunski korisnik pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor.
7. Objava računa svih udruga i NGO sektora koji se financiraju iz državnog proračuna, barem za namjensku potrošnju sredstava koja su dobila iz proračuna.
Implementira: svaka udruga koja je dobila sredstva od države pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor
“Transparentnost je nešto za što se apsolutno vrijedi boriti. Ona je prvi korak, nužni uvjet, u borbi protiv korupcije, nepotizma i neefikasnog trošenja javnog novca. Jer kad radite nešto pod budnim okom javnosti, motivacija za muljanje naglo opada. Transparentnost je stoga prvi korak za ograničenje političke moći i poticanje odgovornosti. Želimo da Hrvatska 2.0 bude maksimalno digitalizirana i maksimalno transparentna država. To je preduvjet za reforme”, objasnio je Vuković što bi okupljeni u Glasu poduzetnika željeli postići ovom prijedlogom.