Nekad je nužno odabrati stranu

Poduzetnik kojem su korumpirani policajci dojavljivali informacije o istrazi mora u zatvor zbog utaje poreza

Zbog muljanja s porezom na dobit nepravomoćno je osuđen poduzetnik Miro Vrlja

FOTO: PIXSELL/Telegram

Poduzetnik Miro Vrlja, suvlasnik Kvaternik Plaze, osuđen je na sudu u Zagrebu, iako su istragu protiv njega i njegove tvrtke pokušali minirati korumpirani policajci koji su prodavali povjerljive informacije iz tajnih istraga. Vrlja je nepravomoćno kažnjen jer je prevario Poreznu upravu i državni proračun oštetio za 2,4 milijuna kuna. Nepravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora. Od toga bi, ako presuda postane pravomoćna, u zatvoru trebao provesti godinu dana, dok mu je preostalih godinu dana uvjetovano na rok od četiri godine.

U njegov slučaj još na početku službene istrage umiješali su se korumpirani policajci i trgovci informacijama predvođeni Vladom Rajićem, Igorom Mlinarom, Josipom Petrovićem i Rudolfom Krpinom.

Kako su prodavane tajne informacije

Aferu s prodajom informacija iz tajnih istraga Telegram je do sada detaljno pratio. Prilično je poražavajuće da do sudskog epiloga, iako je prošlo gotovo šest godina od početka rasplitanja tog slučaja, još nije došlo. Istražitelji su, u međuvremenu, ipak supjeli prikupiti dokaze protiv Vrlje te ga optužiti u zasebnom procesu.

Razmjeri štete učinjene trgovinom povjerljivim informacijama kroz nevjerojatnu spregu kriminala i politike teško da će ikada biti do kraja utvrđeni. Pune dvije godine, naime, policijski inspektori koji su bili zaduženi za najosjetljivije istrage zlorabili su svoje pozicije.

Prema sumnjama USKOK-a, zainteresiranim političarima, mafijašima i poduzetnicima prodavali su informacije o Ivi Sanaderu, Milanu Bandiću, Hrvoju Petraču, narkobiznisu, kao i osjetljivim slučajevima poput afere u HAC-u, Badelu, Jadran filmu, HEP-u… Jedna od istraga što su ju pokušali minirati bila je i ona protiv Vrlje.

Vrlja je, kaže sud, utajio porez na dobit

Evo za što je Vrlja sada ipak osuđen. Prema nepravomoćnoj presudi, tadašnji vlasnik Hreljin gradnje je 2007. godine, nakon što je kupio zemljište na trasi autoceste Zagreb-Rijeka, te ga preprodao OMV-u za gradnju benzinske postaje, prevario državu za 2,4 milijuna kuna poreza.

Naime, na poslu s prodajom zemljišta te je godine zaradio nešto više od 13 milijuna kuna, no da umanji dobit, 12,1 milijun prebacio je s računa svoje firme Hreljin gradnja na račun tvrtke Plebs d.o.o. Novac je uplaćen na osnovu ugovora o poslovnoj suradnji koji je, kako će se kasnije ispostaviti, bio fiktivan.

Hreljin gradnja zato je platila 2,4 milijuna kuna poreza na dobit manje. Za taj isti iznos, prema nepravomoćnoj presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, oštećen je državni proračun.

Dobio na vrijeme iformaciju o istrazi

Kada su istražitelji još 2012. godine počeli provjeravati poslovanje Hreljin gradnje naišli su, doznat će se kasnije, na ozbiljne prepreke. Naime, skupina korumpiranih policajca prodavala je informacije o tajnim istragama, što je, kako u optužnici tvrdi USKOK, organizirao Vlado Rajić, kum likvidiranog Vinka Žuljevića Klice. Sasvim precizno, policijska službenica Andrea Kožić, koja je u to vrijeme bila upoznata s istraživanjem poslovanja Hreljin gradnje, otkrila je poteze policije i dokaze kojima se raspolagalo.

Uz to, svom kolegi, također optuženom Vjekoslavu Drniću javila je da će Kristina Krpina, supruga Rudolfa Krpine, koja je radila za Vrlju, tih dana biti pozvana na obavijesni razgovor. On je trebao uslijediti nakon poreznog nadzora na Vrljinim firmama, među kojima je bila i Hreljin gradnja. Drnić je tu informaciju proslijedio Krpini.

Vrlja: Ovo je montirani proces

Sam Vrlja tijekom suđenja tvrdio je da su mu Porezna uprava i policija montirali proces. Naime, u to vrijeme Porezna uprava mu je, kako je pojasnio, osporavala potraživanje od 23 milijuna kuna, odnosno povrat PDV-a što ga je inicirao još 2009. godine.

“Tada je nastala haranga na mene te su Državno odvjetništvo i policija pokazali tešku nesposobnost da nađu pravog krivca svaljujući sve ovo na moja leđa”, tvrdio je Vrlja uvjeravajući sud kako mu je tijekom organizacije otkupa zemljišta uz Autocestu Rijeka-Zagreb firma Plebs doista posudila 12,1 milijun kuna.

Taj novac je nakon realizacije posla, i nakon što je uzeo sto tisuća eura provizije od 13,8 milijuna kuna OMV-ove uplate, i vratio toj istoj firmi. Plebs je, prema Vrljinim riječima, vodio izvjesni Marijan Birkić. Njemu je vratio još jedan milijun kuna pozajmice, što ga je dobio preko posrednika. Međutim, ugovore za te pozajmice sudu nije mogao pokazati.

Nemoralna ponuda iz Porezne uprave?

“Moji problemi počeli su nakon što sam zatražio povrat PDV-a od države u ime drugih svojih firmi. Naime, ja sam državi platio preko 10 milijuna eura poreza, a tražio sam povrat PDV-a u iznosu od tri milijuna eura. Tada su počele optužbe protiv mene. Ponuđeno mi je da se moj dug prebije pa da me ne optuže, što nisam prihvatio. Za to imam i brojne svjedoke”, iznio je tešku optužbu na suđenju Vrlja.

Međutim, Općinski kazneni sud u Zagrebu nije mu povjerovao. Naime, ključna osoba koju je Vrlja spominjao, vlasnik firme Plebs Marijan Birkić, u međuvremenu je preminuo. Njegova supruga i odvjetnik Davor Galetović, koji je Vrlju upoznao s Birkićem, nisu znali detalje njihove suradnje.

Ključni iskaz nezaposlene kućanice

U prilog mu nije išla ni činjenica da je kratko prije nego što će na račun tvrtke Plebs Hreljin gradnja uplatiti 12,1 milijun kuna, direktoricom te firme postala nezaposlena kućanica iz BiH, izvjesna Derviša Huremović. Ona je u svom iskazu potvrdila da je samo fiktivno bila direktorica. Potpisala je dokumente što su joj ih donijeli neki “Josip i Ivana”, te prema njihovoj uputi i podigla cijeli taj iznos.

Novac je kasnije predala jednom starijem gospodinu, a gdje je tih 12,1 milijun kuna na kraju završio nije znala. Zato je sud ocijenio da je ugovor o suradnji između Plebsa i Hreljin gradnje bio fiktivan i da je Vrlji poslužio samo da izvuče novac te prevari Poreznu upravu. Poduzetnik je na ovu presudu već uložio žalbu, a nezadovoljno je i tužiteljstvo jer mu odlukom suda nije oduzeta nezakonita imovinska korist od 2,4 milijuna kuna.