Poduzetnik za Telegram: 'Država nam je iznenada i bez logike stopirala milijunsko ulaganje. Kao da ne žele povući novac iz EU'
Zbog nove verzije nikad većeg EU natječaja, neke tvrtke su naprasno otpale jer je u poziv ugrađen nov restriktivan uvjet
Golemi natječaj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u kojem je za hrvatska poduzeća rezervirano nikad viših 1,9 milijardi kuna, od samog starta prate problemi: kako smo nedavno pisali, uvjeti natječaja bili su inicijalno postavljeni tako da bi stotine firmi naprosto izvisilo. Uopće ne bi mogle konkurirati za ova europska sredstva u okviru plana oporavka.
Krajem srpnja Ministarstvo je objavilo novu verziju natječaja u kojoj je broj prihvatljivih djelatnosti u prerađivačkom sektoru proširen sa sedam na 15. Time je broj tvrtki koje se mogu javiti značajno porastao, prema procjenama strukovnih udruženja, s 300-tinjak na 1200. Međutim, zbog nove verzije, neka poduzeća naprasno su otpala jer je u poziv sada ugrađen nov restriktivan uvjet.
Eliminacijski kriterij natječaja
Taj ih uvjet – kako tvrdi i iskusni konzultant s kojim smo ranije razgovarali – jednostavno izbacuje iz konkurencije. Radi se o kriteriju da prihvatljivi prijavitelji moraju imati udio troškova energije u ukupnom prihodu dva ili više posto u prošloj godini. Telegram je razgovarao s poduzetnikom čija se firma namjeravala javiti na natječaj. Dapače, za njega su se unaprijed pripremali, angažirali su već bili i projektanta i agenciju za EU fondove, a na kraju se za europski novac neće moći nadmetati. Razlog je spomenuti kriterij.
Tvrtka u kojoj radi naš sugovornik pripada građevinskom sektoru i u potpunosti je, kaže, usmjerena na tržište. “Ne oslanjamo se na poslove s državom, ni državnim tvrtkama, niti s jedinicama lokalne samouprave, nego se borimo na tržištu”, ističe poduzetnik s kojim smo razgovarali neslužbeno.
‘Htjeli smo krenuti na vrijeme’
Budući da se unaprijed znalo i najavljivalo da će poduzeća iz energetski intenzivnih djelatnosti imati priliku svoje investicije u tehnološka poboljšanja sufinancirati EU sredstvima, i firma našeg sugovornika počela se ranije pripremati za javljanje na natječaj. “Htjeli smo biti spremni i na vrijeme krenuti s pripremom papira”, kaže.
Namjera im je bila novcem, koji se dodjeljuje u okviru plana oporavka, sufinancirati ulaganja od oko 30 milijuna kuna u unapređenje proizvodnje i podizanje produktivnosti. “To je značajna investicija”, pojašnjava naš sugovornik, koja bi samostalno bila “dosta veliki zalogaj”, pogotovo u ovim nesigurnim vremenima. Zato im je natječaj Ministarstva bio itekako dobrodošao.
Bez problema s prvom verzijom
Krenuli su s pripremama dokumentacije, angažirali projektanta i konzultante, “sve da budemo korak ispred, kad natječaj krene, da znamo da ćemo stići na vrijeme”. Početkom srpnja poziv je objavljen, uz natječajne uvjete u koje su se, tvrdi, sasvim uklapali. Tada se, međutim, počelo govoriti da će se kriteriji mijenjati, kako bi se proširila lista prihvatljivih prijavitelja. U tome, naravno, nisu vidjeli nikakav problem, jer u tom trenutku nije bilo poznato da će to proširenje biti popraćeno i novim uvjetom, kojeg u inicijalnoj inačici poziva nije bilo.
Poduzetnici su se na natječaj trebali početi javljati u ponedjeljak, 1. kolovoza, ali je u petak – zadnji radni dan prije početka zaprimanja prijava – Ministarstvo objavilo da je poziv izmijenjen. Stigao je odmah i telefonski poziv iz agencije koju je firma angažirala, ali najprije s umirujućom porukom, da je sve u redu i da su još uvijek prihvatljivi.
‘Upravo više niste prihvatljivi’
“No, sat vremena kasnije, zovu me da kažu da imamo problem. Traže da im pošaljemo dokumentaciju o poslovanju za prošlu godinu, da provjere par podataka. Nazvali su ponovno za 15 minuta i kažu upravo više niste prihvatljivi”, prepričava naš sugovornik koji se pita zašto su uvjeti uopće mijenjani na ovaj način i “koja je to logika u poslovnom svijetu staviti trošak energije u omjer s prihodom”.
Konzultant za EU fondove, s kojim smo ranije razgovarali, prenio nam je slično iskustvo svojih kolega. Ističući da su inicijalno prihvatljive tvrtke već bile angažirale projektante i s njima potpisale ugovore, dodao je: “I sad zamislite situaciju kada ih, kao njihov konzultant, morate nazvati i javiti im da više nisu prihvatljivi na natječaju”.
‘Treba povući sve što se može’
Poduzetnik se, pak, pita “kome je u interesu na taj način ograničavati nekome prijavu na fondove EU, a sama ta Unija ne uvjetuje takve stvari? Pa da je to bio uvjet, onda bi bio i inicijalno u prvotnom tekstu natječaja…”. “Zar nije smisao”, nastavlja, “povući sve što se može iz fondova EU” jer je u tim fondovima, podsjeća, i naš novac.
“Svi smo mi već uplatili milijune u tu blagajnu da bi nas se sada ograničavalo da taj isti novac povučemo natrag. Na kraju priče čovjek ima osjećaj da se kažnjava sve one koji paze na svoje rashodovne strane, paze i okreću svaku kunu jer da imamo lošije rezultate bili bi prihvatljivi. Zaključak je očito – ako radiš dobro, nisi prihvatljiv…”.
S obzirom da se projekti, sada po novome, počinju zaprimati od 1. rujna, naš sugovornik se nada da još ima vremena da se “netko opameti”. Ako se to ne dogodi, njihova investicija, smatra, postaje upitna jer je situacija na tržištu, pogotovo građevinskom, veli, previše neizvjesna da bi se upuštali u kredit. Međutim, ako je suditi prema odgovorima strukovnih udruženja na Telegramove upite, popravka natječaja više neće biti.
HGK: ‘Iznijeli smo sve mogućnosti korekcije’
Pitali smo, naime, Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) i Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) zašto su pristali na restriktivan kriterij prilikom izmjene natječaja i hoće li, do 1. rujna, intervenirati prema Ministarstvu kako bi pomogli poduzećima koja više nisu prihvatljiva za europska sredstva. Iz HGK kažu kako je originalni poziv, prije izmjena, obuhvaćao “djelatnosti koje imaju intenzitet troškova energije u ukupnim prihodima 3 posto i više”.
Sve su mogućnosti korekcija poziva, dodaju, već proanalizirali i iznijeli u prvoj komunikaciji oko izmjena, s ciljem proširenja na što veći dio prerađivačke industrije. “Komisija dio prijedloga nije prihvatila te je u poziv uključen dio industrije koji ima 2 posto i više udjela troškova energije u ukupnim prihodima i na razini djelatnosti i na razini tvrtke”, poručuju iz HGK. Do zaključenja teksta, iz HUP-a nisu stigli odgovori na naša pitanja.