Pogubili ste se u procesima države protiv Todorića? Ovo su svi porazi i neshvatljivi propusti DORH-a

Kako biste lakše pratili što se uopće događa s ovom golemom aferom, izdvojili smo ključne momente o kojima i ovisi rasplet

05.11.2022., Zagreb - Ivica Todoric, bivsi vlasnik Agrokora.   Photo: Sasa Zinaja/NFOTO
FOTO: Sasa Zinaja/NFOTO

Afera Agrokor ušla je u svoju šestu godinu. Bila je sredina listopada 2017. kada je policija upala u Kulmerove dvore u potrazi za dokazima sumnjivog poslovanja, te nakon toga počela hapsiti suradnike Ivice Todorića. On se uspio na neko vrijeme skloniti u London, nakon što mu je država Lex Agrokorom oduzela posrnuli koncern.

Sve što se u međuvremenu događalo daje naslutiti da je tužiteljstvo u kazneni progon nekoć najmoćnijeg hrvatskog poduzetnika ušlo potpuno nespremno. Kako drugačije objasniti da su jedan proces već izgubili, dok se ostalima ne nazire početak. U istražnom zatvoru je završila i jedna od zamjenica iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu koja je radila baš na aferi Agrokor. Navodno je odavala informacije iz istrage.

Odvjetnik Fran Olujić, koji je dio braniteljskog tima, nedavno je izjavio kako mu se čini da niti jedna faza ovog postupka nije provedena zakonito. Kako biste lakše pratili što se uopće događa s ovom golemom aferom, izdvojili smo ključne momente o kojima i ovisi cijeli rasplet.

1. Slučaj Mali Agrokor

‘Malim Agrokorom’ kolokvijalno je nazvan postupak što je pokrenut protiv Todorića i troje suoptuženih zbog sumnje u izvlačenje 1,25 milijuna eura iz Agrokora preko lažnog konzultantskog posla s jednom švicarskom firmom.

Zašto je taj postupak izdvojen iz glavne afere nije sasvim jasno. Izvjesno je tek da su istražitelji vjerovali da imaju dovoljno dokaza da ga brže okončaju u zasebnoj proceduri.

Bilo kako bilo, u tom je slučaju Todorić, kao i ostali optužnici, oslobođen krivnje budući da je pred istražitelje obrana dovela svjedoka koji je potvrdio da je konzultantski posao uredno odrađen. Iako je to izjavio i u istrazi, tužiteljstvo je postupak nastavilo, da bi nakon što je ovaj konzultant sve ponovio i na glavnoj sudskoj raspravi uslijedila oslobađajuća presuda. Državi sada preostaje platiti troškove ovog propalog suđenja koji se još zbrajaju.

2. Slučaj Veliki Agrokor

Veliki Agrokor naziva se pak preostali, veći dio afere vezane za optužnicu koja Todorića i njegove ljude tereti za zloporabe u gospodarskom poslovanju, za što zakon predviđa kaznu do 10 godina zatvora. Optuženi su i za krivotvorenje isprava, prije svega financijskih izvještaja kojima su se, kako stoji u optužnici, lažno prikazivali financijski rezultati i položaj Agrokora d.d.

Na osnovu toga neosnovano je, tvrde tužitelji, isplaćivana dividenda. Novac je, sumnjaju, izvlačen i kroz troškove izlaska Agrokora na burzu, tzv. IPO. Prikazivani su kao službeni troškovi, a zapravo se, prema optužnici, radilo o privatnom trošenju novca Todorića i njegove obitelji. Šteta učinjena koncernu iznosi oko 1,2 milijarde kuna, odnosno oko 160 milijuna eura.

Međutim, ova faza procesa zapela je na samom početku. Optužnica već dvije i pol godine nije potvrđena, jednom je bila povučena, a zatim je obrana počela problematizirati provedeno financijsko vještačenje. To je ono vještačenje za koje je Vlada RH DORH-u dala dodatne milijune. Plaćeno je na kraju 8,6 milijuna kuna, odnosno 1,45 milijuna eura. Ako ne bude prihvaćeno, morat će se raditi ponovno, te ponovno platiti.

3. Je li vještak stvarno vještak?

Situacija je eskalirala prije par dana kada je Ismet Kamal, djelatnik KPMG Poljska na sudu izjavio kako on uopće nije sudski vještak. Ta njegova izjava nadovezala se na pismo koje je Županijskom sudu u Zagrebu stiglo iz same te tvrtke. Objasnili su da su oni konzorcij koji u svom sastavu ima više firmi, a ona koja je surađivala s hrvatskim DORH-om, uopće nije registrirana za vještačenja, niti je radila stvarnu reviziju Agrokorovog poslovanja.

Sasvim konkretno, radi se o KPMG Advisory sp.z koja se, kako je navedeno u pismu iz Poljske, ne bavi uslugama financijske revizije. Upravo s tom tvrtkom Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu sklopilo je 8. prosinca 2017. ugovor vrijedan 8,6 milijuna kuna.

U pismu je još pojašnjeno da ugovor nije obuhvaćao usluge financijske revizije, iz čega bi se moglo zaključiti da analiza poslovanja Agrokora koja je temelj optužnice zapravo nije relevantno vještačenje koje bi moglo biti prihvaćeno kao dokaz u ovom procesu. Hoće li ga sud prihvatiti ili ne tek treba biti odlučeno.

4. Financiranje mjenicama

I nakon što to suđenje možda jednog dana i započne, domaće pravosuđe odlučivat će o još jednoj optužnici podignutoj protiv Ivice Todorića – zbog sumnjivog financiranja Agrokora putem mjenica. Tu je optužnicu također sud jednom vraćao državnom odvjetništvu, a sada se čeka nova sjednica optužnog vijeća.

U tom postupku tužiteljstvo Todorića i još 22 osobe tereti da su preko mjenica i factoring društva prikriveno financirali Agrokor, pri čemu je pričinjena šteta od 18 milijardi kuna. Trajalo je to od početka 2010. do travnja 2017. kada je Todorić, unovčavajući mjenice 13 tvrtki s kojima je poslovno surađivao i koje su bile dobavljači Agrokora, financirao koncern.

Okrivljenici su, tvrdi tužiteljstvo, potpisivali ugovore o faktoringu i otkupu potraživanja kojima se u financijskim institucijama otkupljuju navedene mjenice. Dalje tvrde kako je u tim ugovorima bilo lažno navedeno da trinaest trgovačkih društava ima novčanu tražbinu prema Agrokoru, i to na temelju izdanih računa za prodanu robu ili obavljene usluge, za što su bile izdane mjenice koje se tim ugovorima otkupljuju. No to – navodi sada tužiteljstvo – “nije bila istina jer su sporne mjenice bile izdane na temelju ugovora koji su sklopljeni o financijskom zajmu, a ne o primljenoj robi”, zaključuje se u optužnici koja još uvijek nije potvrđena.

5. Odavanje tajni iz istrage

Paralelno s glavnim postupkom u aferi Agrokor vodi se i istraga protiv Mirele Alerić Puklin, bivše zamjenice u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Ona je prvotno radila na raskrinkavanju sumnji u kriminal u Agrokoru, ali je onda u studenome 2021. uhićena pod optužbom da je odavala tajne informacije iz postupka bliskoj Todorićevoj suradnici Piruški Canjugi.

Sumnja se i da joj je napisala jednu žalbu. Poveznica joj je bio suprug, Goran Puklin, poduzetnik koji također ima optužnicu. On je pak, kako su utvrdili istražitelji, u prijateljskom odnosu sa Zlatkom Canjugom, poznatim HDZ-ovcem, suprugom Piruške Canjuge.

USKOK tvrdi da je Canjuga od Puklina tražio da njegova supruga napravi sve kako bi se umanjila kaznena odgovornost Piruške Canjuge u tzv. slučaju mali Agrokor. To je onaj s početka teksta u kojem je donijeta oslobađajuća presuda.

6. Ali, ima toga još…

U slučaju Agrokor ne treba zaboraviti da je tužiteljstvo još krajem 2017. otvorilo istragu protiv Todorića zbog sumnje da je organizirao nezakonito financiranje Agrokora preko investicijskog fonda Nexus Private Equity Partneri i tvrtke Nexus ulaganja. Osim Todorića, istragom su tada bili obuhvaćeni i njegov sin Ivan Todorić, te predsjednik uprave Nexusa Marko Lesić i član uprave Krešimir Ružđak.

Todorići su navodno bili potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa da suprotno odgovarajućim zakonskim odredbama, bez znanja ulagača i protivno odluci Povjereničkog odbora daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstava bila strogo namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža. Do danas nema informacija što se s tom istragom dogodilo.

U međuvremenu je Todorić pokrenuo i arbitražu protiv Hrvatske u kojoj traži golemu odštetu na osnovu kršenja investicijskih pravila. Uvjeren je da će ju i dobiti.