Pojavila se teza da će nam BiH izručiti Mamića ako im damo sutkinju koja se skriva u Hrvatskoj; tko je ona uopće?

Lejla Fezlagić sutkinja je koja je u BiH ukrala imovinu Židova ubijenih u logorima

ZADNJA IZMJENA: svi 23, 2019

Zdravko Mamić pobjegao je iz Hrvatske u lipnju 2018. godine, dan uoči izricanja presude na Županijskom sudu u Osijeku, gdje je zbog izvlačenja 116 milijuna kuna iz Dinama osuđen na 6 i pol godina zatvora. Budući da je osuđen na kaznu dužu od pet godina, određen mu je istražni zatvor, no on je od tada nedostupan hrvatskom pravosuđ jer ima bosansko-hercegovačko državljanstvo, a BiH svoje državljane ne izručuje. Međutim, u utorak je potvrđena i druga optužnica protiv Mamića i ponovno mu je određen istražni zatvor što bi, ovoga puta ipak moglo rezultirati izručenjem. Mediji posljednjih dana spekuliraju kako bi, osim o odluci BiH suda, izručenje moglo ovisiti i o tome hoće li Hrvatska, za uzvrat, Bosni i Hercegovini izručiti Lejlu Fazlagić, bivšu sarajevsku sutkinju koja se skriva u Hrvatskoj. Evo pregleda slučaja.

1. Sud je potvrdio drugu optužnicu Uskoka

Optužno vijeće osječkog Županijskog suda u utorak je iz sedmog pokušaja potvrdilo drugu Uskokovu optužnicu protiv Mamića i još šestorice okrivljenika koje tužiteljstvo tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, Dinamo oštetili za oko 200 milijuna kuna. Na upit novinara što će biti s izručenjem Zdravka Mamića Hrvatskoj, zamjenik ravnateljice Uskoka Sven Mišković je odgovorio kako će se tražiti njegovo izručenje iz BiH sukladno sporazumu koji je Hrvatska potpisala s tom zemljom.

Glasnogovornik suda Mislav Rožac rekao je da procedura izručenja može početi ako Vrhovni sud potvrdi odluku o određivanju istražnog zatvora. Ta procedura ide preko Ministarstva pravosuđa, s obzirom na to da je optuženik na području druge države, rekao je Rožac, dodavši da će nakon potvrđivanja takve odluke biti potrebno raspisati i tjeralicu. Nije želio odgovoriti na pitanje kada bi se Mamića moglo vidjeti u Hrvatskoj, ocijenivši kako je to hipotetsko pitanje te da to ovisi o primjeni Sporazuma o izručenju koji postoji između Hrvatske i BiH. “BiH bi ga mogla izručiti, ako se bude držala tog sporazuma”, dodao je Rožac.

2. Bošnjaković najavio molbu za izručenje

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da će Ministarstvo pravosuđa uputiti zamolbu BiH za izručenje Mamića nakon što im osječki Županijski sud dostavi potrebnu dokumentaciju. Upitan kakva je daljnja procedura Bošnjaković je novinarima odgovorio da Ministarstvo pravosuđa prvo mora dobiti zahtjev za izručenje i dokumentaciju od suda u Osijeku, a nakon toga će uputiti zamolbu BiH za Mamićevo izručenje.

“Nakon toga je stvar na tijelima BiH. Njihov sud odlučuje jesu li ispunjeni formalni uvjeti za izručenje”, rekao je Bošnjaković napomenuvši da o odluci suda ovisi daljnja procedura, a konačnu odluku donosi ministar pravde BiH. Na pitanje postoje li sada uvjeti za izručenje u okviru sporazuma koji je Hrvatska potpisala s BiH, Bošnjaković je odgovorio kako će se sve vidjeti kada ministarstvo dobije dokumentaciju i pokrene proceduru.

3. Kako su nastali preduvjeti za izručenje Mamića?

Kao što smo napisali, nakon presude od šest i pol godina zatvora, bosansko-hercegovačko pravosuđe odbilo je Mamićevo izručenje, budući da odbjegli bivši čelnik Dinama ima državljanstvo BiH. Međutim, u ugovoru o izručenju između Hrvatske i BiH stoji da dvije zemlje vlastite državljane mogu izručiti u slučaju pravomoćno izrečene presude ili pak određenog istražnog zatvora i to kada je u pitanju organizirani kriminal, korupcija ili pranje novca. Uz to, izručenje vlastitih državljana moguće je i za druga teška kaznena djela za koja je propisana kazna duža od deset godina zatvora.

Ugovor vrijedi za kaznena djela počinjena nakon 2012., odnosno nakon što je sam ugovor počeo vrijediti. Prema drugoj, u utorak potvrđenoj optužnici, Mamiću se na teret stavlja da je bio vođa zločinačke grupe, i to od prosinca 2004. do prosinca 2015. godine. To kazneno djelo, odnosno organizirani kriminal, prema bilateralnom Ugovoru jedan je od preduvjeta za izručenje vlastitih državljana. Kako u optužnici stoji da je Mamić organizirao u zločinačko udruženje i nakon 2012., argument o retroaktivnoj primjeni ugovora više ne stoji. Detalje možete pročitati u ovoj analizi Telegramove Ane Raić Knežević.

4. Moguća zamjena za Fazlagić

Posljednjih dana u medijima se nagađa da bi Hrvatska i BiH mogle “zamijeniti” Mamića za bivšu sutkinju Općinskoga suda u Sarajevu, Lejlu Fazlagić. Susjedna država Fazlagić već tri godine traži zbog optužbi za korupciju, i to na osnovi istog sporazuma temeljem kojega Hrvatska sada traži izručenje Zdravka Mamića. Usprkos pravomoćnoj odluci Vrhovnoga suda donesenoj prije gotovo dvije godine, u kojoj stoji kako postoje sve pretpostavke da se Fazlagić izruči BiH, ministar Bošnjaković još uvijek nije potpisao odluku o izručenju.

Sada bi BiH mogla inzistirati na razmjeni bivše Fazlagić za Zdravka Mamića. Iz Ministarstva pravde BiH izjavili su kako odluku o tome postoje li pretpostavke za izručenje treba donijeti Sud BiH, a tek nakon toga definitivnu odluku o tome hoće li Mamić biti izručen Hrvatskoj može donijeti ministar pravde BiH, Josip Grubeša.

5. Tko je zapravo Lejla Fazaglić?

Osim optužnica zbog zloporabe ovlasti, pranja novca, krivotvorenja isprava i prijevara, zbog koje se Fazlagić već godinama od pravde skriva u Hrvatskoj, bivša sutkinja protuzakonito je prisvojila vrijednu imovinu židovskih obitelji čiji su članovi tijekom 2. svjetskog rata stradali u holokaustu. Prema navodima Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Fazlagić je krivotvorinama i prijevarama stekla nekretnine u središtu Sarajeva vrijedne gotovo 750 tisuća eura.

Ona je prvo na ime svoje pokojne bake prijevarom upisala vlasništvo nad četiri sedmine vrijedne zgrade koje je pripadala davno preminulom židovskom bračnom paru. Nakon toga Fazlagić je odlučila baku i formalno proglasiti mrtvom te pokrenuti ostavinsku raspravu, a potom nasljeđe uknjižiti na svog oca Fahrudina Fazlagića i to opet na temelju krivotvorene punomoći o zastupanju. Potom je krivotvorila potpise Židova ubijenih u ustaškim logorima kako bi dobila lažnu suglasnost za stjecanje vlasništva nad jednim tavanskim prostorom u središtu Sarajeva, kojega je potom prenamijenila u stan površine 87 četvornih metara vrijedan više od 100 tisuća eura.

Po istom modelu Fazlagić je iskoristila i identitet svoje majke Džemile Filipović, poginule 1988., kako bi na njeno ime preknjižila kuću u starogradskom naselju Alifakovac. Osim sarajevskih stanova do kojih su došli sumnjivim procesima, sutkinja i njen otac, kako prenosi CIN, imaju i vikendicu u Maloj Dubi na Makarskoj rivijeri, gdje ona trenutačno živi s kćeri. Fazlagić je u Hrvatskoj i suvlasnica apartmana u Malom Stonu na poluotoku Pelješcu. Fazlagić tvrdi kako je žrtva “montaže”. „Meni je čitav ovaj slučaj montiran i ja ću to dokazati. Ja ću se u svoje Sarajevo vratiti. Ja ću opet postati sutkinja“, kazala je Fazlagić za CIN.

Vedran Vrabec
Telegram autor
2315 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program