Pokrenuta je inicijativa da se Hrvatskoj, zbog mlaćenja migranata, oduzme EU novac. Koliko je to realno
Iz Europskog parlamenta traže od predsjednice Komisije da reagira na brutalno postupanje na granicama
Komisija, smatraju, treba pokrenuti postupak protiv Hrvatske, Poljske i Grčke (izrijekom navode te tri države) te traže da se sredstva iz EU proračuna, za financiranje mjera iz područja migracija i azila, uvjetuju nezavisnim mehanizmom nadzora na granicama. Drugim riječima, misle da državama, koje ne poštuju europska i međunarodna pravila na svojim granicama, treba uskratiti EU novac
Šest godina nakon velike izbjegličke krize, s vanjskih granica Europske unije ponovno učestalo stižu uznemirujuće vijesti. Na sjeveru kontinenta, na granici s Bjelorusijom, članice EU-a dižu bodljikavu žicu i najavljuju gradnju zidova kako bi spriječile dolazak migranta koje, smatraju, Lukašenkov režim namjerno usmjerava prema EU u znak odmazde zbog europskih sankcija. S granica dolaze i vijesti o stradavanju ljudi.
Višemjesečna međunarodna novinarska istraga, u kojoj su sudjelovale i kolege iz Hrvatske, dokazala je, pak, brutalno postupanje prema migrantima na granici Hrvatske i BiH i slične zabrinjavajuće prakse i na nekim drugim europskim granicama. U takvim okolnostima, pojačava se pritisak na Europsku komisiju da nešto poduzme – nešto više od strogih pogleda i oštrih riječi.
Što traže socijalisti
Europski socijalisti, druga najveća politička skupina u Europskom parlamentu, zatražila je od predsjednice Komisije Ursule von der Leyen konkretne poteze. Situacija na vanjskim granicama je „neodrživa“, napisali su u pismu koje je objavio Politico, a u kojem se vodstvo grupacije, potpisano pod dopis, osvrće i na mučni slučaj na hrvatskoj granici u koji su, kako je potvrdila Vlada, bili involvirani policajci.
Komisija, smatraju, treba pokrenuti postupak protiv Hrvatske, Poljske i Grčke (izrijekom navode te tri države) te traže da se sredstva iz EU proračuna, za financiranje mjera iz područja migracija i azila, uvjetuju nezavisnim mehanizmom nadzora na granicama. Drugim riječima, misle da državama, koje ne poštuju europska i međunarodna pravila na svojim granicama, treba uskratiti EU novac.
Deseci milijuna eura
O toj opciji Telegram je već pisao, nakon objave mučnih snimki. U zadnjih nekoliko godina Hrvatskoj je, prema našim izračunima, odobreno oko 110 milijuna eura za tzv. upravljanje granicom, što podrazumijeva nabavu opreme, obuku policajaca i tako dalje. U pismu socijalista i demokrata spominje se, pak, iznos od oko 177 milijuna eura od 2014. do danas.
Iz Komisije su već tada najavili da će istražiti kako je Hrvatska koristila dodijeljena sredstva te da, ako se utvrdi da su trošena na nezakonite radnje, može doći do suspenzije plaćanja, novčanih kazni ili zahtjeva za povrat novca. Može li, dakle, Hrvatska i na koji način biti sankcionirana?
Koje su moguće opcije?
Bude li smatrao nužnim, Bruxelles bi mogao pokrenuti klasičan postupak zbog povrede prava – koji u pismu spominju europski socijalisti i demokrati – koji se koristi kada se sumnja da zemlja članica ne poštuje pravo Europske unije. Međutim, radi se uglavnom o dugotrajnom postupku koji ima nekoliko faza, a najčešće završava tako da se država povinuje europskim pravilima i prije nego što sve skupa završi na EU sudu, s eventualnim novčanim kaznama.
Neka druga opcija, primjerice, pokretanje novog mehanizma vladavine prava protiv Hrvatske, u ovom trenutku djeluje prilično neizgledno. Riječ je o novoj, još u praksi neiskušanoj proceduri, čiju legalnost pred Sudom EU osporavaju Poljska i Mađarska, pa je zbog cijele te političke zavrzlame neizvjesno i kada će novi mehanizam uopće biti u primjeni.
Nezavisni nadzor granice
U svjetlu zahtjeva dijela eurozastupnika, bitno je napomenuti i da je u Hrvatskoj već uspostavljen neovisni mehanizam nadzora, kakav zaziva grupacija europskih socijalista. Dakle, ako bi isplata EU novca bila povezana s takvim mehanizmom, Hrvatska ga već ima.
Drugo je pitanje do koje će mjere taj mehanizam biti učinkovit, a s obzirom na to da terenske posjete moraju unaprijed biti najavljene, o čemu smo nedavno pisali. Ali u njegovom savjetodavnom odboru sudjeluju i predstavnici europskih institucija, poput granične agencije Frontexa, ureda za azil i agencije za temeljna prava pa zvuči sasvim nevjerojatno da bi Bruxelles doveo u pitanje njegovu djelotvornost.
Nadalje, ako bi protiv Hrvatske i bio pokrenut nekakav postupak, Vlada će tvrditi da se radi o pojedinačnim incidentima na granici koje hrvatske vlasti shvaćaju i istražuju ozbiljno, o čemu je nedavno govorila i europska povjerenica Ylva Johansson koja je bila vrlo zadovoljna sastankom s ministrom Davorom Božinovićem i reakcijom Vlade na uznemirujući izvještaj.
Pismo 12 članica EU
Treba imati na umu i širi politički kontekst u kojem se zadnjih tjedana u EU diskutira o politici prema migrantima. Prije desetak dana 12 država članica uputilo je zajedničko pismo u kojem se, među ostalim, predlaže da se europskim sredstvima financiraju fizičke barijere – pojednostavljeno, žice, ograde i zidovi – kako bi se „zaštitile vanjske granice“ EU-a. Takav prijedlog, pa još uz podršku tolikog broja zemalja (Hrvatska nije među njima) do prije nekoliko godina bio je nezamisliv.
Ako se, dakle, ne pojave novi uznemirujući dokazi o postupanju na granici, vrlo je izvjesno da će ovaj mučni slučaj, koji su dokumentirali novinari, proći bez težih posljedica za državne vlasti. Barem financijski. Politički? To bi moglo biti malo složenije pitanje.
Hrvatska Vlada, kako je poznato, želi što prije uvesti zemlju u Schengen, a to je politička odluka koju jednoglasno donose zemlje članice. Promjena vlasti u Njemačkoj i ulazak Zelenih u novu vladu pod vodstvom socijaldemokrata – o čemu se upravo pregovara – moglo bi, i zbog uznemirujućih izvještaja s granice, privremeno odgoditi planove Banskih dvora.