Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Pričali smo sa zastupnicima zašto je odbijeno izvješće pravobraniteljice; opet zbog ideologije, izgleda

Razgovarali smo za zastupnicima svih stranaka

ZADNJA IZMJENA: svi. 20, 2016
Foto: PIXSELL

Saborska većina odbila je danas izvješće o radu pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2015. godinu. Protiv izvješća glasalo je 63 zastupnika, 49 ih je bilo za, a četiri suzdržana.

Zastupnici Mosta glasali su bez stranačke stege. Iznenadio je HSLS koji je, iako je dio vladajuće Domoljubne koalicije, podržao izvješće.

Donosimo nekoliko najvažnijih stvari o pučkoj pravobraniteljici te značaju neizglasavanja njezina izvješća u Saboru. Razgovarali smo sa saborskim zastupnicima Domoljubne koalicije, Mosta, SDP-a i nacionalnih manjina koji su za Telegram iznijeli svoje viđenje današnjeg, neobičnog razvoja događaja u Saboru.

1. Koji je značaj pučkog pravobranitelja?

Pučki pravobranitelj središnje je tijelo za suzbijanje diskriminacije. Jedna od temeljnih uloga pučkog pravobranitelja promicanje je i zaštita ljudskih prava i sloboda.

Svi građani koji se, na bilo koji način, osjete diskriminirano i imaju pritužbe na nepravilnosti i nezakonitosti u radu državnih tijela, jedinica lokalne i područne samouprave, ili firmama u državnom vlasništvu, mogu svoju zaštitu potražiti u uredu pučkog pravobranitelja.

Isto tako, pučki pravobranitelj promatra stanje i ukazuje na adekvatnu zaštitu, surađuje s udrugama i međunarodnim organizacijama, a sve kako bi stvorila temelje za društvo jednakih prava i mogućnosti.

2. Kako se bira?

Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava te sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i aktima.
Bira ga Sabor na vrijeme od osam godina, s tim da postoji i mogućnost reizbora.

3. Tko može postati pravobranitelj?

Pučki pravobranitelj može postati osoba koja je završila pravni fakultet i ima 15 godina radnog iskustva. Ta osoba, stoji, mora biti istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled i zalaže se za promicanje ljudskih prava i sloboda, te ne smije biti član političke stranke.

4. Zašto je izvješće za 2015. palo u Saboru?

Već u jučerašnjim raspravama iz HDZ-a su žestoko kritizirali pravobraniteljicu Vidović jer joj je, kako su tvrdili, izvještaj ideološki obojen. Smatraju, nadalje, kako je neke pojave kršenja prava potpuno ignorirala. Ovim su potezom vladajući zapravo otvorili vrata za smjenu pravobraniteljice Vidović.

5. Što o odbijanju izvješća kaže zastupnik Domoljubne koalicije?

Potpredsjednik Sabora i predsjednik HSP AS Ivan Tepeš za Telegram je kratko prokomentirao rezultat današnjeg glasovanja.

“Na izvješće pravobraniteljice bilo je niz primjedbi od strane zastupnika Domoljubne koalicije, što se moglo čuti tijekom rasprave jučer i prekjučer pa stoga izvješće nije ni prihvaćeno,” rekao nam je Tepeš. O eventualnoj smjeni pravobraniteljice, kaže Tepeš, ništa ne zna. “S druge strane, nemam nikakvih informacija o bilo kakvoj smjeni pravobraniteljice Vidović.”

6. Što o tome kaže zastupnik Mosta?

Zastupnici Mosta glasali su po vlastitoj savjesti. Jedan od njih, Miro Bulj, za Telegram otkriva zašto je bio suzdržan. “U određenom dijelu ne slažem se s njenim radom ,ali nekim dijelovima sam zadovoljan,” rekao nam je Bulj.

“Glasanje je demokratski proces. Problem je i što nisu bili svi zastupnici, da su bili svi, možda bi rezultat bio drukčiji, nije bila velika razlika među onima koji su bili ‘za’ i ‘protiv.’ Mislim da bi bilo najbolje da svi glasaju po savjesti, kao mi u Mostu, a ne onako kako im stranka napiše,” kaže Bulj.

7. Što je razljutilo Radina?

Zastupnik Furio Radin odmah nakon rezultata glasanja pokazao je snažno nezadovoljstvo. “Ovo je zapravo atak na autonomiju pučke pravobraniteljice, na autonomiju te institucije. Vladajuća većina ima mnogo načina kako da se odnosi prema izvješću pravobraniteljice, može ga primjerice primiti na znanje. To bi značilo da se ne slaže s određenim dijelom, no poštuje autonomiju institucije. No, ako ga odbije to znači da ne poštuje autonomiju,” rekao je Radin za Telegram.

“Ja sam se digao odmah u Saboru, pokušao sam tražiti stanku, no to nije išlo i onda sam rekao kako je to nečuveno i da zapravo takvo nešto nije još viđeno. Prvi pučki pravobranitelj nije ništa radio pa je njegova ostavka iznuđena, to nije imalo veze sa strankama. Ali ovo je potpuno neprikladno, pravobraniteljica ima takav posao da mora biti kritična prema vlasti. Ovo je znak autoritarnosti, vladajući na ovaj način plaše,” smatra Radin i dodaje:

“Ovo je puno gore od smjene, rušiti ovo izvješće koje je plod rada, znači da su ljudska prava kako ih poima ova vlast drukčija od onoga kako ih poima pravobraniteljica i međunarodna zajednica.”

8. Što o svemu misli oporba?

SDP-ovi zastupnici podržali su izvješće pravobraniteljice. “Nečuveno je da Hrvatski sabor odbije izvješće Pučke pravobraniteljice. HDZ nastavlja napad na institucije koje štite ljudska prava i istovremeno krši ljudska prava, posebno nacionalnih manjina, ugrožava civilno društvo i slobodu medija,” rekao je SDP-ov zastupnik Željko Jovanović.

“Podsjećam, i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava je izrazito zabrinut zbog porasta etničke netolerancije govora, a upravo je on pohvalio rad naše pravobraniteljice i njene zaključke, pa se pitam kako će ovu poruku HDZ-a doživjeti Europa. Vladajući nas opet sramote,” zaključuje Jovanović.

Tajana Vlašić
Telegram autor
372 članka Više o autoru