Policija mijenja verzije, DORH šuti. Što dosad znamo o aferi Milijana Brkića i zataškavanju
Telegramova sudska izvjestiteljica Ana Raić Knežević rekonstruira vodeću aferu
U slučaju lažnih SMS-ova koji je prerastao u slučaj curenja informacija iz tajnih postupaka niz je nelogičnosti koje otvaraju sumnju u ozbiljno zataškavanje korupcije i paralelnog sustava u hrvatskom policijsko-obavještajno pravosudnom sustavu. Telegram donosi detalje koji su do sada poznati, ali i pitanja na koja još nitko nije dao konkretne odgovore.
1. Kako su pukle tajne policijske mjere?
Zasad je poznato da je početkom lipnja 2011. godine policija od nadležnog državnog odvjetništva, a izvjesno je da se radi o Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, zatražila provođenje tajnih mjera nad vlasnikom salona za masažu Nebojšom Perunovićem Pančom i Sarom Sikirić koja mu je pomagala u organiziranju prostitucije. Mjere tajnog nadzora naložio je sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu.
Međutim, vrlo brzo, do 20. lipnja te iste godine, mjere pucaju, odnosno osumnjičeni doznaju da ih se prisluškuje. Ipak, policija sredinom srpnja 2011. uspijeva uhititi Perunovića i Saru Sikirić. Već tada su se pojavile informacije da bi nekadašnji zamjenik ravnatelja policije Milijan Brkić morao biti osoba zbog koje je propao tajni nadzor Perunovića i njegove pomoćnice. Naime, u jednoj zagrebačkoj konobi navodno je sugerirao svojim prijateljima da se maknu iz društva prostitutki, jer su one pod tajnim mjerama. O toj Brkićevoj ulozi sada je Nacional objavio nekoliko detaljnih policijskih izvješća. Ona su napisana u srpnju 2011. godine
2. Što je policija napravila kad se pojavila osnovana sumnja da je Milijan Brkić kompromitirao istragu?
O probijenim mjerama nad Perunovićem i Sarom Sikirić policija, kako je jučer potvrđeno, izvještava nadležno državno odvjetništvo. Prva informacija da su mjere pukle iz policije je otišla još krajem lipnja 2011., priopćeno je jučer iz MUP-a.
No, odmah je u oči upalo da je informacija o kompromitiranim policijskim mjerama iz policije u tužiteljstvo upućena u lipnju 2011., a interne informacije su tadašnjem šefu kriminalističke policije Vitomiru Bijeliću stizale između 15. i 25. srpnja 2011. Dio medija objavio je danas neslužbene informacije iz DORH-a iz kojih bi proizlazilo da policija nije poslala nadležnom tužiteljstvu izvješća u kojima se spominje Milijan Brkić. Telegram, iako je precizno pitao koji su podaci upućeni iz policije DORH-u, odgovore tijekom jučerašnjeg dana nije dobio.
Danas se policija malo predomislila te je izvijestila javnost da je DORH i tijekom srpnja obavještavala o ovoj situaciji.
3. Čeka se odgovor glavnog državnog odvjetnika, a protiv gospodina Brkića tehnički i sad može biti pokrenut postupak
Uspjeli smo neslužbeno doznati da je glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić zatražio na uvid spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u kojem bi se trebala nalaziti ova policijska izvješća.
Glavni državni odvjetnik ima mogućnost preispitati postupanje tužiteljstva u slučaju curenja informacija 2011. godine. Ako ono nije bilo u skladu sa zakonom, odgovorni mogu biti sankcnionirani u okviru Zakona o Državnom odvjetništvu. Ukoliko pak utvrdi da i dalje proizlazi sumnja da je netko zlorabio svoj položaj i ovlasti, može nastaviti izvide budući da će zastara za ovo kazneno djelo nastupiti tek 2031. godine. Dakle, tehnički, protiv gospodina Brkića može i sad biti otvoren postupak.
4. Vrlo je izgledno da policija stvarno nije ni ispitala gospodina Brkića
Dakle, još sredinom srpnja 2011. i tadašnji načelnik uprave kriminalističke policije Vitomir Bijelić dobiva od šefa PNUSKOK-a Rijeka Bože Barbarića informaciju da su tajne mjere kompromitirane. Tome su priložena izvješća u kojima ispitane osobe spominju kako je inicijalna informacija o ovoj tajnoj operaciji došla od Milijana Brkića. Šef riječkog PNUSKOK-a navodi kako se sumnja da je počinjeno kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, te šalje Bijeliću sve prikupljene informacije.
Prema svemu sudeći, iz svega što dosad znamo proizlazi kako ni jedno tijelo nije ispitalo gospodina Brkića. Je li načelnik Bijelić ta izvješća proslijedio nadležnom državnom odvjetništvu također nije poznato. Naime, policija na upit Telegrama o tome nije precizno odgovorila.
5. Koga je uopće ispitao sudac istrage?
Kako danas piše Jutarnji list, tužiteljstvo je ipak pokrenulo postupak ne bi li provjerilo tko je odao informacije Sari Sikirić o tajnom praćenju. Postupak je pokrenut protiv nepoznate osobe, a sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu žurno je ispitao nekoliko svjedoka. Među njima je bila i Sara Sikirić. No, kako je završio taj dio postupka i kakva je odluka donijeta još uvijek nije javno poznato.
Sve ono što je policija doznala svojim radom moralo se kasnije pretvoriti u pravno valjane dokaze. Naime, ono što su svjedoci ispričali istražiteljima prije pokretanja kaznenog postupka nije relevantno, već je samo bitno što su svjedočili u formalnoj istrazi. Dakle, glavno je pitanje koga je uopće ispitao sudac istrage.
6. Suđenje organizatorima elitne prostitucije provedeno je ekspresno
Paralelno s ovim postupkom, dakle istraživanjem tko je kompromitirao tajne mjera protiv organizatora prostitucije, počelo je i suđenje akterima te afere Nebojši Perunoviću zvanom Pančo i Sari Sikirić. Iako se na početku nagađalo kako će kroz sudnicu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu proći brojni klijenti elitnih prostitutki koje su radile za Panču, to se nije dogodilo.
Naime, ne bi li se izbjeglo povlačenje poslovnih ljudi, sudaca, političara i gradskih čelnika, te drugih koji su koristili usluge prostitucije po sudu, Nebojša Perunović Pančo i Sara Sikirić ekspresno su osuđeni. Presuda im je izrečena već 26. kolovoza 2011. godine. Što znači da su glavni akteri već osuđeni dok se trebalo istraživati tko im je dojavio da ih policija istražuje. To je, u ono vrijeme, bio vjerojatno najbrže okončani sudski proces. Učinjeno je evidentno sve da se cijela priča ne proširi, odnosno da se zataška sve što bi moglo dodatno proizaći iz ovog slučaja.
Na ovaj slučaj elitne prostitucije i moguću ulogu koju je gospodin Brkić, kao bivši zamjenik ravnatelja policije i nekadašnji djelatnik SOA-e, imao u njemu podsjetio je ovaj tjedan Nacional objavivši službene policijske dokumente o kompromitiranim tajnim mjerama.
7. Gospodin Brkić mogao bi imati problema i zbog afere SMS
Informacije su objavljene nedugo nakon što je uhićen Franjo Varga, osumnjičen da je lažirao SMS-ove i dokumente za odbjeglog bivšeg šefa Dinama Zdravka Mamića. Naime, sam Varga nakon uhićenja priznao je da je ranije već surađivao s Milijanom Brkićem, a da mu se sprema uhićenje upozorio ga je Blaž Curić, Brkićev kum, koji je radio kao vozač ministra Tomislava Tolušića.
Protiv Varge je pokrenut postupak zbog sprječavanja dokazivanja, budući da je Mamić lažnu SMS-prepisku bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i jednog osječkog suca, priložio u sudski spis u procesu zbog izvlačenja 116 milijuna kuna iz Dinama. Pokušao je na osnovu te dokumentacije ishoditi odgodu objave presude, no zahtjev mu je sudsko vijeće odbilo.
8. Velika je mogućnost, nadalje, da će Brkića svjedoci još jače teretiti
Blaž Curić osumnjičen je pak da je Vargi dojavio da mu se sprema uhićenje, te da uništi sve dokaze koji bi ga mogli kompromitirati. Varga je vrlo brzo nakon te dojave zbilja uhićen i pritvoren.
Curić mu je informaciju o tajnom praćenju dojavio s broja mobitela koji je kupio samo za tu prigodu, no ipak je identificiran jer je njegov stalni broj mobitela identificiran u neposrednoj blizini ovog s kojeg je Varga dobio dojavu.
Odakle je Curić dobio informaciju o tajnoj istrazi protiv Varge trebalo bi biti predmet novog postupka. Kao što je poznato, protiv Curića USKOK ima četiri svjedoka. Oni bi, kako doznaje Telegram, trebali biti ispitani o njegovim odnosima s osobama od kojih je ovakvu povjerljivu informaciju mogao dobiti.
9. Zašto je MUP unutar 24 sata plasirao različite informacije u javnost?
Ni MUP ni DORH za sada ne potvrđuju da je ovakav postupak pokrenut. Nema još ni obrazloženja zašto je MUP promijenio priču u samo 24 sata, te nakon što je prvotno izvijestio da je u lipnju 2011. obavijestio DORH o kompromitiranim mjerama, danas obznanio da je informacija o tome otišla tužiteljstvu i u srpnju te iste godine.
U takvoj situaciji teško je nagađati hoće li uskoro biti otkriveno tko je i na koji način dostavio Blažu Curiću informaciju da se Franju Vargu prisluškuje i da mu se sprema uhićenje. Izvori iz samog tužiteljstva i policije uvjeravaju nas kako do dokaza kojima bi se potkrijepile te sumnje nije lako doći. No, s obzirom na ono što proizlazi iz Nacionalove dokumentacije, nije i nemoguće.
10. Brkić optužuje Nacional, oporba traži saborsko istražno povjerenstvo
Za to vrijeme gospodin Milijan Brkić još je uvijek potpredsjednik Hrvatskog sabora i jedna od ključnih figura u HDZ-u, posebno za mobilizaciju glasačkog tijela te stranke u BiH. Da bi protiv njega mogao biti pokrenut postupak tužiteljstvo bi moralo najprije od saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva zatražiti da mu se skine imunitet.
On pak negira svoju odgovornost nazivajući tekstove u Nacionalu reciklažom starih informacija, dok je njegov šef Andrej Plenković jučer izjavio kako očekuje da se sve do kraja istraži. SDP s ujedinjenom oporbom poziva pak na osnivanje saborskog istražnog povjerenstva, no HDZ-ov Branko Bačić prilično je siguran da do toga neće doći. Tvrdi da se saborsko istražno povjerenstvo ne može osnovati za slučajeve za koje se vodi sudski postupak.