Protekli tjedan vio je posvećen temama iz prošlosti i brojnim simboličkim datumima, od godišnjica Šuškove i Titove smrti, do proslave 80. godišnjice Bitke na Neretvi i Trnjanskih krijesova.
Imali smo i nikad čudniji 1. maj, u Beogradu i Srbiji dogodila su se dva užasavajuća zločina, Aleksandar Vučić i Albin Kurti očekivano nisu postigli nikakav dogovor oko Zajednice srpskih opština, Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je godišnje nagrade, u Bosni i Hercegovini se nije stišala atmosfera histerije nakon imenovanja nove Vlade Federacije, a Dragan Čović je kao jedini kandidat izabran za još jedan mandat na čelu HDZ-a, održani su i manjinski izbori, dok je u Splitu obilježen Sveti Duje.
Nikad čudniji 1. maj
Bio je ovo nikad čudniji prvi maj, budući da su sindikalne središnjice odlučile odustati od prosvjedne povorke, najavivši novi način rada, sugerirajući kako ne žele radnicima oduzimati taj zasluženi dan odmora, pa su umjesto toga otišli na Mirogoj i postavljali vijence braniteljima. Drugim riječima, u situaciji sve veće skupoće i pada standarda, ozbiljnog pitanja radnih prava stranih radnika i generalne nesigurnosti na svim poljima, sindikati su doveli do kraja proces samoukidanja koji je započet još početkom devedesetih. Tako da su od prvog maja ostali na kraju mali prosvjed Radničke fronte te grah u Maksimiru i na Marjanu. Ukratko, skoro pa ništa. Što je jedna od tužnijih vijesti tjedna.
Sastanak Vučića i Kurtija
Početak tjedna bio je rezerviran i za još jedan uzaludni sastanak između Aleksandra Vučića i Albina Kurtija, s temom formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu. Kurti je očekivano odbacio plan tamošnjih Srba, pod objašnjenjem da ne želi novu Republiku Srpsku, Vučić je na to manifestirao solidnu količinu rezignacije i bijesa, ali je ovaj put Kurti ponudio lukavu, pa i logičnu alternativu da Srbi dobiju povlašteni manjinski status kakvog imaju u Hrvatskoj, zaključujući kako protiv toga nitko nije imao ništa protiv u Srbiji. Ukratko, nakon svega još uvijek nismo ni korak bliže rješenju, a kad će se to dogoditi i hoće li uopće, nije poznato.
Šušak i snimka rušenja Starog mosta
Zanimljiva stvar dogodila se uz glorificirajuće obilježavanje 25. godišnjice smrti Gojka Šuška, uz svečanu akademiju od strane HDZ-a, laude umirovljenih generala na čelu s Gotovinom i svečanu marku Hrvatske pošte, danima reklamiranu u mainstream medijima. Ta ista Pošta je prije par mjeseci odbila tiskati i na jedan dan u samo jednoj poslovnici pustiti u prodaju žig posvećen 130. godišnjici Titovog rođenja, uz obrazloženje da je to bilo u svibnju i da su antifašisti zakasnili sa zahtjevom.
Naime, samo par dana nakon što smo odslušali uzdizanje Gojka Šuška u mit, mostarski Centar za mir otkrio je javnosti snimku rušenja Starog mosta u Mostaru, s položaja HVO-a i uz očito sudjelovanje Hrvatske vojske. Što sve treba upisati u nasljeđe Gojka Šuška, samo o tome ništa nismo čuli na akademiji. Jednako kao što nikad nismo čuli odgovor na pitanje koja je razlika između granatiranja Dubrovnika i rušenja Starog mosta u Mostaru?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tito i bitka na Neretvi
Dan nakon Šuškove, u Kumrovcu je kao i uvijek obilježena godišnjica Titove smrti, od koje je prošlo točno 43 godine, odnosno isti broj godina koliko je proveo na čelu partije. Što je izgleda još uvijek nedovoljno za objektivno i nestrastveno sagledavanje njegovog nasljeđa. Krajem tjedna u Jablanici je masovno obilježena i 80. godišnjica prijelomne Bitke na Neretvi, koja je umnogome nagovijestila da će partizani pobijediti u ratu.
I to uz prisustvo novog premijera Federacije BiH i primjetnu šutnju u većini medija u Hrvatskoj. U Zagrebu su pak, uz prisustvo gradonačelnika Tomaševića i njegovih zamjenika, održani Trnjanski krijesovi koji su na neki način sada postali i službeni, uz obećanje gradonačelnika o tome da će ukloniti preostale ulice nazvane po ustaškim dužnosnicima.
Čović opet na čelu HDZ-a BiH
Kad smo već kod Bosne i Hercegovine, histerija povodom imenovanja nove Vlade još se uvijek nije smirila, a vrhunac je doživjela s objavom ranije spomenute snimke, kao i reakcijom federalne vlade na užasan zločin u Beogradu, koja je proglasila tri dana žalosti. Što je izazvalo opći bijes sarajevskih nacionalista koji su pravednički prosvjedovali protiv suosjećanja jer Srbija nikad nije suosjećala s ubijenom djecom Sarajeva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Čiji dan je obilježen proteklog tjedna jednom loše režiranom i nepotrebnom masovkom uz sudjelovanje brojnih školaraca. Dragan Čović je pak još jednom dokazao da je HDZ preuzeo autentičnu praksu Saveza komunista, pa je tako još jednom izabran na čelo te stranke, bez protukandidata i s procesom kontroliranog pomlađivanja. HDZ BiH se zapravo nalazi u identičnoj situaciji kao partija osamdesetih. Riječ je o bezidejnoj stranci vlasti koja bi mogla izgubiti smisao, ali i glasove, kada konačno ostvari jedini programski cilj izmjene izbornog zakona i potvrde legitimnog predstavljanja.
U Splitu obilježen Sveti Duje
U Splitu su prošlog tjedna obilježeni Sveti Duje, dan grada, ali i godišnjica prosvjeda pred Banovinom, a glavna zvijezda bio je Zoran Milanović, koji je održao nekoliko govora ispunjenih općim populističkim mjestima, usputnim citiranjem Miljenka Smoje, nezaobilaznom patetikom i općenito viškom svega. Zbog čega je Ivica Puljak realno ostao u sjeni čitave priče, a samim Splićanima je sve to ionako nebitno. Bitna je fjera sama po sebi i tombula na Rivi i dobro je što je tako.
Dodijeljene nagrade HND-a
Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je povodom Dana medijskih sloboda nagrade za ovu godinu. I svaka je otišla u prave ruke. Od godišnje nagrade Nataši Božić Šarić, koja je proglašena novinarkom godine, preko posthumnih nagrada za životno djelo Mislavu Bagi i Vladimiru Matijaniću, do nagrada Ilku Ćimiću za internetsko novinarstvo i Telegramovoj Dori Kršul za istraživačko. Sve u svemu, novinarska struka je jedna od boljih u zemlji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dva masakra u Beogradu
Užas koji se dogodio u Beogradu pa ponovio u Mladenovcu i koji je prouzrokovao more bespotrebnih komentara i realno istraumatizirao čitavu regiju, na kraju je doveo do ostavke ministra obrazovanja Ružića, još jednom otvorio priliku Aleksandru Vučiću da bude u prvom planu i zagovara represiju, ali sve skupa još uvijek nije otklonilo ključni problem, mogućnosti osobnog naoružavanja i generalnog nasilja u društvu.
Manjinski izbori u Hrvatskoj
Na kraju tjedna, uz tradicionalno malu izlaznost, održani su manjinski izbori, koji nas kakvi god da bili, ipak podsjete da je zakon o manjinama jedan od progresivnijih i boljih koje imamo i da je razdoblje europskog poleta ipak ostavilo neki opipljivi trag.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Politička pozadina užasnih masakra u Srbiji: Vučić ih je iskoristio za sebe, bosanski nacionalisti za neshvatljiv potez
Dragan Markovina komentira najvažnije događaje proteklog tjedna
Prošli tjedan je bio posvećen temama iz prošlosti i simboličkim datumima. U susjedstvu užas i bezidejnost Čovićevog HDZ-a
Protekli tjedan vio je posvećen temama iz prošlosti i brojnim simboličkim datumima, od godišnjica Šuškove i Titove smrti, do proslave 80. godišnjice Bitke na Neretvi i Trnjanskih krijesova.
Imali smo i nikad čudniji 1. maj, u Beogradu i Srbiji dogodila su se dva užasavajuća zločina, Aleksandar Vučić i Albin Kurti očekivano nisu postigli nikakav dogovor oko Zajednice srpskih opština, Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je godišnje nagrade, u Bosni i Hercegovini se nije stišala atmosfera histerije nakon imenovanja nove Vlade Federacije, a Dragan Čović je kao jedini kandidat izabran za još jedan mandat na čelu HDZ-a, održani su i manjinski izbori, dok je u Splitu obilježen Sveti Duje.
Nikad čudniji 1. maj
Bio je ovo nikad čudniji prvi maj, budući da su sindikalne središnjice odlučile odustati od prosvjedne povorke, najavivši novi način rada, sugerirajući kako ne žele radnicima oduzimati taj zasluženi dan odmora, pa su umjesto toga otišli na Mirogoj i postavljali vijence braniteljima. Drugim riječima, u situaciji sve veće skupoće i pada standarda, ozbiljnog pitanja radnih prava stranih radnika i generalne nesigurnosti na svim poljima, sindikati su doveli do kraja proces samoukidanja koji je započet još početkom devedesetih. Tako da su od prvog maja ostali na kraju mali prosvjed Radničke fronte te grah u Maksimiru i na Marjanu. Ukratko, skoro pa ništa. Što je jedna od tužnijih vijesti tjedna.
Sastanak Vučića i Kurtija
Početak tjedna bio je rezerviran i za još jedan uzaludni sastanak između Aleksandra Vučića i Albina Kurtija, s temom formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu. Kurti je očekivano odbacio plan tamošnjih Srba, pod objašnjenjem da ne želi novu Republiku Srpsku, Vučić je na to manifestirao solidnu količinu rezignacije i bijesa, ali je ovaj put Kurti ponudio lukavu, pa i logičnu alternativu da Srbi dobiju povlašteni manjinski status kakvog imaju u Hrvatskoj, zaključujući kako protiv toga nitko nije imao ništa protiv u Srbiji. Ukratko, nakon svega još uvijek nismo ni korak bliže rješenju, a kad će se to dogoditi i hoće li uopće, nije poznato.
Šušak i snimka rušenja Starog mosta
Zanimljiva stvar dogodila se uz glorificirajuće obilježavanje 25. godišnjice smrti Gojka Šuška, uz svečanu akademiju od strane HDZ-a, laude umirovljenih generala na čelu s Gotovinom i svečanu marku Hrvatske pošte, danima reklamiranu u mainstream medijima. Ta ista Pošta je prije par mjeseci odbila tiskati i na jedan dan u samo jednoj poslovnici pustiti u prodaju žig posvećen 130. godišnjici Titovog rođenja, uz obrazloženje da je to bilo u svibnju i da su antifašisti zakasnili sa zahtjevom.
Naime, samo par dana nakon što smo odslušali uzdizanje Gojka Šuška u mit, mostarski Centar za mir otkrio je javnosti snimku rušenja Starog mosta u Mostaru, s položaja HVO-a i uz očito sudjelovanje Hrvatske vojske. Što sve treba upisati u nasljeđe Gojka Šuška, samo o tome ništa nismo čuli na akademiji. Jednako kao što nikad nismo čuli odgovor na pitanje koja je razlika između granatiranja Dubrovnika i rušenja Starog mosta u Mostaru?
Tito i bitka na Neretvi
Dan nakon Šuškove, u Kumrovcu je kao i uvijek obilježena godišnjica Titove smrti, od koje je prošlo točno 43 godine, odnosno isti broj godina koliko je proveo na čelu partije. Što je izgleda još uvijek nedovoljno za objektivno i nestrastveno sagledavanje njegovog nasljeđa. Krajem tjedna u Jablanici je masovno obilježena i 80. godišnjica prijelomne Bitke na Neretvi, koja je umnogome nagovijestila da će partizani pobijediti u ratu.
I to uz prisustvo novog premijera Federacije BiH i primjetnu šutnju u većini medija u Hrvatskoj. U Zagrebu su pak, uz prisustvo gradonačelnika Tomaševića i njegovih zamjenika, održani Trnjanski krijesovi koji su na neki način sada postali i službeni, uz obećanje gradonačelnika o tome da će ukloniti preostale ulice nazvane po ustaškim dužnosnicima.
Čović opet na čelu HDZ-a BiH
Kad smo već kod Bosne i Hercegovine, histerija povodom imenovanja nove Vlade još se uvijek nije smirila, a vrhunac je doživjela s objavom ranije spomenute snimke, kao i reakcijom federalne vlade na užasan zločin u Beogradu, koja je proglasila tri dana žalosti. Što je izazvalo opći bijes sarajevskih nacionalista koji su pravednički prosvjedovali protiv suosjećanja jer Srbija nikad nije suosjećala s ubijenom djecom Sarajeva.
Čiji dan je obilježen proteklog tjedna jednom loše režiranom i nepotrebnom masovkom uz sudjelovanje brojnih školaraca. Dragan Čović je pak još jednom dokazao da je HDZ preuzeo autentičnu praksu Saveza komunista, pa je tako još jednom izabran na čelo te stranke, bez protukandidata i s procesom kontroliranog pomlađivanja. HDZ BiH se zapravo nalazi u identičnoj situaciji kao partija osamdesetih. Riječ je o bezidejnoj stranci vlasti koja bi mogla izgubiti smisao, ali i glasove, kada konačno ostvari jedini programski cilj izmjene izbornog zakona i potvrde legitimnog predstavljanja.
U Splitu obilježen Sveti Duje
U Splitu su prošlog tjedna obilježeni Sveti Duje, dan grada, ali i godišnjica prosvjeda pred Banovinom, a glavna zvijezda bio je Zoran Milanović, koji je održao nekoliko govora ispunjenih općim populističkim mjestima, usputnim citiranjem Miljenka Smoje, nezaobilaznom patetikom i općenito viškom svega. Zbog čega je Ivica Puljak realno ostao u sjeni čitave priče, a samim Splićanima je sve to ionako nebitno. Bitna je fjera sama po sebi i tombula na Rivi i dobro je što je tako.
Dodijeljene nagrade HND-a
Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je povodom Dana medijskih sloboda nagrade za ovu godinu. I svaka je otišla u prave ruke. Od godišnje nagrade Nataši Božić Šarić, koja je proglašena novinarkom godine, preko posthumnih nagrada za životno djelo Mislavu Bagi i Vladimiru Matijaniću, do nagrada Ilku Ćimiću za internetsko novinarstvo i Telegramovoj Dori Kršul za istraživačko. Sve u svemu, novinarska struka je jedna od boljih u zemlji.
Dva masakra u Beogradu
Užas koji se dogodio u Beogradu pa ponovio u Mladenovcu i koji je prouzrokovao more bespotrebnih komentara i realno istraumatizirao čitavu regiju, na kraju je doveo do ostavke ministra obrazovanja Ružića, još jednom otvorio priliku Aleksandru Vučiću da bude u prvom planu i zagovara represiju, ali sve skupa još uvijek nije otklonilo ključni problem, mogućnosti osobnog naoružavanja i generalnog nasilja u društvu.
Manjinski izbori u Hrvatskoj
Na kraju tjedna, uz tradicionalno malu izlaznost, održani su manjinski izbori, koji nas kakvi god da bili, ipak podsjete da je zakon o manjinama jedan od progresivnijih i boljih koje imamo i da je razdoblje europskog poleta ipak ostavilo neki opipljivi trag.