Tri četvrtine hrvatskih maturanata smatra da NDH nije bila fašistička, a pola da je homoseksualnost bolest
Tek četvrtina maturanata zna da je hrvatski premijer Zoran Milanović
Čak polovica hrvatskih maturanata smatra da je homoseksualnost bolest, dok ih dvije trećine smatra da homoseksualne osobe ne bi u javnosti trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju.
Zabrinjavajuć je i podatak da tek 23 posto učenika završnih razreda srednjih škola smatra da je NDH bila fašistička tvorevina, dok ostali ili to ne misle ili nisu sigurni u to.
Rezultati su to istraživanja pod nazivom “Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj” koje su u travnju i svibnju na uzorku od 1.146 učenika proveli Institut za društvena istraživanja, GONG i Inicijativa GOOD, javlja Novi list.
Najlošiji Slavonci i Dalmatinci
Maturanti su pokazali solidno znanje iz poznavanja političkih pojmova kao što su trodioba vlasti, organizacija civilnog društva, dok ih polovica ne zna za pojam “opozicija,” a isto toliko i da je Ustav temeljni pravno-politički akt.
Informiranje maturantima nije jača strana, tek nešto više od četvrtine zna da se predsjednik Vlade zove Zoran Milanović, a tek polovica da je Hrvatska članica NATO-a od 2009.
Najbolje rezultate u poznavanju politike i informiranosti iskazali su učenici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, dok su najlošiji bili oni iz područja Slavonije i Dalmacije.
43 posto vjernici koji prihvaćaju sve što ih vjera uči
Što se tiče razlika po spolu, pokazano da učenice nešto bolje razumiju temeljne političke pojmove, dok su njihovi muški kolege bolje informirani.
Ono što je pozitivno je da mladi nisu nacionalno isključivi, pa im prijateljstvo s osobama druge rase, vjere ili nacije nije ništa neobično, čak 84 posto njih ne vidi ništa sporno u tome. Većina ih smatra i da je za državu dobro da u njoj žive ljudi različitih vjera, nacija i rasa.
Mladi su deklarirali i visok stupanj religioznosti – 43 posto ih kaže da su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što ih vjera uči, a još 25 posto deklarira se “običnim” vjernicima.
Razlika između gimnazija i strukovnih škola
Među mladima su ispitivani i stavovi o autoritarnosti. Većina ispitanika, dvije trećine, tvrdi da nema napretka bez poštovanja autoriteta u obitelji, školi i državi. Međutim, gotovo 60 posto se ne slaže s time da se vlasti i moćnima ne treba zamjerati,
Jedan od članova istraživačkog tima sveučilišni profesor Berto Šalaj za Novi list je komentirao kako je velika razlika u tome uočena između učenika gimnazija i trogodišnjih strukovnih škola kod kojih je zabilježen ozbiljan deficit političkog znanja i informiranosti.
Šalaj je upozorio da je u istraživanju stavova i vrijednosti u mnogim odgovorima visok postotak neodlučnih što ukazuje na nesigurnost maturanata.