Nekad je nužno odabrati stranu

Ponovno je podignuta optužnica protiv Todorića u aferi Agrokor

Sud bi trebao ispitati glavnog vještaka iz KPMG Poljska Ismeta Kamala

16.01.2020. Zagreb - Ivica Todoric odrzao je konferenciju za medije Photo: Igor Soban/PIXSELL
FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ponovno je podiglo optužnicu protiv Ivice Todorića i suoptuženih u aferi Agrokor. Tužiteljstvo sumnja da je malverzacijama koje su trajale od 2006. do ožujka 2017. koncern oštećen za 1,2 milijarde kuna. Od tog iznosa, tvrdi tužiteljstvo, Todorić je sebi zadržao 923.608.584 kune, dok je u njegovoj nizozemskoj firmi završilo preostalih 320.720.000 kuna.

I dok je lani u studenom službeno bilo objavljeno da se optužnica povlači jer je na njoj radila Mirela Alerić Puklin, zamjenica županijske državne odvjetnice koja je kasnije završila pod istragom zbog odavanja informacija upravo iz ‘slučaja Agrokor’, obrane okrivljenih bile su uvjerene da je povlačenje bilo manevar kojim se htjelo prikriti problematično financijsko vještačenje.

Što je problematično s vještačenjem?

U više navrata odvjetnici okrivljenih apostrofirali su kako je vještačenje, koje je DORH platio preko osam milijuna kuna, upitno jer ga je formalno radila tvrtka KPMG Poljska, no umjesto poljskih stručnjaka, financijsku analizu navodno su u najvećoj mjeri napravili ljudi iz hrvatske podružnice KPMG-a. Oni su pak surađivali i s privremenom upravom Agrokora, zbog čega se nametnulo pitanje mogućeg sukoba interesa.

Upravo zbog te sumnje Visoki kazneni sud lani je naložio da o cijelom poslu bude ispitan Ismet Kamal, vještak koji je potpisao financijski nalaz. Baš nakon te odluke Visokog kaznenog suda optužnica je povučena. Tužiteljstvo je navelo da želi dodatno razjasniti neke stvari. U međuvremenu je, doznajemo, ispitano više svjedoka.

Jutros je optužnica ponovno poslana na Županijski sud u Zagrebu.

Tko je sve optužen s Todorićem?

Osim Ivice Todorića optuženi su i njegovi sinovi Ante i Ivan, Ivan Crnjac i Tomislav Lučić, koji su bili financijski direktori u Agrokoru te članovi Uprave Ljerka Puljić, Piruška Canjuga, Mislav Galić, Damir Kuštrak, Marijan Alagušić, Alojzije Pandžić, Hrvoje Balent i Ivica Sertić. Optužnicom su obuhvaćeni i Olivio Discordia i Sanja Hrstić koji su bili zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly na čijim se revizorskim izvještajima temeljilo sumnjivo poslovanje Agrokora.

O detaljima optužnice već smo izvještavali. Todorića i njegove ljude tereti se za zloporabe u gospodarskom poslovanju, za što zakon predviđa kaznu do 10 godina zatvora. Optuženi su i za krivotvorenje isprava, prije svega financijskih izvještaja kojima su se, kako stoji u optužnici, lažno prikazivali financijski rezultati i položaj Agrokora d.d. Na osnovu toga neosnovano je, tvrde tužitelji, isplaćivana dividenda.

Godinama obmanjivali javnost

Tužiteljstvo je uvjereno da su čelni ljudi Agrokora znali da su pojedinačna godišnja financijska izvješća njihove kompanije sastavljena i prezentirana suprotno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Uz to, navode tužitelji, znali su i da ta izvješća nisu odražavala stvarne financijske rezultate poslovanja. Ipak, objavljivana su, te je Agrokor, stoji u optužnici, sve te godine obmanjivao i opću i gospodarsku javnost.

“Nesrazmjer između objavljenog u godišnjim financijskim izvješćima Agrokora d.d. za period od 2006. do 2015. te stvarnog stanja, mjerljiv je u milijardama kuna”, navode tužitelji.

Lažna izvješća teška milijarde

Tako je primjerice iz izvještaja za 2006. izostao prikaz kontinuiranog, kumuliranog gubitka od najmanje 474.664.000 kuna, dok je za 2015. u financijskom izvješću nedostajao taj gubitak koji je, prema optužnici, dosegao 5.579.836.000 kuna.

Agrokorova uprava, tvrdi tužiteljstvo, od 2010. skrivala je i svoje financijske obveze prema bankama i drugim firmama, kao i dugove što ih je prema kompaniji imao sam Ivica Todorić. Za to su, sumnja se, imali do 2016. isti obrazac – neposredno prije izrade završne bilance i objave financijskog izvješća za prethodnu godinu prenijeli su troškove redovnog poslovanja Agrokora s konta troškova na prijelazna konta imovine, odnosno tzv. konto ostalih potraživanja prema Ivici Todoriću.

Kako su skrivali stvarne dugove?

Istovremeno su na ta ista računovodstvena konta prebacivali kreditne obveze Agrokora prema bankama i drugim tvrtkama, te su zapravo nezakonito prebijali imovinu i obveze. Rezultat je bio taj da su bez osnova uvećavali rezultate u računu dobiti i gubitka Agrokora, te su prikrivani stvarni dugovi.

Tužiteljstvo vjeruje kako ima dokaze da do 31. prosinca 2015. nisu iskazani troškovi u ukupnom iznosu 2.149.140.722 kune. Te su malverzacije, prema optužnici, pokušali prikriti potpisavši Sporazum o snošenju mogućih negativnih efekata projekta IPO Agrokora d.d. Drugim riječima, neosnovana trošenja podveli su pod troškove izlaska Agrokora na međunarodno tržište kapitala.

Kako je Todorić kupovao dionice?

Potvrđeno je i da su optužnicom obuhvaćene sumnje prema kojima je Todorić, bez ulaganja vlastitih sredstava otkupio 12.811 povlaštenih dionica od Europske banke za obnovu i razvoj. Sto milijuna eura, koliko je platio te dionice pribavio je, tvrdi tužiteljstvo, zaduživanjem Agrokora i kreditnim aranžmanima poslovnih partnera.

Novac je trebao vratiti Agrokor, no to se, sumnja se, nikada nije dogodilo. Tužitelji su uvjereni da su i Todorić i njegova uprava sve to znali. Na ovome je Todorić navodno nezakonito zaradio 383.162.990 kuna, a za isti iznos oštećen je Agrokor.

Kako je kupio Kulmerove dvore?

Tužitelji vjeruju i da je Todorić Kulmerove dvore otkupio od Agrokora bez da je to platio vlastitim novcem. Naime, tvrde da je uzeo 122.800.000 kuna s Agrokorovog računa nakon što je Agrokor taj iznos dobio kao kredit u tadašnjoj Hypo Alpe Adria banci.

Kako bi pak kasnije prikrio taj nezakoniti posao s firmom Investco zaključio Predugovor o prodaji i prijenosu 9.695 redovnih dionica Agrokora za okvirnu cijenu od 360.000.000 kuna. Taj ugovor, međutim, nikada nije realiziran, već je ispalo da je Investco imao neke ranije dugove prema Agrokoru koji su riješeni cesijom. U konačnici je sve samo provedeno preko računa, a Todorić je postao vlasnik Kulmerovih dvora bez da je uložio vlastiti novac, tvrdi tužiteljstvo. Agrokor je, međutim, tim njegovim potezom oštećen za 127.476.000 kuna što ih je morao vratiti Hypo Alpe Adria banci, tvrdi tužiteljstvo.

Luksuzni život na račun Agrokora

Posljednja točka optužnice odnosi se na štetu što su ju Todorić i njegovi suradnici napravili Agrokoru i to kupujući odjeću, modne dodatke, oružje i preparirane životinje, te plaćajući uređenja svojih stanova i kuća, ljetovanja. zimovanja i safari putovanja novcem kompanije.

Uz to, Todorić si je navodno uzimao dividendu iz svoje tvrtke u Švicarskoj koja je, kako stoji u optužnici, trebala biti uplaćena Agrokoru. Od srpnja 2009. na ovaj je način Agrokor pretrpio štetu od 109.481.594 kune. Todoriću se, jer je bio čelnik obje firme, na teret stavlja da se za ovaj isti iznos okoristio.