Poplave aktivirale tempiranu ekološku bombu kod Koprivnice? Šefica Zavoda za javno zdravstvo: 'Zagađena voda će dospjeti svugdje'
Nadležno ministarstvo kaže da će Državni inspektorat provesti izvide
Koje su zapravo posljedice velikih poplava koje su pogodile općine uz Dravu još se neko vrijeme neće moći sa sigurnošću utvrditi, piše Glas Podravine. Kako navode, ekološki problemi mogli bi biti golemi, budući da postoji realna šansa da su zagađeni ne samo jezero Šoderica, već i okolni bunari, polja i rijeke.
Uzrok je, prema pisanju portala, bivša praonica vagona na Botovu, selu nedaleko od Koprivnice, što spominju kao “vjerojatno najzagađenije tlo na prostorima Hrvatske”. Riječ je, pišu, o “tempiranoj ekološkoj bombi”, čiji će se negativni efekti znati nakon što Zavod za javno zdravstvo provede uzorkovanje voda i tla. Tlo je, pišu dalje, natopljeno “enormnim količinama naftnih derivata i kojekakvim kemikalijama za vrijeme istjecanja Drave iz korita”.
Postoji realna mogućnost da je voda zatrovana
Izlijevanje opasnih tvari za portal je potvrdio načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić, još u trenutku kada je postavljao zečje nasipe uz Šodericu. “Dio praonice je pod vodom. To je još jedan od užasa koji nam se trenutno događa. Došlo je na naplatu to što su u Zagrebu više od desetljeća zanemarivali problem na koji stalno ukazujemo”, rekao je načelnik tada za portal, koji je kontaminirano tlo potvrdio i zračnim fotografijama s lokacije.
O tome gdje će kontaminirana voda u konačnici završiti, Glas Podravine pitao je ravnateljicu županijskog Zavoda za javno zdravstvo Draženku Vadlu. “Zagađena voda iz bivše praonice vagona dospjet će svugdje, a tek će analize voda pokazati pravo stanje stvari”, kaže Vadla i dodaje da uzorkovanje vode u ovom trenutku nema smisla jer situacija na terenu još uvijek nije sanirana, niti se voda povukla s pojedinih dijelova.
“Bojim se da je sezona kupanja na Šoderici za ovu godinu završena. Posebno upozoravam ljude koji imaju bunare da iz njih ne konzumiraju vodu s obzirom na to da tako mogu ugroziti svoje zdravlje. Još neko vrijeme nećemo znati jesu li i koliko zatrovani”, kaže Vadla i poručuje da će čim se ukaže adekvatan trenutak napraviti laboratorijske analize. Dio njih će, tumači, bio naručen iz Zagreba zbog mogućnosti da su kemikalije iz praonice vagona dospjele u vodu za piće i kupanje te da postoji realna vjerojatnost da su i okolna polja zatrovana.
HŽ se lopta s odgovornosti
Portal je upite godinama slao HŽ infrastrukturi i HŽ putničkom prijevozu, tražeći da im kažu trenutak kada će se Botovo sanirati, no oni su, prema pisanju Glasa Podravine, “prebacivali lopticu jedni drugima”.
“HŽ Cargo nije vlasnik niti zemljišta niti nekretnina na predmetnoj lokaciji pa se samim time u njegovom vlasništvu ne nalazi ni praonica vagona u kolodvoru Botovo. Htjeli bismo napomenuti da je praonica vagona u kolodvoru Botovo prestala s radom još 2002. godine te da HŽ Cargo koristi isključivo praonicu vagona u Slavonskom Brodu. Još 2006. godine sva imovina na toj lokaciji pripala je HŽ Infrastrukturi”, kaže HŽ Cargo pa dodaje da je prema Zakonu o zaštiti okoliša propisano da će troškove nastale onečišćenjem okoliša snosi onečišćivač.
No, Glas Podravine piše kako je HŽ Cargo jedini korisnik praonice te da zemljište na kojem se nalazi praonica pripada Republici Hrvatskoj te nije dano HŽ Infrastrukturi na upravljanje.
Što kaže ministarstvo?
Portal se potom obratio i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, s pitanjem tko je odgovoran za situaciju te kako je onečišćenje utjecalo na okoliš.
“Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. dan je pregled informacija o ‘crnoj točki’ lokaciji praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu. Obveza sanacije ove crne točke je na pravnom sljedniku onečišćivača. Podjelom trgovačkog društva onečišćivača osnovana su nova trgovačka društva među kojima je potrebno odrediti nadležnost za sanaciju, odnosno pravnog sljednika sanacije”, piše ministarstvo.
“Po pitanju sanacije potrebno je provesti dodatne istražne radove kako bi se utvrdila točna količina onečišćenog tla (šljunka i pijeska), vrsta i stupanj onečišćenja te procijenio opseg onečišćenja podzemnih voda te će se, po provedenim istražnim radovima, moći procijeniti iznos potreban za sanaciju. Državni inspektorat Republike Hrvatske, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o gospodarenju otpadom, nadležan je za poduzimanje radnji u svezi s navedenim, uključujući i utvrđivanje onečišćivača odnosno njegovog pravnog sljednika”, zaključuje ministarstvo u svom odgovoru.