Porezna je blokirala račun Uljanik plovidbe zbog duga prema 3. maju

Uljanik plovidba izvijestila je u ponedjeljak da joj je Porezna uprava blokirala račun radi naplate potraživanja koje ima prema 3. maj Brodogradilištu kojemu je pak Uljanik plovidba dužnik, no ona taj dug osporava.

U obavijesti Uljanik plovidbe na Zagrebačkoj burzi kaže se da joj je Porezna uprava danas, kao dužniku 3. maj Brodogradilišta po obvezama čije je postojanje predmet pokrenutog sudskog postupka i koje se tek imaju utvrditi, blokirala račun i to radi naplate potraživanja koje ima prema 3. maj Brodogradilištu kao dužniku poreznih i drugih javnih davanja.

Pod istragom zbog poslovnih aranžmana s 3. majem

U obavijesti se navodi kako će Uljanik plovidba “promptno poduzeti sve aktivnosti” potrebne za zaštitu svojih interesa i deblokadu poslovnih računa, u što je kraće mogućem roku. Ranije je Uljanik Plovidba izvijestila da je pod istragom zbog sumnje u nezakonitost u poslovnim aranžmanima koje je imala s 3. majem, no te sumnje u toj kompaniji smatraju neosnovanima.

Sumnje u nezakonitost zasnivaju se na sporazumu o suradnji na zajedničkoj provedbi projekta izgradnje četiri broda za domaće naručitelje u 3. maj Brodogradilištu, pri čemu je Uljanik plovidba potencijalno ostvarila navodno nepripadajuću imovinsku korist u ukupnom iznosu od 57,96 milijuna kuna.

Potražuju naknadu štete od 80 milijuna kuna

U Uljanik Plovidbi napominju da je istraga u odnosu na društvo kao pravnu osobu određena isključivo zato što je ista istraga određena protiv bivše odgovorne osobe u društvu i njezina je izravna posljedica. Naime, u “akciji Uljanik” privedeno je 12 osoba osumnjičenih za zloporabe u gospodarskom poslovanju i subvencijsku prijevaru, počinjene na štetu brodogradilišta u Puli i Rijeci i državnog proračuna, a među uhićenicima je i direktor Uljanik Plovidbe Dragutin Pavletić.

Uljanik Plovidba izričito osporava bilo kakvo navodno neosnovano stjecanje imovinske koristi u bilo kojem iznosu, navodeći da na temelju sporazuma s 3. majem zapravo potražuje naknadu štete u iznosu od 80,08 milijuna kuna.