Iako se nalazimo usred najvećeg globalnog pada ekonomije u posljednjih stotinjak godina, te se u drugom kvartalu u Hrvatskoj očekuje pad BDP-a od 20 do 25 posto, poreznicima nije jasno zašto i kako je došlo do pada prometa u kafićima i restoranima. To zapravo i ne čudi, jer kad je čovjek zaklonjen u sigurnosti javnog sektora i recesija mu je samo vijest iz medija, te ne mora strahovati od gubitka posla, a najgore što mu se može dogoditi jest da ostane bez božićnice, naravno da ne razumije zašto ljudi ne troše kao prije.
Mala pomoć oko analize pada prometa
Kako bi poreznoj upravi pomogli oko analize pada prometa u kafićima i restoranima, podsjetit ćemo ih na nekoliko brojki koje su možda zaboravili, a koje bi mogle utjecati na to da ljudi manje troše po restoranima i kafićima. Poreznici možda nisu primijetili da je turistička predsezona praktički propala, a da dobar dio prometa u ugostiteljstvu naprave upravo turisti i to strani, iz zemalja s većom kupovnom moći.
Prema podacima sustava eVisitor tijekom svibnja imali smo oko 45 tisuća dolazaka stranih turista što je pad od 98 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Što se tiče domaćih turista oni su imali nešto više od 41 tisuće dolazaka što je pad od 82 posto. Ukupno gledano, prošli mjesec imali smo 86 tisuća turističkih dolazaka što je 95 posto manje nego u svibnju prošle godine.
Broj nezaposlenih porastao za 23 tisuće
Također, mnogi su posljednjih nekoliko mjeseci ostali bez posla. Sredinom ožujka uoči obustave rada mnogih djelatnosti zbog suzbijanja epidemije koronavirusa na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je, kao nezaposleni, prijavljeno oko 135 tisuća osoba. Do početka lipnja taj se broj popeo na blizu 158 tisuća.
Prema tim podacima, u Hrvatskoj je 16. ožujka, dana koji HZZ smatra početkom koronakrize kada su počele masovnije prijave novonezaposlenih na burzu rada, bilo ukupno 134.717 nezaposlenih. Do 2. lipnja na burzi rada bile su prijavljene 157.772 nezaposlene osobe, što znači da je broj nezaposlenih porastao za 23 tisuće.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Brutalan pristup prema malim poduzetnicima
Osim onih koji su ostali bez posla, veliki broj radnika je na državnom minimalcu. Prema podacima za ožujak, oko 480 tisuća ljudi taj je mjesec primilo potporu za očuvanje radnih mjesta u iznosu od neto 4000 kuna. Dio njih, po isteku mjera, mogao bi ostati bez posla i ljudi su toga svjesni. Predviđanja su da bi do kraja godine nezaposlenost mogla ponovno premašiti 200 tisuća. U takvoj situaciji jasno je da svi opreznije troše, pa su i računi u kafićima i restoranima manji.
Porezna, a i ostale inspekcije oduvijek imaju prilično brutalan pristup prema malim poduzetnicima. Iako im se pred očima često događa milijunski kriminal – sjetimo se Agrokora – oni se bave time je li netko izdao račun za dvije kuglice sladoleda i ima li tri kune viška u blagajni. Ako imate kafić, štand ili pekaru, možete računati na stalne kontrole i brutalne kazne.
”Oni koji riktaju – znamo kako treba s njima. Od kažnjavanja, pa svega što treba u skladu sa zakonom napraviti. Nema s njima razgovora”, poručio je potencijalnim prekršiteljima ministar turizma Gari Cappelli, tako da ćemo vjerojatno i ovog ljeta gledati scene zatvaranja lokala, jedino se ove godine to neće događati pred očima brojnih turista, jer ih neće biti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poreznoj nije jasno zašto je pao promet u ugostiteljstvu. Možda zato što smo u najvećoj recesiji u 100 godina?
Zbog snažnog pada prometa u ugostiteljstvu i turizmu poreznici sumnjaju da mali poduzetnici naštimavaju promete
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će Porezna uprava ovih dana 'malo detaljnije proanalizirati podatke' iz sustava fiskalizacije jer su primijetili da je došlo do snažnog pada prometa u ugostiteljstvu i turizmu. Kako bi poreznoj upravi pomogli oko analize pada prometa u kafićima i restoranima, podsjetit ćemo ih na nekoliko brojki koje su možda zaboravili...
Iako se nalazimo usred najvećeg globalnog pada ekonomije u posljednjih stotinjak godina, te se u drugom kvartalu u Hrvatskoj očekuje pad BDP-a od 20 do 25 posto, poreznicima nije jasno zašto i kako je došlo do pada prometa u kafićima i restoranima. To zapravo i ne čudi, jer kad je čovjek zaklonjen u sigurnosti javnog sektora i recesija mu je samo vijest iz medija, te ne mora strahovati od gubitka posla, a najgore što mu se može dogoditi jest da ostane bez božićnice, naravno da ne razumije zašto ljudi ne troše kao prije.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će Porezna uprava ovih dana “malo detaljnije proanalizirati podatke” iz sustava fiskalizacije jer su primijetili da je došlo do snažnog pada prometa u ugostiteljstvu i turizmu. Naime, 11. svibnja ublažene su mjere za tu djelatnost, došlo je do otvaranja restorana i kafića, ali je vrijednost računa pala za 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj računa imao je manji pad, pa poreznici sumnjaju da ugostitelji naštimavaju promete.
Mala pomoć oko analize pada prometa
Kako bi poreznoj upravi pomogli oko analize pada prometa u kafićima i restoranima, podsjetit ćemo ih na nekoliko brojki koje su možda zaboravili, a koje bi mogle utjecati na to da ljudi manje troše po restoranima i kafićima. Poreznici možda nisu primijetili da je turistička predsezona praktički propala, a da dobar dio prometa u ugostiteljstvu naprave upravo turisti i to strani, iz zemalja s većom kupovnom moći.
Prema podacima sustava eVisitor tijekom svibnja imali smo oko 45 tisuća dolazaka stranih turista što je pad od 98 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Što se tiče domaćih turista oni su imali nešto više od 41 tisuće dolazaka što je pad od 82 posto. Ukupno gledano, prošli mjesec imali smo 86 tisuća turističkih dolazaka što je 95 posto manje nego u svibnju prošle godine.
Broj nezaposlenih porastao za 23 tisuće
Također, mnogi su posljednjih nekoliko mjeseci ostali bez posla. Sredinom ožujka uoči obustave rada mnogih djelatnosti zbog suzbijanja epidemije koronavirusa na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je, kao nezaposleni, prijavljeno oko 135 tisuća osoba. Do početka lipnja taj se broj popeo na blizu 158 tisuća.
Prema tim podacima, u Hrvatskoj je 16. ožujka, dana koji HZZ smatra početkom koronakrize kada su počele masovnije prijave novonezaposlenih na burzu rada, bilo ukupno 134.717 nezaposlenih. Do 2. lipnja na burzi rada bile su prijavljene 157.772 nezaposlene osobe, što znači da je broj nezaposlenih porastao za 23 tisuće.
Brutalan pristup prema malim poduzetnicima
Osim onih koji su ostali bez posla, veliki broj radnika je na državnom minimalcu. Prema podacima za ožujak, oko 480 tisuća ljudi taj je mjesec primilo potporu za očuvanje radnih mjesta u iznosu od neto 4000 kuna. Dio njih, po isteku mjera, mogao bi ostati bez posla i ljudi su toga svjesni. Predviđanja su da bi do kraja godine nezaposlenost mogla ponovno premašiti 200 tisuća. U takvoj situaciji jasno je da svi opreznije troše, pa su i računi u kafićima i restoranima manji.
Porezna, a i ostale inspekcije oduvijek imaju prilično brutalan pristup prema malim poduzetnicima. Iako im se pred očima često događa milijunski kriminal – sjetimo se Agrokora – oni se bave time je li netko izdao račun za dvije kuglice sladoleda i ima li tri kune viška u blagajni. Ako imate kafić, štand ili pekaru, možete računati na stalne kontrole i brutalne kazne.
”Oni koji riktaju – znamo kako treba s njima. Od kažnjavanja, pa svega što treba u skladu sa zakonom napraviti. Nema s njima razgovora”, poručio je potencijalnim prekršiteljima ministar turizma Gari Cappelli, tako da ćemo vjerojatno i ovog ljeta gledati scene zatvaranja lokala, jedino se ove godine to neće događati pred očima brojnih turista, jer ih neće biti.