Nekad je nužno odabrati stranu

Posljednjih mjeseci na zapadnom Balkanu prilično je kaotično, ali izgleda da su se stvari sad malo počele mijenjati

Političari na Kosovu, u Makedoniji i Albaniji pristali su na neke kompromise

People wave flags and chant slogans during a demonstration against a deal between Social Democrats and the Albanian Democratic Union for Integration, for a law making Albanian the second official language, on March 9, 2017 in Skopje. 
Macedonian president Gjorge Ivanov, who has accused neighbouring Albania of trying to influence political developments across the border, referred to minority ethnic Albanian parties' decision to back opposition chief Zoran Zaev if he accepted their controversial demand to make Albanian an official language across Macedonia. / AFP PHOTO / Robert ATANASOVSKI
FOTO: AFP

Mjesecima Kosovo, Makedoniju i Albaniju potresaju različite krize. Ali posljednih nekoliko dana, politička situacija u svakoj od tih zemalja odjednom se promijenila, i moglo bi se reći na malo bolje, piše u svojoj analizi Economist. Kosovski političari, koji se uglavnom međusobno preziru, dogovorili su zajedničku kampanju za izbore koji će se održati 11. lipnja. U Albaniji, stranka koja je mjesecima prijetila da će bojkotirati izbore, odlučila je na njima sudjelovati. Makedonski predsjednik napokon je odlučio dopustiti socijaldemokratima da formiraju vladu i tako, barem privremeno, zaustavio petomjesečni kaos koji je doveo do nereda na ulicama, ali i u parlamentu.

Kriza na Kosovu bila je možda najozbiljnija. Vlada se 10. svibnja raspala, kad je Demokratska partija Kosova (DPK) Hashima Tachija izašla iz vladajuće koalicije. Htjeli su da se izbori održe prije nego im još više opadne podrška. Neposredni uzrok raspada bio je neuspjeh parlamenta da ratificira granični sporazum s Crnom Gorom. Pojavio se strah da se u politički podijeljenoj zemlji, koja je jedva uspostavila stabilnost nakon proglašenja neovisznosti od Srbije 2008., sprema kaos.

Nova koalicija ima dobre šanse na izborima

Umjesto toga, DPK je 16. svibnja neočekivano najavio da formira koaliciju s dvojicom značajnih političkih vođa, Fatmirom Limajem i Ramushem Haradinajem, bivšim premijerom. Obojici su sudili za ratne zločine i oslobođeni su: s gospodinom Tachijem, bili su zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koja se u ratu 1998.-1999. borila protiv Srbije, što je dovelo do odcjepljenja Kosova. Kao predsjednik, Tachi je službeno nestranačka osoba, a na čelu DPK-a sad je Kadri Veseli, bivši zapovjednik u obaještajnoj službi OVK-a.

Poznato je da su se bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova prezirali, ali zajedno imaju dobre šanse za osvojiti nadolazeće izbore. No njihov trijumf mogao bi biti kratkotrajan; očekuje se da će novi sud u Haagu, osnovan kako bi sudio za ratne zločine i organizirani kriminal na Kosovu, kasnije ove godine mogao bi podignuti optužnicu, a u izvješću koje je dovelo do njegova osnutka spominje se kako bi sva četvorica čelnika mogla biti predmetom istrage. Svi poriču bilo kakvu umiješanost u zločine. U svakom slučaju, većina Kosovara izgubila je zainteresiranost za međunarodne sudove. Više su zabrinuti za posao, zdravstvenu skrb i obrazovanje.

Predsjednik nakon 5 mjeseci dao mandat Zaevu

U Makedoniji, kriza je počela nakon izbora u prosincu prišle godine, kad konzervativna stranka VMRO-DPMNE, koja je bila na vlasti od 2006., nije uspjela formirati koaliciju. Predsjednik, Gjorge Ivanov, odbio je dati mandat oporbenim socijaldemokratima i makedonskim Albancima da formiraju Vladu, iako su osigurali dovoljan broj mandata, nazivavši ih prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Njihov odgovor bio je da čelnici makedonske desnice VMRO-DPMNE boje gubitka vlasti jer bi zbog optužbi za korupciju mogli završiti u zatvoru.

Prosvjednici iz pokreta “Za zajedničku Makedoniju” bliski VMRO-u 27. travnja upali su u makedonski parlament nakon što je za predsjednika parlamenta imenovan Talat Xharefi iz DUI-a. U parlament je upalo nekoliko stotina prosvjednika, bacali su stolice u smjeru zastupnika SDSM-a, a ozlijeđeni su i sam predsjednik SDSM-a Zoran Zaev i drugi. Ipak, pod pritiskom Europske unije i Amerike, predsjednik je 17. svibnja socijaldemokratima dao mandat za sastavljanje vlade. No, nakon što je krajem ožujka 50.000 ljudi u Skopju izašlo na ulice u znak protesta protiv te koalicije koja će sada, evidentno, složiti Vladu, teško je pretpostaviti da će situacija u zemlji naglo smiriti.

Demokrati u Albaniji ipak odlučili izaći na izbore

U Albaniji, pak, oporbena Demokratska stranka, posljednja tri mjeseca, ustrajala je u bojkotiranju nadolazećih izbora, zakazanih za 25. lipnja. Vladajući socijalisti tvrdili su da se demokrati boje poraza na izboria. Demokrati su pak uzvraćali da su čelnici socijalista u dogovoru s krijumčarima droge i da će namjestiti izbore. No, ranije ovog mjeseca došlo je do preokreta i čelnici obiju stranaka postigli su dogovor da sudjeluju na izborima kako je planirano.

Proteklih nekoliko tjedana Kosovo, Albaniju i Makedoniju posjetili su zamjenik pomoćnice američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee. Njegov posjet možda je imao veze s iznenadnom otvorenošću ovih političara za kompromis. Europska unija i SAD sve su zabrinutiji značajnoh ruskog utjecaja u regiji. Brine ij da bi sukob na zapadnom Balkanu mogao izbaciti iz ravnoteže neke njihove politike ili ih čak natjerati na novu intervenciju. No unatoč nedavnim pomacima, potencijal za kaos ostaje.