Poslodavci kažu da je Vladin plan o ograničenju rada trgovina pun rupa. Kako trgovine u zračnim lukama ili turističkim gradovima zatvoriti u 21?
Sve više poslodavaca traži izuzeća za svoje poslove
Ministar gospodarstva i održivnog razvoja Tomislav Ćorić danas je gorljivo branio Vladin plan da ograniči rad trgovina nedjeljom. Pozvao se na svetog Franju Asiškog, govorio o humanim vrijednostima i kako je Vlada dobila mandat da očuva te vrijednosti, kao i dostojanstvo čovjeka i socijalnu pravdu.
Sve to će Vlada, objasnio je, pokazati slanjem zakona o trgovini u saborsku raspravu. Taj je Zakon, točnije njegove izmjene i dopune, u javnom savjetovanju koje završava 1. kolovoza. Sudeći po dosad poslanim komentarima, poduzetnici i obrtnici koji se bave trgovinom imaju dosta zamjerki na planove danas vrlo inspiriranog ministra.
Zatvaranje u devet navečer
Vlada, kao što je poznato, predlaže da trgovine godišnje smiju raditi najviše 16 nedjelja koje trgovci sami izaberu. Iznimka bi, među ostalim, bili objekti na kolodvorima, u zračnim i trajektnim lukama, na benzinskim postajama, u bolnicama, hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova…
No, Vlada je, o čemu ranije nije komunicirala, predvidjela i ograničenje radnog vremena trgovina od ponedjeljka do subote od 6 do 21 sat. Trgovine bi se, dakle, morale zatvoriti u devet navečer što je već izazvalo reakcije i upozorenja da će to negativno utjecati na turistička odredišta. U javnom savjetovanju su se, međutim, javile i zračne luke.
Što s dućanima na aerodromima?
Tri domaće zračne luke, u Zagrebu, Zadru i Dubrovniku, detaljno objašnjavaju zbog čega je Vladin plan da ograniči rad trgovina do devet navečer njima problematičan i zašto smatraju da bi takvo zakonsko rješenje ugrozilo njihovu konkurentnost.
Radno vrijeme prodajnih objekata u zračnoj luci je „organizirano prema redoslijedu letenja“, podsjećaju Vladu, a zbog presjedanja, neki putnici na aerodromu provode značajno vrijeme. Zato poručuju da treba „zadržati razinu usluge koja će zadovoljiti potrebe takvih kupaca“, a “u skladu sa standardom pružanja usluga na drugim međunarodnim zračnim lukama“.
Od Vlade očekuju izuzeće
Drugim riječima, smatraju da će, ako Vlada ne propiše iznimku i oko radnog vremena (kao što je to, spomenuli smo već, učinjeno u pogledu zabrane rada nedjeljom), usluga na domaćim aerodromima bili lošija nego u konkuretnim inozemnim zračnim lukama.
U komentaru Zračne luke Zadar podsjeća se i na „značajan pad prihoda“, ako se trgovine zatvore dok se još odvija promet, a i te prihode zračna luka koristi da bi servisirala infrastrukturu i podmirivala svoje rashode. Od Vlade, dakle, očekuju da, kao što je iz zabrane rada izuzela objekte na zračnim lukama, to učini i kad je u pitanju radno vrijeme.
Problemi u turističkoj sezoni
Radno vrijeme muči i druge poslodavce. Proizlazi to iz komentara koji potpisuje HGK. Poslodavci iz njihovog udruženja trgovine, kažu, nisu se usuglasili oko prijedloga nove regulacije rada nedjeljom, ali jesu oko toga da „nema potrebe za ograničavanjem radnog vremena“ od 6 do 21 sat.
Smatraju da se takvim rješenjem zanemaruju potrebe i navike potrošača, „pogotovo tijekom turističke sezone“. Na sezonu upozorava i pulsko udruženje obrtnika iz kojeg podsjećaju da u ljetnim mjesecima živost počinje tek oko devet navečer, pa je po njihovom mišljenju ovakva odredba „jednaka po učinku zabrani rada“. Umjesto 16 radnih nedjelja, pak, predlažu da ih bude barem 24.
Prijedlog iz domaćih kampova
Vladin prijedlog, ponovimo, predviđa iznimke od zabrane rada nedjeljom, odnosno od maksimalno 16 radnih nedjelja. No, neke branše očito smatraju da su neopravdano zaobiđene. Iz Kamping udruženja Hrvatske pišu da bi i prodajne objekte u kampovima trebalo uvrstiti među iznimke, one na koje se ne odnosi ograničenje o broju radnih nedjelja.
Unutar kampova postoje trgovine, a one prodaju robu samo gostima kampa. Osim toga, tvrde, Hrvatska “postaje prepoznatljiva i u segmentu cjelogodišnjeg turizma u kampingu, stoga gostima takvih objekata treba omogućiti razinu usluge i kvalitetu objekta koju imaju i kod sebe (na svim našim ključnim emitivnim tržištima)”.
Neki komentari na Vladin prijedlog stigli su očito iz manjih obiteljskih obrta koji predlažu da ih se izuzme iz neradne nedjelje – točnije, da se malim trgovinama, u kojima vlasnici rade sami, a nemaju dodatno zaposlenih, dozvoli da rade sve nedjelje u godini.
Sindikati skloniji Vladinom planu
Sindikati, s druge strane, načelno podržavaju Vladinu ideju da se ograniči rad trgovina nedjeljom, kao i da se propiše radno vrijeme. Nezavisni hrvatski sindikati, na primjer, uspoređuju prijedlog s propisima u Austriji pa računaju da tamo trgovine mogu raditi tjedno 72 sata, dok bi u Hrvatskoj smjele raditi “18 sati više tjedno od austrijskog primjera”.
Iz redova sindikata ne slažu se niti s ocjenama da bi zabrana rada nedjeljom mogla za posljedicu imati otpuštanja jer, kažu, djelatnost trgovine već dulje vrijeme ima upravo suprotan problem, s nedostatkom radnika.
Savjetovanje o Vladinom prijedlogu, kako smo napomenuli, traje još desetak dana. Ministar Ćorić je danas, među ostalim, kazao da će Vlada, pri donošenju zakona, uvažiti specifičnosti domaćeg gospodarstva. Ostaje, međutim, tek vidjeti hoće li uvažiti i brojne komentare s javnog savjetovanja.