Majske Poljane su odjednom postale opće geografsko mjesto cijele države (a i šire). Majske Poljane su, međutim, i prije razornog potresa koji je ubio petero njihovih žitelja bile mjesto koje odumire. Potres je, naime, ubio više od četiri posto stanovništva ovog sela.
A nije uvijek bilo tako. Prije 89 godina, Majske Poljane su na popisu imale 1378 stanovnika. Još 1991., prije samo 29 godina, bilo ih je 602. Na zadnjem popisu stanovništva (2011. godine) 196. Ovih dana, procjenjuje se, bilo ih je 120.
Ne obnovi li se temeljito razrušene Majske Poljane brzo i kvalitetno, broj stanovnika lako bi u bliskoj budućnosti mogao postati jednoznamenkast, s težnjom prema nuli.
Obnova mora biti hitra
A majskih poljana na Baniji ima mnogo, previše i mnoga od tih sela su gadno nastradala u velikom potresu 29. prosinca okrutne 2020. godine.
Ukratko, za obnovu ovog područja kilavljenje kakvo smo vidjeli oko obnove Zagreba (radovi u glavnom gradu bi, kažu, mogli započeti – započeti! – na proljeće) ne dolazi u obzir.
Ne budu li mogli živjeti u svom kraju, ljudi će se biti prisiljeni iseliti, a popisivače stanovništva s vremenom zamijeniti arheolozi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Potres samo kruna problema
No, kao što se vidi iz brojki s popisa stanovništva Majske Poljane, potres je samo kruna na probleme koje ima ovaj osiromašeni kraj, niti sto kilometara udaljen od metropole. “Da bi došao tamo prvo voziš po asfaltu koji je rupa na rupu, a onda njega mijenja makadam, pa tako nekoliko kilometara”, kaže nam jedan od namjernika u taj kraj.
U medijima je objavljena i izjava jednog od mještana banijskog područja koji kaže da mnoge kuće u kojima žive ljudi imaju zemljane podove. Poslovi su oskudni, primanja slaba, a siromaštvo ogromno. Nevjerojatna nejednakost u razvijenosti zemlje s ljupkim urbanim centrima na obali i glavnim gradom širokih avenija koji posljednjih godina obožavaju turisti. I teškim preživljavanjem po zaboravljenim selima i zaseocima središnje i istočne Hrvatske.
Doista novi početak
Stoga bi ova dirljiva energija koja isijava iz svakog kutka Hrvatske, sve te kamp kućice, kombiji, šleperi i ljudi voljni pomoći mogla – morala! – biti zalog za nešto više od prve pomoći u nevolji, za nešto više čak i od brze obnove porušenih sela i gradova. Jer, ako će se moći iznova izgraditi veći dio onoga što je nestalo malo iza podneva 29.12.2020. godine, nema nikakvog razloga da se u isto vrijeme tim ljudima ne omoguće i uvjeti za barem malo bolji život, barem malo sličniji ostatku zemlje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bolje ceste i ostala infrastruktura, brzi internet, modernizacija poljoprivrede, poticanje gospodarstva u obližnjim urbanim centrima… samo su neki od načina na koji se država može uključiti u radikalniju obnovu ovog kraja, onu u kojoj bi 29.12.2020. mogao predstavljati tek – novi početak. A onda, možda, onaj brojčanik u Majskim Poljanama s početka teksta, prestane zvučati kao – otkucavanje.
Potresom razrušena banijska sela svoju tragediju proživljavaju već godinama. Mogu li dobiti drugu šansu?
Prije 29 godina Majske Poljane imale su 602 stanovnika. Sad su na 120
Ne obnovi li se temeljito razrušene Majske Poljane brzo i kvalitetno, broj stanovnika lako bi u bliskoj budućnosti mogao postati jednoznamenkast, s težnjom prema nuli. A majskih poljana na Baniji ima mnogo, previše i mnoga od tih sela su gadno nastradala u velikom potresu 29. prosinca okrutne 2020. godine
Majske Poljane su odjednom postale opće geografsko mjesto cijele države (a i šire). Majske Poljane su, međutim, i prije razornog potresa koji je ubio petero njihovih žitelja bile mjesto koje odumire. Potres je, naime, ubio više od četiri posto stanovništva ovog sela.
A nije uvijek bilo tako. Prije 89 godina, Majske Poljane su na popisu imale 1378 stanovnika. Još 1991., prije samo 29 godina, bilo ih je 602. Na zadnjem popisu stanovništva (2011. godine) 196. Ovih dana, procjenjuje se, bilo ih je 120.
Ne obnovi li se temeljito razrušene Majske Poljane brzo i kvalitetno, broj stanovnika lako bi u bliskoj budućnosti mogao postati jednoznamenkast, s težnjom prema nuli.
Obnova mora biti hitra
A majskih poljana na Baniji ima mnogo, previše i mnoga od tih sela su gadno nastradala u velikom potresu 29. prosinca okrutne 2020. godine.
Ukratko, za obnovu ovog područja kilavljenje kakvo smo vidjeli oko obnove Zagreba (radovi u glavnom gradu bi, kažu, mogli započeti – započeti! – na proljeće) ne dolazi u obzir.
Ne budu li mogli živjeti u svom kraju, ljudi će se biti prisiljeni iseliti, a popisivače stanovništva s vremenom zamijeniti arheolozi.
Potres samo kruna problema
No, kao što se vidi iz brojki s popisa stanovništva Majske Poljane, potres je samo kruna na probleme koje ima ovaj osiromašeni kraj, niti sto kilometara udaljen od metropole. “Da bi došao tamo prvo voziš po asfaltu koji je rupa na rupu, a onda njega mijenja makadam, pa tako nekoliko kilometara”, kaže nam jedan od namjernika u taj kraj.
U medijima je objavljena i izjava jednog od mještana banijskog područja koji kaže da mnoge kuće u kojima žive ljudi imaju zemljane podove. Poslovi su oskudni, primanja slaba, a siromaštvo ogromno. Nevjerojatna nejednakost u razvijenosti zemlje s ljupkim urbanim centrima na obali i glavnim gradom širokih avenija koji posljednjih godina obožavaju turisti. I teškim preživljavanjem po zaboravljenim selima i zaseocima središnje i istočne Hrvatske.
Doista novi početak
Stoga bi ova dirljiva energija koja isijava iz svakog kutka Hrvatske, sve te kamp kućice, kombiji, šleperi i ljudi voljni pomoći mogla – morala! – biti zalog za nešto više od prve pomoći u nevolji, za nešto više čak i od brze obnove porušenih sela i gradova. Jer, ako će se moći iznova izgraditi veći dio onoga što je nestalo malo iza podneva 29.12.2020. godine, nema nikakvog razloga da se u isto vrijeme tim ljudima ne omoguće i uvjeti za barem malo bolji život, barem malo sličniji ostatku zemlje.
Bolje ceste i ostala infrastruktura, brzi internet, modernizacija poljoprivrede, poticanje gospodarstva u obližnjim urbanim centrima… samo su neki od načina na koji se država može uključiti u radikalniju obnovu ovog kraja, onu u kojoj bi 29.12.2020. mogao predstavljati tek – novi početak. A onda, možda, onaj brojčanik u Majskim Poljanama s početka teksta, prestane zvučati kao – otkucavanje.