Povijesni referendum za Kubu, sutra glasaju o privatnom vlasništvu i većim ljudskim pravima
Pod pritiskom Crkve odustalo se od otvaranja puta za legalizaciju gay brakova
Više od osam milijuna Kubanaca pozvano je u nedjelju na referendum o novom ustavu kojim bi se liberalizirala kubanska ekonomija te donekle proširila ljudska i politička prava stanovnika. Novi ustav trebao bi zamijeniti onaj iz 1976. unoseći ključne promjene, kao što je priznanje da su tržište, privatno vlasništvo i strana ulaganja nužni kubanskom gospodarstvu koje slabo stoji i muče ga nestašice.
No, ne popušta kada je riječ o Kubanskoj komunističkoj partiji naglašavajući da “ljudsko biće ostvaruje puno dostojanstvo samo u socijalizmu i komunizmu”. Komunistička stranka zadržat će poziciju vodeće snage u zemlji, a država dominantnu ulogu u gospodarstvu, pišu državni mediji. Novi ustav ipak legitimira privatno vlasništvo nad kompanijama koje je doživjelo uzlet u proteklih deset godina.
Sveprisutna državna kampanja za referendum
“Sagradili smo i branit ćemo socijalističku revoluciju njima pred nosom”, rekao je ovaj tjedan kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez. Pod strahovitim pritiskom Katoličke crkve iz prijedloga ustavnih promjena izbačena je rečenica kojim bi se otvorila prava legalizaciji gay brakova, odnosno istospolnih zajednica. Osim toga, predsjednički mandat ograničen je na dvaput po pet godina, vraćena je funkcija premijera, te je uveden institut presumpcije nevinosti .
Kubanska vlada već tjednima ne štedi napore u lobiranju za referendumsko “da” (#YoVoto Si). Kampanja je sveprisutna na društvenim mrežama, na televiziji i čak na autobusima i u trgovinama, a nasljednik braće Castro, kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel poziva na glasanje.
Otvoreno je podržao privatnu ekonomsku aktivnost, kazavši kako ima veliku ulogu u izgradnji ekonomije. “Ti radnici nisu neprijatelji naše revolucije. Oni su nastali kao rezultat osvježenja ekonomskog modela”, kazao je u govoru pred kubanskim parlamentom. Također je pozvao Kubance da prestanu s predrasudama prema samozaposlenim građanima.
Cenzurirani napori kubanske oporbe
“Sva ta propaganda je stvorila svojevrstan pritisak da ljudi glasaju ‘da’, uvjeravajući da glas ‘ne’ donosi probleme. Po meni, to je kontraproduktivno”, ocijenio je politolog Carlos Alzugaray. Glasački listić ponudit će ipak izbor, odgovor “da” ili “ne”, na pitanje: “Hoćete li ratificirati novi Ustav Republike?” Oporba, za razliku od uobičajenih izbora na kojima obično poziva da se ne glasuje ili da se listiće poništi, ovaj put poziva birače da kažu veliko “ne”.
No iako se njezin slogan #YoVotoNo jako dijeli na društvenim mrežama, teško ga je vidjeti negdje drugdje: nema ga u javnom prostoru i čak je cenzuriran na SMS porukama. Prvi službeni rezultati referenduma bit će poznati u ponedjeljak poslijepodne.
Žestoke kritike na Twitteru
Vlada vjeruje u premoćnu pobjedu, ali izgleda da ju je iznenadila žestina oporbe. Godine 1976. ustav je na referendumu bio prihvaćen s 97,7 posto glasova. Ovaj put Carlos Alzugaray očekuje “70 do 80 posto”. “Zemlja se promijenila i ustav je drugačiji, složeniji”, rekao je.
Cuba's rulers have learned how to tweet, but they have not forgotten how to shut people up https://t.co/v7CbzQlDzh
— The Economist (@TheEconomist) February 22, 2019
A Kubanci sada imaju pristup internetu, posebice otkako je u prosincu uvedena 3G mreža na otoku. Twitter je postao medij za širenje kritika, posebice Kubanaca koji žive u inozemstvu i ne mogu glasati. “Promijenile su se okolnosti, ovo je jedna od rijetkih prilika da ljudi imaju mogućnost reći ‘ne'”, rekao je u Miamiju njegov bivši gradonačelnik Tomas Regalado, Amerikanac kubanskog podrijetla.
Pritisak Crkve oko istospolnih zajednica
“Ne” govore i Katolička i Evangelička Crkva, koje se žestoko protive definiciji braka kao “zajednici dvoje ljudi”, što je prvi korak prema istospolnim brakovima. Vlada se povukla po tom pitanju, no Katolička Crkva i dalje kritizira kubansku “jedinu ideologiju” utemeljenu na socijalizmu.
Ako pobijedi “da”, tekst će stupiti na snagu objavom u službenom listu. Od tog datuma predsjednik će moći obnašati samo dva uzastopna mandata od pet godina. Ako pobijedi “ne”, ustav iz 1976. ostat će na snazi i trebat će ga zakonskim putem prilagoditi gospodarskom otvaranju otoka.